Svaka čast, dugo me nije nijedan tekst ovako dobro nasmijao prikazom istine o stanju u današnjoj inf. industriji, a slobodno se može preslikati i na 90% ostalih djelatnosti.
Budućnost zanimanja "Programer" i da li će nestati
- poruka: 161
- |
- čitano: 39.275
- |
- moderatori:
Lazarus Long, XXX-Man, vincimus
Već danas se za neke jednostavne stvari koristi automatski generisani kod i mnogi kažu da će toga biti sve više dok u jednom trenutku ne dođemo do, npr, UML-a kao programskog jezika. U tom slučaju bi verovatno izumro onaj najniži sloj programera, mada to, naravno, nije sasvim sigurno, jer čak i kada bi se alati zaista razvili do tog nivoa, ostaje pitanje da li je zaista lakše i da li bi bilo potrebno manje ljudi da se napravi kompletna detaljna UML specifikacija i da se u tom jeziku, sa njegovim za tu svrhu relativno nezgrapnim mehanizmima, opišu potrebni algoritmi, ili će biti razumnije koristiti neku kombinaciju generisanog i kucanog koda.
Već danas se za neke jednostavne stvari koristi automatski generisani kod i mnogi kažu da će toga biti sve više dok u jednom trenutku ne dođemo do, npr, UML-a kao programskog jezika. U tom slučaju bi verovatno izumro onaj najniži sloj programera, mada to, naravno, nije sasvim sigurno, jer čak i kada bi se alati zaista razvili do tog nivoa, ostaje pitanje da li je zaista lakše i da li bi bilo potrebno manje ljudi da se napravi kompletna detaljna UML specifikacija i da se u tom jeziku, sa njegovim za tu svrhu relativno nezgrapnim mehanizmima, opišu potrebni algoritmi, ili će biti razumnije koristiti neku kombinaciju generisanog i kucanog koda.
A smalltalk i haskell su uobičajeniji od C# i Jave? -
Mislim da bi bilo korisno napomenuti da se ovdje nema smisla javljati ako niste programeri. U suprotnom dolazimo do komičnih ispada koji samo zagađuju temu.
-
Nix: ne znam baš koliko su to EU vlade krenule na Linuxe. Neke jesu pokušale, ali je ispalo da je linux admin i problemi koji s tim dolaze, daleko veći trošak od Windowsa npr. Da ne govorim o svim problemima koje obični korisnici s Linuxima imaju.
Uostalom, Windows ili Linux, apsolutno je svejedno. Programiranje se ne razlikuje ni u Javi ni C#-u niti je za programera bitan jezik.
Što se 'besplatnih' i 'open source' stvari tiče, ne znam previše onih koji će se pouzdati previše u besplatan softver, a bogami ni onih koji će dopustit da im neki kvazi programer aplikaciju složi koristeći desetak besplatnih "skripti" koje nađe na netu.
Probaj se malo uključiti u industriju i vidjet ćeš da u ozbiljnom segmentu baš nema mjesta šampionima.
Samo neka ljudi misle da ce programiranje propast. Vise posla za mene.
Zivimo u vremenima gdje vise nema kucne sprave u kojoj nemas neku vrstu software-a. Samo u EU fali preko 1 000 000 kvalificiranih programera (ili vise, EU se ipak malo prosirila). I neka mi netko onda kaze da to trziste propada. Yeah, right. Za svoj posao se stvarno ne bojim. A ne bih se bojao ni da sam roden 100 godina poslije.
Eh, manic, kako lako digneš nos govoreći o štreberima, a nešto nisam siguran da bi umela reći da je aktivnost specifikacija parametrizovanog ponašanja koja se izvršava kroz tok izvršenja preko sekvenciranja jedinica podaktivnosti. (šala :))
Mithrandire, znaš li što je pokazatelj da se netko tko zna ne mora bojati konkurencije: kada uđeš u amfiteatar s oko 35 studenata Računarstva i pitaš "tko želi programirati PHP (dakle jako jednostavna stvar), 3 dana posla, 3 tisuće kuna" i javi se jedna jedina cura s rečenicom: "a možda ja, al morala bih malo se podsjetit tjedan-dva ... ".
Toliko o programiranju. Niti jednom dipl. ing. ne bih dao da mi hello world programira ako mi dođe s diplomom kao argumentom.
Ah...problem je sto te na smjeru racunarstva udave s nekim uzasno nepotrebnim stvarima, a o programiranju daleko najmanje naucis. Nadam se da se to popravilo na bologni, ali ne pratim bas tamo situaciju, pa ne znam.
Iskreno, znam par kolega koji stvarno ne znaju previse programirati, a apsolventi su kao i ja. Ipak, mislim da se uhvate programiranja u bilo kojem programskom jeziku da bi za par mjeseci bili 10x bolji od nekih "nazovi" programera.
Sve je stvar osobe i ambicija. Najzesce mi je kad mi netko soli pamet (tipa neki ekonomisti). Ti ces programirat za xx kn, a ja cu ti bit sef. Stvarno ne znam sta je prikladno tad napravit, osim potrgat se od smijeha. Dozivljaj ekonomista (ne kazem svih, nikad ne generaliziram, ali dosta njih koje sam upoznao), da cim izadu s faxa ce negdje sefovat. Yeah right. Jednostavno se treba popravit "atmosfera" u nasoj drzavi i da se pocne cijenit znanje. A ne da dipl.arhitekt ili doktor medicine ima placu manju(govorim o prosjeku) od ZET-ovca(dakako, tu nista ne mislim lose o ZET-ovcima).
Ali, eto ja sam nekako optimist, i mislim da ce se to u Hrvatskoj relativno brzo uspostaviti. I da dobrih ranih mjesta ima na pretek, te stvarno nije toliko potrebno gledat prema inozemstvu. Ali sad sam vec zasao duboko u OT.
OK za ljude koji se programiranjem ne bave aktivno, ali sumnjam da će netko biit dobar programer nakon 2 mjeseca posla. Programiranje se uči s vremenom i vježbom.
Drugi problem je i što neki jednostavno nisu sposobni shvatiti koncept programiranja i činjenicu da u programiranju nemaš linearnu shemu rješavanja kao u matematici. Ja sam pokušao držati satove, ali sam odustao izgubivši živce na kolegi koji bi svaki zadatak pokušavao riješiti gledajući u prethodne primjere i prepisujući metodu.
Komedija.
Dobro, znas na sta sam mislio ;)) Da bi postao vrhunski programer, treba puno vremena, truda, znanja..a i talenta, tj. kreativnosti.
Samo sam htio rec da to sto ljudi ne znaju programirati nije toliko krivica njih samih, nego faxa. Zato bih svakome dao priliku da nauci (tko ima volje i ambicije). Ne mozes ni od jednog frisko diplomiranog covjeka trazit neko iskustvo (ima i takvih, ali to je stvarno tesko naci).
Dakako, ne mislim da bi fax trebao bit skola programiranja, tj. da te treba drilat u nekom programskom jeziku. Ali ucenje koncepata, arhitekture softvera i takvih stvari bi definitivno trebalo postojati. Mogu na prste jedne ruke pobrojati predmete u kojima sam stvarno uzivao i koje sam s gustom rjesavao. Jednostavno, na faxu je previse toga vezano uz hardver, tamo gdje se objasnjava softver je potpuno zastarjelo i u 99% slucajeva potpuno beskorisno.
A da prestanemo s hipotetskom raspravom i tim kako ne može svatko znati pisati u svakom jeziku, i kako je bitan talent ... Ako je tomu tako, čisto konkretno, kako to da ti "talentirani" studenti u 4 godine studiranja nisu naučili razlikovati logiku proceduralnog i objektnog programiranja kao nećeg što im je obavezna budućnost. Ili recimo zašto ne znaju razliku između kompajlera i interpretera??? Mene je sram pisati ovu rečenicu, toliko je stanje kritično.
A smalltalk i haskell su uobičajeniji od C# i Jave? -
Mislim da bi bilo korisno napomenuti da se ovdje nema smisla javljati ako niste programeri. U suprotnom dolazimo do komičnih ispada koji samo zagađuju temu.
-
Mislio sam na to: i OSTALE uboičajne programe kao C, C++, Fortran(samo se ti grohotom nasmij - Haskell i Fortran su jedni od najzastupljenijih jezika u financijskim institucijama), Java(koja je absolutno smeće i samo bi je idiot koristio za svakodnevni rad - treba ti 10 mašina da bi obavljale isti posao koji u drugim jezicima treba samo 1 mašina).
... Ako je tomu tako, čisto konkretno, kako to da ti "talentirani" studenti u 4 godine studiranja nisu naučili razlikovati logiku proceduralnog i objektnog programiranja kao nećeg što im je obavezna budućnost. Ili recimo zašto ne znaju razliku između kompajlera i interpretera??? Mene je sram pisati ovu rečenicu, toliko je stanje kritično.
Zbilja znaš neke takve primjerke?!? ROTFLMAO ;D
@ Naxeem
http://www.tportal.hr/tehnologija/racunala/page/2008/03/11/0079006.html
Slučajno da se poklopi moje pisanje i spoznaje sa danas objavljenim člankom na tportal.
Ako se vratiš na prvu stranu i procitas moj post vidjećeš da sa napisao:
Krize nece biti za one koji se odluce razvijati aplikacije koje ce upravljati strojevima / robotima, vojna industrija je gladna za takvim rijesenjima, još ako ste jeftiniji od konkurencije..
to bi mogao biti odgovor na tvoje:
Probaj se malo uključiti u industriju i vidjet ćeš da u ozbiljnom segmentu baš nema mjesta šampionima.
Mayo, u najmanju ruku preuveličavaš neke stvari. :)
-
Zaboravljaš i " 'Velika je praznina od prijedloga do realizacije predloženog', dodala je. ".
Uostalom, ne znam odakle ti ideja da će 'običan' softver izumrijeti, a ostati samo roboti. Mislim da je za to krivo previše filmova.
Mayo, u najmanju ruku preuveličavaš neke stvari. :)
-
Zaboravljaš i " 'Velika je praznina od prijedloga do realizacije predloženog', dodala je. ".
Uostalom, ne znam odakle ti ideja da će 'običan' softver izumrijeti, a ostati samo roboti. Mislim da je za to krivo previše filmova.
Iskreno, mislim da je takav oblik rada omalovažavanje struke (a da ne spominjemo kako je često i protuzakonit). Programiranje nije nimalo lagano i uloženo je puno truda u njega. Nitko ne bi smio "spuštati" svoje cijene samo da bi se prodao.
A i biti freelancer je puno teže nego biti "profesionalac". Provjereno i dokazano.
Trenutačna situacija u čitavoj Europi je da ima NEDOSTATAK programera i općenito IT stručnjaka, dakle struka je u deficitu radno sposobnih. Projekcija na sljedećih 5,6 godina je konstantna potražnja za novim informatičarima (pretežno programerima). Ne znam odakle uopće ideja da se to ne isplati, jedino treba izdvojiti žito od kukolja i napraviti kategorizaciju - web programeri, 'opći' programeri (testeri), aplikativni programeri, sigurnosni stručnjaci, mrežaši itd. IT tržište RASTE i potražnja za stručnjacima isto tako raste. Ako se netko upusti u te vode, nema zime
Kroz nekih 15tak godina možda će biti umjetne inteligencije koja će moći 'sama' rješavati probleme postavljene pred nju, ali i nju će se trebati na neki način održavati, te pisati dodatne (ako ništa drugo sigurnosne) kodove za nju. Koliko god tehnologija postala napredna, ljudi su uvijek tu kao potpora, logistika i pokretačka snaga čitave industrije. Na kraju krajeva, ako više nećemo biti potrebni strojevima, jao si ga nama (referenca - Terminator serijal).
@ Naxeem
http://www.tportal.hr/tehnologija/racunala/page/2008/03/11/0079006.html
Slučajno da se poklopi moje pisanje i spoznaje sa danas objavljenim člankom na tportal.
Pa dobro, čak da (hipotetski) svi prijeđu na 'open source', opet će firme morati plačati programere da bi koristili alate koji su besplatni i stvarali nove programe za pojedine firme.
Trenutačna situacija u čitavoj Europi je da ima NEDOSTATAK programera i općenito IT stručnjaka, dakle struka je u deficitu radno sposobnih. Projekcija na sljedećih 5,6 godina je konstantna potražnja za novim informatičarima (pretežno programerima). Ne znam odakle uopće ideja da se to ne isplati, jedino treba izdvojiti žito od kukolja i napraviti kategorizaciju - web programeri, 'opći' programeri (testeri), aplikativni programeri, sigurnosni stručnjaci, mrežaši itd. IT tržište RASTE i potražnja za stručnjacima isto tako raste. Ako se netko upusti u te vode, nema zime
Kroz nekih 15tak godina možda će biti umjetne inteligencije koja će moći 'sama' rješavati probleme postavljene pred nju, ali i nju će se trebati na neki način održavati, te pisati dodatne (ako ništa drugo sigurnosne) kodove za nju. Koliko god tehnologija postala napredna, ljudi su uvijek tu kao potpora, logistika i pokretačka snaga čitave industrije. Na kraju krajeva, ako više nećemo biti potrebni strojevima, jao si ga nama (referenca - Terminator serijal).
Nekada su na razvoju jednog automobila radili čitavi instituti, danas iste razviju timovi čije ljudstvo broji manje od 10% nekadašnjih potreba. Proizvodne hale bile su poput mravinjaka, krcate radicima raznih profila, specijalistima za ovo i ono, danas vecinu tih poslova obavljaju mašine. Ljudi su se školovali i obučavali za pojedine proizvodne procese, bili su uvjereni da ce imati siguran i dobro placen posao sve do mirovine. Tržište je bilo gladno za tim zanimanjima, sve dok se nisu pojavili novi tehnoloski procesi, koji su isključili potrebu za ljudskom radnom snagom. Nekada je 10 radnika pravilo 1 automobil, danas 1 radnik pravi 10 automobila (ovo je slikovito).
Sličano će proći i IT sektor.
Nekada su na razvoju jednog automobila radili čitavi instituti, danas iste razviju timovi čije ljudstvo broji manje od 10% nekadašnjih potreba. Proizvodne hale bile su poput mravinjaka, krcate radicima raznih profila, specijalistima za ovo i ono, danas vecinu tih poslova obavljaju mašine. Ljudi su se školovali i obučavali za pojedine proizvodne procese, bili su uvjereni da ce imati siguran i dobro placen posao sve do mirovine. Tržište je bilo gladno za tim zanimanjima, sve dok se nisu pojavili novi tehnoloski procesi, koji su isključili potrebu za ljudskom radnom snagom. Nekada je 10 radnika pravilo 1 automobil, danas 1 radnik pravi 10 automobila (ovo je slikovito).
Sličano će proći i IT sektor.