Epikurov paradoks rješenje?

Ti zaista trebaš pod hitno uzeti knjigu iz matematike jer se vidi nemaš apsolutnog pojma. Onda dijeli lekcije po forumima.

Možeš reći da ima beskonačno mnogo članova, no trebaš zaista razumijeti što to znači. To znači jednostavno da broj članova nije konačan, tj. ograničen i to je to. Kako broj članova nije prirodni broj, onda više nema smisla govoriti o tome koji skup ima više članova kao što to radimo kad imamo konačne skupove i točka. To nisu iste stvari.

Vidim da je ova tema zaspamala još jedan forum /facepalm

I to, zanimljivo, uvijek od ljudi su tek registrirani :)

 Oh, itekako ima smisla govoriti koji skup ima vise clanova (i ponavljam, postoji dokaz), no o tom po tom. A da o ovome nisam raspravljao s profesorima, ne bih ni tu

EDIT:

I ja nigdje nisam rekao  zasto tocno usporedujemo kojih clanova ima vise (samo da ih se *moze* usporediti).

Uostalom, ako vec govoris da nisam u pravu i da ne znam, molim te ispravi me. 

Ok, u ovom postu si pravu, ja sam bio malo neoprezan pa nisam dovoljno dobro objasnio što sam smatrao krivo kod tebe. Dakle, istina je da kardinalnost skupova beskonačnih brojeva možemo uspoređivati, no onda relaciju poretka definiramo na drugi način. Pa tako kažemo da su skupovi jednakobrojni ako između njih postoji bijekcija i pišemo |A| = |B|. Ako postoji injekcija iz A u B, onda pišemo |A| >= |B|, a ako postoji injekcija koja nije bijekcija iz A u B, onda pišemo |A| > |B|. S tim definicijama, možemo dokazati da realnih brojeva na neki način ima više od prirodnih, da prirodnih, racionalnih i cijelih ima jednako mnogo itd.. Na taj način možemo i definirati tkz. alef brojeve (http://en.wikipedia.org/wiki/Aleph_number). To inače spada u teoriju skupova.

Razlog zbog kojega sam te ja neopravdano prozvao neznalicom (i duboko ispričavam se zbog toga, posebice mog drugog posta) jer zbog načina na koji si ti to povezao sa pojmom beskonačnosti tj. tvojom interpretacijom toga u ovom slučaju (za koju još uvijek smatram da je potpuno pogrešna, no ne da mi se više razglabati). Isto tako možemo određenim elegantnim definicijama dodijeliti konačnu sumu divergentnim redovima pa npr. dobiti da je suma svih prirodnih brojeva -1/12 (http://en.wikipedia.org/wiki/1_%2B_2_%2B_3_%2B_4_%2B_%E2%8B%AF#Summability), no to opet nije suma u istome smislu kao što je 2+3 = 5.

Filozofi će skužiti da su ovo najobičnije Zenonove aporije

Zašto budiš temu iz mrtvih ako je zrela za lock?