Librem One - paket aplikacija i servisa za odmak o

Prije 2-3 godine pokušao sam živjeti bez Googlea. Jedno vrijeme bilo je OK pogotovo što sam više manje u Apple svijetu. No danas nema niti jednog servisa ili stranice gdje ne moraš ostaviti e-mail prilikom prijave. Za tu svrhu služio mi je gmail. Za razliku od većine drugih “besplatnih” e-mail servisa jedino gmail ima solidnu zaštitu od virusa i sličnih sr*nja i vrlo brzi sam se vratio Googleu. Da li sam spreman plaćati servis koji je sličan googlovom? Pa ne baš? Istina je da Google zna sve o meni. Da volim računarstvo, arhitekturu, izgradnju cijevnih audio uređaja da govorim 4 jezika da sam vrlo zainteresiran za abrahomvske religije i da kad povremeno trolam da vrlo rijetko vrijeđam a i kad to činim da nikad to ne radim na rasnoj, religijskoj niti seksualnoj orijentaciji. Dakle vec znaju više o meni nego većina mojih prijatelja ili pak radnih kolega. Privatnost? Što mi može ponuditi kompanija smještena u zemlji gdje je obavezna sve o meni predati vlastima? Ništa jednako kao ni Google kojeg “ne placam” . Zapravo mislim da će jednog dana nama u EU Google morati plaćati za usluge koje nam pružaju ako žele da nastave raditi kako rade. Zašto i kako? Pa prodaju nešto što je naše a to je naša privatnost oglašivačima. Nikad neću zaboraviti lice svoje supruge kad je u trudnici shvatila da joj Google gura reklame sa medikamentima za trudnice i da je negdje pred kraj trudnoće počela dobivati reklame o opremi za bebe i djecije sobe. Nažalost nisam paranoik nego sam osoba svjesna vremena u kojem živim. Primjer drugi. Netflix. U mnoštvu serija koje nude pogledao sam nekoliko epizoda serija, komedija, koje su vjerojatno namjenjene LGBT populaciji i algoritam mi je počeo gurati takav sadržaj. Ako budemo uporni kod naših predstavnika u EU mižda zaista budemo mjesečno dobivali nekih 10-20 EUR od Googlea za sve što nam guraju za svije oglašivače.

Ned, nije bitna tvoja privatnost. Ne znam zašto si tu morao izlistati svoj CV da to pokažeš (ili da se pohvališ?  ). U konačnici, nije bitna privatnost ni jednog drugog pojedinca na ovom planetu. Međutim, reducirana logika "ne kršim zakon, stoga nemam radi čega strahovati" u ovom kontekstu propušta cijeli niz puno širih implikacija. "Nije bitno" postaje "bitno" kada se skup proširi s pojedinca, ili nekoliko ljudi na veće društvene skupine ili cijele populacije i narode. U tom slučaju formalna logika čijim se poznavanjem svi gordo hvale vodi na krivi zaključak da je zbir pojedinačnoga samo njihov matematički zbroj bez novih kvaliteta. Poznavanje privatnosti velikog skupa daje ogromnu moć u manipulaciji društvenim procesima. Ne govorimo ovdje samo o "demokraciji" (odnosno primjer Cambridge Analytica) nego o utjecaju na cjelokupni kulturni i vrijednosti razvoj civilizacije, a to se onda vraća i onom beznačajnom pojedincu s početka priče koji ne mari za svoju privatnost. Taj pojedinac tada teško ostvaruje vlastite interese ako oni imalo istupaju izvan uniformizirane norme, recimo da bi radi proučavanja jedne od abrahamskih religija mogao postati meta javnog linča kada/ako se takve baze podataka upotrijebe za borbu protiv "vanjskih neprijatelja" koji uništavaju sklad jednog idealnog (fašističkog) društva.

 

I nemojte misliti da Facebook/Google/Apple/Microsoft/whatever nemaju nikakvu ideologiju koju bi mogli širiti preko svojih platformi. Itekako je imaju, a ona proizlazi iz potrebe za samoodržanjem, odnosno u onom trenu kada organizam korporacije uoči da neki društveni proces počinje prijetiti njihovom samoodržanju, rado će upogoniti sve svoje resurse da ga utišaju bez ikakve dilema je li možda takav proces progresivan za društveno u cjelini ili ne. A možemo se valjda svi složiti da najviši cilj civilizacije nije zaštita korporacija pod svaku cijenu? Možemo recimo povući paralelu sa zaštitom okoliša. Nije bitno što neki pojedinac ne mari za okoliš, što baci staru vešmašinu u šumu zajedno s izlizanim zimskim gumama ili što posve neracionalno raspolaže energentima - nikakav ozbiljan utjecaj takav ne može imati na planet. Međutim, kada se takvim ponašanjem povodi cijela populacija, ha, onda ubrzo "nikakav utjecaj" u slučaju pojedinca dovodi do orgomnog utjecaja koji prijeti očuvanju cijele civilizacije i svih tih pojedinaca.

 

Zato, to što privatno ne marite za privatno vaš je privatni problem, ali ne imati svijest o širem problemu privatnosti problem je za cijelo društvo i tu bi se svakako trebali smatrati neodgovornim članovima društva.

 

 

Ontopic: ove aplikacije i servisi Librem ne rješavaju nikakav problem privatnosti jer su servisi i dalje centralizirani i u privatnom vlasništvu. Ta firma samo pokušava zaraditi koji dolar na toj uskoj tržišnoj niši koju čine ljudi koje je Google uplašio.

Mislim da je Snowden to najbolje sazeo.
"Svejedno mi je i nemam sto tajiti je isto kao da kazes da te nije briga za slobodu govora jer trenutno nemas sto za reci."

ono kad netko govori o privatnosti nakon uploada bilo cega bilo gdje online 

• sto god si prebacio na neciji tudi disk (cloud), mozes sanjati o privatnosti, bez obzira radilo se o serverima neke kompanije, vlade, privatnika, tvog frenda, kriptiranju, isusu, itd...
• isti slucaj je s koristenjem servisa
• jednostavno se ponasas tako da dijelis ono sto ti nije bitno da vidi netko treci i ne zamaras se glupostima na koje ne mozes utjecati

Poanta onog što sam napisao je sa privatnost ne postoji jer su i Google i Librem obavezni sve o bilo kom od nas dati na zahtjev države kao i bilo koji od ISP preko kojih pristupamo internetu. Google/FB su id naše privatnosti napravili poslovni model i mi ih “dragovoljno” hranimo informacijama. EU realno ima najluđe zakone o privatnosti i prije ili kasnije firme koje za svoju dobit morati će plaćati vlasniku privatnosti za robu koju im sad dajemo besplatno i koji oni danas naplaćuju. Koliko? Zavisiti će od broja reklama koje nam guraju. Što se tiče “CV” naveo sam neke primjere onog što google “misli” o meni jer mi uporno gura sadržaje o navedenim temama i to na četri jezika. :). A to je “saznao” analizom mog saobracaja. LP