Epikurov paradoks rješenje?

poruka: 42
|
čitano: 6.573
|
moderatori: DrNasty, Danny_HR, pirat, Lazarus Long, XXX-Man, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
5 godina
neaktivan
offline
Epikurov paradoks rješenje??

regao sam se samo da postavim to pitanje jer sam totalno zbunjen {#}

 

danas sam pricao sa jednim prijateljem koji je na razmjeni studenata i nekako smo dosli na temu kako je svugdje rat i tako poceli nesto o religiji pricat i zasto se događa toliko zla, ovo ono i on mi je kao kopirao ovo sto cu sada tu zalijepit i rekao da je to rjesnje zasto bog ne spriječi zlo kolko sam skužio ima negdje da se skine  taj dokument ali mi nije htio dati link... tog lika koji je to napiso je on upoznao tamo nemam pojma kako... uglavnom vec sam par puta procitao i ne kužim kako bi to bilo rjesenje nesto prica o nekim beskonacnostima da ima vise beskonacnosti, kako moze da bude vise beskonacnosti???? a i ne zove se zato paradoks jer se ne moze rijesiti???? pa nesto mora biti ili je bog  zao ili nije voljan ili nije mocan da spreci zlo, mislim logicno ne mora nesto biti od toga????Ovaj je sada kao napisao da ne mora jer kao ima vise beskonacnosti jel mi neko moze objasniti to???? ako tko kuži o cemu je rijec neka mi molim vas objasni, ali meni to nema smisla, uvijek imao 5 iz matematike a ovo mi nema smisla nimalo... ovaj frend mi je rekao da ce mi objasniti nakon božića ali ne mogu da pricekam jer me sad stvarno zanima.... ako je to rjesenje paradoksa kako to nije pisalo u novinama, ni na 24 sata ni na net hr, ni u jednim novinama nisam nasao...i da da kazem da je ovaj rekao da postoji jos jedan rad koji ima neke jednađbe u sebi i sta ja znam kakve sve ne matematičke gluposti.. koliko sam shvatio ovo je napisao samo zato da se lakse shvati, ali ja nis ne kužim, jesam jedini ili nas ima jos??? {#}{#}

 

ovo je cp, ovako mi je poslao u mailu samo sam promijenia font

 

Uvod

 

Ovaj rad će biti skraćen što je više moguće, iz razloga što smatram da bi opširniji rad samo više zbunio ljude na ovu temu. Zato ću pokušati približiti rješenje paradoksa što je bliže moguće, sa što jednostavnijim frazama, te da se u tome ne izgubi rješenje paradoksa. Ovaj rad će odgovoriti na primarno pitanje paradoksa, dok će biti napisan još jedan rad, dopuna ovome radu, čisto zaradi toga da odgovori na najčešća pitanja u vezi „problema zla“.

 

 

 

Da nešto kažemo i o autoru paradoksa. Autor ovoga paradoksa je poznati filozof Epikur. Epikur je bio filozof iz helenističko-rimskog razdoblja(341. Pr. Kr.-270 pr. Kr.). Znanošću se počinje baviti već sa četrnaest godina. Napisao je približno 300 znanstvenih radova, ali nažalost, njegovi radovi nisu sačuvani u cjelini. Epikur jeste vjerovao u Tvorca, ali je sažeo svo zlo i Tvorca u par rečenica te se naizgled čini da nema rješenja ka tome paradoksu uz uvjete da je Tvorac:  voljan spriječiti zlo, dobar te svemoguć. Nakon 2300 godina, samo su par „polu-rješenja“ ponuđena, neka su prihvaćena sa više a neka sa manje uspjeha, ali vrlo malo „polu-rješenja“ je uopće moguće.

 

 

 

Vjerojatno najbolje prihvaćeno „polu-rješenje“ paradoksa jeste od od jednog studenta, neki govore da se taj student zvao Albert Einstein, drugi negiraju to ali u ovome trenutku je to manje bitno. Student je odgovorio na paradoks na sljedeći način. „Zlo ne postoji, isto kao sto ne postoji hladnoća. Prema zakonima fizike ono što mi smatramo hladnoćom jeste odsustvo topline. Mi smo stvorili tu riječ, da opišemo odsustvo topline. Isto kao što ne postoji tama. Tama je odsustvo svjetla, tamu ne možemo proučavati ni je mjeriti, dok svjetlost možemo. Isto tako zlo ne postoji, nego je zlo odsustvo dobroga“

 

 

 

Iako je to vjerojatno najbolji ponuđeni odgovor od postojanja tog paradoksa, prema mnogima, ovaj odgovor nije dovoljan za rješenje ovoga paradoksa. Potpuno ne bitno da li je to rješenje ponudio Albert Einstein ili neki drugi student, taj koji je to kazao, ako nije riješio paradoks, pokazao nam je da se paradoks mora riješiti na jedan kompletno drugi način od onoga kako se nama čini, pošto se nama čini ovaj paradoks ne rješivim. „Dopunski rad“ će biti stvoren nadoknadno, te preporučujem da ga svi pročitati, pošto ćete tako lakše shvatiti. Na kraju ovoga rada, ostavit ću jednu kontakt adresu gdje će svi moći poslati svoje mišljenje, i nedoumice o paradoksu, ako će još postojati. Ako će postojati još nejasnoća/pitanja, i na to će se odgovoriti, pošto će u dopuni biti samo 5 najčešćih pitanja.

 

 

 

Rješenje paradoksa

U matematici postoji beskonačno mnogo brojeva, ne postoji najveći broj, pošto se na svaki postojeći broj može dodati +1. Beskonačnost nije broj, beskonačnost jest ideja, točna ideja sa kojom su vjerujem, svi ljudi upoznati. Za rješavanje ovog paradoksa, moramo se popeti na malo višu razinu. Mnogi ne shvaćaju , mnogi ne razumiju, pošto je ovo jedna razina više od općeg znanja iz matematike, ali činjenica jeste da postoje više vrsta beskonačnosti, drugim riječima neke beskonačnosti su veće od drugih.

 

Da malo pojasnimo:

 

1. primjer: Znači imamo jednu beskonačnost koja ide: 1,2,3,4,5,6,7… Pošto uvijek možemo dodati 1 nikada nećemo imati najveći broj, te je to beskonačnost (∞) 

 

2. primjer: Ponovno imamo beskonačnost ali ova beskonačnost je drugačija od prve pa ide sljedećim tokom: …-3,-2,-1,0,1,2,3…. Pošto uvijek možemo dodati -1 te 1 nikada nećemo imati najmanji/najveći broj te je to također beskonačnost (∞)

 

Iako je i 1. i 2. primjer, primjer beskonačnosti, vidimo da je 2. primjer dvostruko veći od prvog primjera, što znači da je druga beskonačnost dvostruko veća od prve beskonačnosti, iako je mnogim ljudima to čudno, kako može jedna beskonačnost biti veća od druge to je činjenica, jedina barijera koja postoji za shvaćanje te činjenice, jest iluzija koju su si ljudi stvorili u riječ beskonačnost.

 

Vrlo lako možemo zapisati na sljedeći način: -1. primjer (∞)

                                        -2. primjer (2*∞=2∞)

 

Ako to usporedimo, dobivamo sljedeće, ∞<2∞ ili jednostavnije 1<2

 

Usporedba: Zamislite dva automobila koja putuju u beskonačnost. Prvi kreće sa „startne pozicije“ te putuje brzinom od 50km/h, dok drugi kreće 100 kilometara prije „starta“ te putuje brzinom od 100km/h. Iako će obojica putovati beskonačno dugo, drugi automobil će ipak preći dvostruko više od prvoga automobila. Tako da možemo reci da je njegova beskonačnost dvostruko veća od beskonačnosti prvog automobila.

 

 

To nam govori da veća beskonačnost ima veću vrijednost od manje beskonačnosti

 

Sa Bogom je ista situacija. Postoji pogrešno razumijevanje riječi savršenost, svemogućnost, za što je ponovno kriva ljudska iluzija. U sljedećim riječima učiniti ćemo nešto nevjerojatno, pretvorit ćemo nemoguće u moguće. Prije negoli to učinimo treba se još nešto pojasniti. Vjerojatno su neki od vas čuli za tu „pitalicu“ neki od vas nisu, a pitanje je sljedeće.

 

Imate metak koji probija sve štitove, i imate štit koji zaustavlja sve metke. Što će se dogoditi kada taj metak udari u taj štit?

 

Rješenje ovog „paradoksa“(pitalice) jeste da će se taj metak i štit uništiti, obje stvari će se uništiti, ni jedna stvar neće preživjeti. Drugim riječima obje stvari su beskonačno moćne, te ako su obje beskonačnosti jednake, predmeti će biti uništeni, ali ako je jedna beskonačnost veća od druge(ima veću vrijednost od druge) „djelovanje veće beskonačnosti će poništiti djelovanje manje beskonačnosti“

 

Važno je još jednom ponoviti, da veće i manje beskonačnosti nisu hipoteza koja je osmišljena samo za ovaj paradoks, to je činjenica, koja nije toliko popularna pošto je to jedna viša razina matematike, te nema smisla da bude dio općeg znanja iz matematike..

 

 

Sada moramo učiniti jednu stvar, jednu ideju, koju vjerojatno nikad nitko nije učinio, a to je „rascijepiti savršenost“, moramo podijeliti konačnu svemogućnost na više područja. Ja ću je podijeliti na 4 osnovnih područja a to jesu: pravda, moral, ljubav i znanje.

 

Sada imamo savršenost 4 osnovnih područja u kojima jeste Savršen biće(Bog) savršeno. U svakome od njih on jeste savršeno, svako područje od tih je beskonačno , te je Bog u svakom području savršen(beskonačan)… Zašto je bitno da postoje veće i manje beskonačnosti? Ako veće i manje beskonačnosti ne bi postojale te bi sve imale istu vrijednost, Bog ne bi bio Bog(u potpunosti savršeno biće)…Da ne postoje veće i manje beskonačnosti, sa ljudske perspektive Bog ne bi mogao postojati, možda bi postojao neki način, neki viši zakoni od onih koje mi znamo, pa bi se možda bilo moguće da postoji, ali čovjek nikada ne bi shvatio te zakone te bi „rješenje“ paradoksu bilo „Mi ne možemo shvatiti postojanje takvog Bića, vjerojatno postoje neki viši zakoni koji omogućavaju da to biće postoji“

 

Nakon što smo podijelili konačnu savršenost na 4 područja svako od tih područja ima drugačiju vrijednost, ni jedno područje nema istu beskonačnost(jednako veliko beskonačnost) Tako da svakom području pripada jedna beskonačnost: ∞,2∞,3∞,4∞…I sada možemo „vidjeti um od Boga“… Sada, za rješavanje paradoksa, su nam potrebne samo dvije od četiri osnovnih područja a to jesu, ljubav i pravda. 

 

 

Ako postoji Tvorac, ljudi su prekršili Božji zakon te su ljudi u očima pravde(suca(Boga)) zločinci… Bog i dalje voli ljude(pošto je njihov tvorac, isto kao što vi volite svoje dijete bez obzira da li napravi kakvu glupost) Ali pitanje jeste da li je pravda ima veću vrijednost(veću beskonačnost) nad ljubavi. Odgovor je da ima…

 

Usporedba: Zamislite da ste vi savršeni sudac, i da savršeno volite svojeg sina. Ako taj sin ubije čovjeka i dođe pred vas u sudnicu, bez obzira koliko god volite svojega sina, osuditi ćete ga krivim i poslati u zatvor.

 

Ovdje rušimo još jedan „mit“ da je ljubav jača od svega…Ljubav uistinu jeste jaka, ali postoji nešto jače, nešto bitnije od ljubavi, a to je pravda… 

 

Možda će neki sada reći, ako ne može to prekršiti onda to nije konačna savršenost, ali jeste. Ključ svega je da su neke beskonačnosti veće a neke manje.

 

Usporedba: Zamislite dva čovjeka koja žive su besmrtna te rade beskonačno dugo. Prvi čovjek zarađuje 100 eura dnevno, dok drugi zarađuje 200 eura dnevno. Iako će obojica beskonačno dugo raditi, drugi će uvijek zaraditi dvostruko više novaca od prvoga. Tako da možemo reci da je njegova beskonačnost dvostruko veća od beskonačnosti prvog čovjeka.

 

Zaključak

 

Najveći problem ovoga rada jeste što činjenica o različitim vrstama beskonačnosti nije dovoljno proširena, poznata je samo maloj manjini, dok će za veliku većinu ljudi, biti veliki šok ovo čitati. Ako ne bi postojale veće i manje beskonačnosti, ovo rješenje bi palo u vodu, te bez činjenice o različitim vrstama beskonačnosti ovo vrijedi jako malo u smislu rješavanja paradoksa…

Pokušao sam što više pobližiti rješenje k svim ljudima, a ne samo k maloj grupi matematičara.

 

Postoje različite vrste beskonačnosti, neke su veće neke su manje. Vrlo lako možemo da uspoređujemo veće i manje beskonačnosti isto kao i veće i manje prirodne brojeve: 1<2<3<4…. Ako bi 4 osnovna područja savršenosti bila jednako vrijedna, ona bi se „uništila“ pošto prkose jedna drugom…4 osnovna područja savršenosti nisu ista, nego svako ima različitu vrijednost(1,2,3,4) pa ih možemo gledati kao ustav-zakon.. Zakon ne može da krši ustav, zakon koji krši ustav ne može postojati jer ustav ima veću vrijednost od zakona (1<2) te se samim time svi zakoni rade po ustavu…Bog ne spriječi zlo iz jer bi onda prekršio savršenstvo pravde(koje je „najveća beskonačnost, Gledaj primjer: sudac i sin). Kao što sam već napomenuo, ipak postoji nešto jače, nešto važnije od ljubavi, a to je pravda.

Poruka je uređivana zadnji put sri 24.12.2014 3:44 (lamborghinilp610).
12 godina
offline
Epikurov paradoks rješenje??

Poništeno jednostavno - beskonačno većom beskonačnošću.

 

Gdje je paradoks?

Twitter: @191x7
9 godina
odjavljen
offline
Epikurov paradoks rješenje??
Najjednostavnije riješenje - Bog ne postoji, 'kani se bajki
7 godina
neaktivan
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
"Beskonacnom gluposcu dolazu beskonacna glupa pitanja jednako beskonacna zbunjenost"

A tebi za poklon treba ouija ploca pa mi onda se javi....nakon sto ti svecenik napravi egzorcizam.
TD collector
10 godina
offline
Epikurov paradoks rješenje??

Ajde nemojte covjeku spustat, i mene nevjernika zanima sto tko ima (ozbiljnog) za reci vezi ovog (za mene hipotetskog) paradoksa!

Niste li ste stesali prije ljeta?
12 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Mojpismonosa kaže...

Ajde nemojte covjeku spustat, i mene nevjernika zanima sto tko ima (ozbiljnog) za reci vezi ovog (za mene hipotetskog) paradoksa!

A gdje je tu paradoks?

Mene jedino zanima na čemu je on...

11 godina
neaktivan
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??

dafuq

 

ne sjećam se da sam ikad gluplje potrošio 10 min, od čitanja ovog teksta..

 

8 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
lamborghinilp610 kaže...

To nam govori da veća beskonačnost ima veću vrijednost od manje beskonačnosti

 

Zašto se onda taj prvi skup koji je beskonačan, ali ipak manji od nekog drugog, naziva beskonačnim?

 

Mogu li ja istu logiku primjeniti i reći da je broj 10 beskonačno velik, a broj 9 malo manje?

10 godina
offline
Epikurov paradoks rješenje??

Inace, u matematici, ne mozes rec inf = inf. Neke beskonacnosti su vece a neke manje, i to je i fakultetsko gradivo :)

Niste li ste stesali prije ljeta?
12 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Mojpismonosa kaže...

Inace, u matematici, ne mozes rec inf = inf. Neke beskonacnosti su vece a neke manje, i to je i fakultetsko gradivo :)

Na kojem faksu?

10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Old Iggy kaže...

Na kojem faksu?

FER-u, konkretno profesor koji je imao izlaganja o tome je prof. Ilko Brnetic.

Niste li ste stesali prije ljeta?
12 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Mojpismonosa kaže...
Old Iggy kaže...

Na kojem faksu?

FER-u, konkretno profesor koji je imao izlaganja o tome je prof. Ilko Brnetic.

Vidi se da fale stari profesori...

10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Old Iggy kaže...

Vidi se da fale stari profesori...

Ti si to doktor matematike? Ovdje to uopce nije tema, sad mi je zao sto sam ovo uopce spominjao kad si tako zapeo za to

Niste li ste stesali prije ljeta?
10 godina
odjavljen
offline
Epikurov paradoks rješenje?

2^n kad n ide u beskonacno = beskonacno.

3^n kad n ide u beskonacno = beskonacno.

 

lim(2^n/3^n)=beskonacno/beskonacno=...

 

1? Ne.

Losing all hope was freedom
10 godina
neaktivan
offline
Epikurov paradoks rješenje?

Čak i u srednjoj bi se to trebalo raditi kod limesa i L'Hospitala, ∞-∞ nije jednako nuli.

 

10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje?
piksic kaže...

2^n kad n ide u beskonacno = beskonacno.

3^n kad n ide u beskonacno = beskonacno.

 

lim(2^n/3^n)=beskonacno/beskonacno=...

 

1? Ne.

Ne, vec nula, to je geometrijski niz s kvocijentom manjim od 1. I to je ono o cemu pricam. A nije tema...

 

zamisli nizove:

 

An = 2^n

Bn = 3^n

 

svaki od njih "ide u beskonacnost"

 

medutim treci niz koji je definiran kao:

 

Cn = An/Bn = (2^n)/(3^n) = (2/3)^n

 

kad n pustis u beskonacno, ovaj elementi niza idu u nulu. Cak postoji i formula za zbroj svih 

clanova toga niza (koji je takoder konacan broj, i on je jednak 3)

 

EDIT: takoder ako zamislis jos jedan niz, npr

 

Dn = Bn/An =(3/2)^n

 

limes kad n -> inf jest beskonacno

 

Ovo, s teoremom o konvergenciji je dokaz da tvoja tvrdnja ne stoji. I kolega je u pravu, kad bolje razmislis velik dio toga se

da naslutiti iz gradiva srednje skole

Niste li ste stesali prije ljeta?
Poruka je uređivana zadnji put sri 24.12.2014 11:03 (Mojpismonosa).
12 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Mojpismonosa kaže...
Old Iggy kaže...

Vidi se da fale stari profesori...

Ti si to doktor matematike? Ovdje to uopce nije tema, sad mi je zao sto sam ovo uopce spominjao kad si tako zapeo za to

Samo povuci bijekciju pa će ti sve biti jasno.

Nisam ja doktor matematike, al' ih imam par.

10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Old Iggy kaže...

Samo povuci bijekciju pa će ti sve biti jasno.

Nisam ja doktor matematike, al' ih imam par.

A kako povuci bijekciju izmedu 2 skupa koji nemaju nuzno jednako mnogo clanova? Zvuci paradoksalno, ali dobar

primjer je ovaj koji je kolega s nizovima predstavio

 

Recimo, skup N i skup R su oba beskonacna (imaju beskonacno mnogo clanova) i postoji dokaz da

ne postoji bijekcija izmedu tih skupova (takoreceno, skup R ima vise clanova od N), odnosno

 

∞ - ∞ = ∞ u tom slucaju (iako to ne bih smio pisati na taj nacin...)

 

Kao sto je kolega rekao, ∞ - ∞ nije nula, vec jako ovisi kako je "definirana" ta beskonacnost

Niste li ste stesali prije ljeta?
Poruka je uređivana zadnji put sri 24.12.2014 11:12 (Mojpismonosa).
10 godina
odjavljen
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje?

Pa to sam i rekao da nije 1 jer je gornja beskonacnost beskonacno manja. Haha

Losing all hope was freedom
10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje?
piksic kaže...

Pa to sam i rekao da nije 1 jer je gornja beskonacnost beskonacno manja. Haha

Pardon, shvatio sam taj zadnji "Ne" kao pitanje. Moje isprike

Niste li ste stesali prije ljeta?
12 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Mojpismonosa kaže...
Old Iggy kaže...

Samo povuci bijekciju pa će ti sve biti jasno.

Nisam ja doktor matematike, al' ih imam par.

A kako povuci bijekciju izmedu 2 skupa koji nemaju nuzno jednako mnogo clanova? Zvuci paradoksalno, ali dobar

primjer je ovaj koji je kolega s nizovima predstavio

 

Recimo, skup N i skup R su oba beskonacna (imaju beskonacno mnogo clanova) i postoji dokaz da

ne postoji bijekcija izmedu tih skupova (takoreceno, skup R ima vise clanova od N), odnosno

 

∞ - ∞ = ∞ u tom slucaju (iako to ne bih smio pisati na taj nacin...)

 

Kao sto je kolega rekao, ∞ - ∞ nije nula, vec jako ovisi kako je "definirana" ta beskonacnost

Upravo zato što ne možeš tako pisati ni povući bijekciju ni relaciju ne možeš definirati omjer.

Na stranu različite definicije beskonačnosti.

10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Old Iggy kaže...

Upravo zato što ne možeš tako pisati ni povući bijekciju ni relaciju ne možeš definirati omjer.

Na stranu različite definicije beskonačnosti.

Bijekciju ne mozes, sto ne znaci da ne mozes povuci relaciju. Bas zato i mozes reci koji je brojini, time i uvesti relacije

vece i manje (ako je definirano kardinalnim brojem, odnosno "brojem clanova")

 

Pricas velike gluposti!

 

|R| > |N| vrijedi, bez obzira sto ne postoji bijekcija iz N -> R (odnosno obrnuto),

 

a |R| (broj clanova u skupu R) jest beskonacan,

takoder |N| je beskonacan

 

iliti nepreciznije

 

|R| = inf

|N| = inf

 

I to je, vjeruj mi, jako staro i poznato na FER-u tako da ti ne stoji ovo s profesorima, imam literaturu iz 1980, a i danasnja govori istu stvar

 

EDIT: nisam siguran trollas li ili si uvjeren da si u pravu, u svakom slucaju vidim da si prvo napisao da "povucem" bijekciju ne da "probam povuc" bijekciju.

Niste li ste stesali prije ljeta?
Poruka je uređivana zadnji put sri 24.12.2014 11:44 (Mojpismonosa).
5 godina
neaktivan
offline
Epikurov paradoks rješenje?

sada sam tražio na internetu i našao sam jedan video gdje se objasnjavaju manje i vece beskonačnosti

da li razumijem, ne baš . da li mi ima smisla , isto ne .... ali ako pogledam sve se temelji na tome da su neke beskonacnosti vece neke manje i onda to usporeduje kao 1<2 2<3.... 

ajde da prihvatim da su neke beskonacnosti manje i vece, iako mi nema smisla, da li se to može uspoređivati kao 1<2 kao sto ovaj radi..? ako je to zaista rjesenje paradoksa, sta ima tu novog??? vidim po internetu ima mnogo toga da su neke beskonacnosti manje i vece a na tome se vise manje bazira cijeli rad....

malo mi čudno da se nitko toga nije sjetio prije, to sam i ja mogao napisati {#}

 

 

tu imate paradoks

 

Bog ili želi da ukine zlo, a ne može; ili može, ali ne želi; ili pak ni ne može, ni ne želi. Ako želi, a ne može, onda je nemoćan. Ako može, ali ne želi, onda je zao. Ali, ako Bog može i želi da ukine zlo, otkuda onda zlo u svetu?

 

nekako mi se još čini čudno, ali puno manje nego jucer....ako pretpostavim da je sve tocno, onda mi se to rjesenje čini previse jednostavnim... ovaj je napisao da postoji 2300 godina taj paradoks... ako bi rjesenje bilo tako jednostavno, ne bi li se vec netko sjetio????

 

 

p.s. slobodno" spustate", ionako mi je svejedno, samo prvo odgovorite , ima smisla, nema? ako ima zasto ima ako nema zasto nema... i nemojte sa odgovorima bog ne postoji i slicno, ako i ne postoji pretpostavite da postoji... 

12 godina
neaktivan
offline
Epikurov paradoks rješenje?

"Paradoks" je slijedeći:

Ako bog hoće da spreči zlo, ali ne može, onda on nije svemoćan.
Ako može, ali neće onda je on zao.
Ako bog može i hoće da ga spreči, zašto zlo i dalje postoji?
Ako on ne može i neće da spreči zlo, zašto ga nazivamo bogom?

 

Naravno, problem je što je sve nesuvisla gomila pretpostavki bez dokaza: ne znamo točan broj bogova (nema nikojeg poznatog razloga ni zašto bi bio konstantan tijekom vremena), što sve mogu i hoće, itd.

 

8 godina
neaktivan
offline
Epikurov paradoks rješenje?

Vidi se da je pismen čovjek to napisao. Educiran također.

Just... Just...
One child dies every five seconds. Dirty water KILLS 6000 children per day. 45.000 people die in the US annually because they don't have health care. US spends $18 BILLION a WEEK on Iraq.
Poruka je uređivana zadnji put sri 24.12.2014 13:41 (Trubilo4).
11 godina
neaktivan
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
lamborghinilp610 kaže...

 pa nesto mora biti ili je bog  zao ili nije voljan ili nije mocan da spreci zlo, 

ili ne postoji {#}

7 godina
neaktivan
offline
Epikurov paradoks rješenje?

dosta natlapanja ja vam dam rjesenje: - cijeli ovaj svemir je paradoks unutar paradoksa

 

svaki put kada netko nesto pocme pitati pa to istrazivati  i dokazivati odmah se to samo stvara kako bi se zadrzao integritet cjeline.... {#}

ako bi svemir bio ureden znaci da bi postojala pocetna i krajnja tocka u liniji i nikakva odstupanja izmedu tj nista sto bi krsilo logiku fiziku zakon materije itd.

nesto kao u onom hitchhiker's guide to galaxy nista nema smisla da bi imalo smisla tj. "pojedinci odlucuju kakav smisao da ima ili prisvajaju smisao vecinske grupe" -:david icke

 

ima tu necega kad razmislis zasto CERN stalno otkriva nove nemoguce cestice cak i one koje su brze od svjetlosti {#}

i NASA galaksiju i binarne pulsare koji prkosu zakonima cak i kvantne fizike{#}

 

TD collector
Poruka je uređivana zadnji put sri 24.12.2014 16:22 (Killua).
10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
Mojpismonosa kaže...

Bijekciju ne mozes, sto ne znaci da ne mozes povuci relaciju. Bas zato i mozes reci koji je brojini, time i uvesti relacije

vece i manje (ako je definirano kardinalnim brojem, odnosno "brojem clanova")

 

Pricas velike gluposti!

 

|R| > |N| vrijedi, bez obzira sto ne postoji bijekcija iz N -> R (odnosno obrnuto),

 

a |R| (broj clanova u skupu R) jest beskonacan,

takoder |N| je beskonacan

 

iliti nepreciznije

 

|R| = inf

|N| = inf

 

I to je, vjeruj mi, jako staro i poznato na FER-u tako da ti ne stoji ovo s profesorima, imam literaturu iz 1980, a i danasnja govori istu stvar

 

EDIT: nisam siguran trollas li ili si uvjeren da si u pravu, u svakom slucaju vidim da si prvo napisao da "povucem" bijekciju ne da "probam povuc" bijekciju.

 Ti se po hitno uhvati knjige iz matematike jer se ovdje vidi da ne razumiješ neke osnovne stvari. Kada se kaže da skupovi R i N imaju beskonačan broj članova, onda se hoće reći da broj članova nije konačan jer beskonačno kao prirodni broj ne postoji, jednostavno nije definirano. Razlika između R i N je to što je N prebrojiv, dok R nije pa između njih ne možeš povući bijekciju. Možeš na taj način definirati relaciju poretka, no ta operacija nema nikakve veze niti isto značenje kao relacija poretka kod običnih brojeva.

Poruka je uređivana zadnji put sri 31.12.2014 19:59 (captain_soap_McTawish).
8 godina
neaktivan
offline
Epikurov paradoks rješenje?

Koga briga?

 

Kraj rasprave.

BCko
10 godina
offline
Re: Epikurov paradoks rješenje??
captain_soap_McTawish kaže...

 Ti se po hitno uhvati knjige iz matematike jer se ovdje vidi da ne razumiješ neke osnovne stvari. Kada se kaže da skupovi R i N imaju beskonačan broj članova, onda se hoće reći da broj članova nije konačan jer beskonačno kao prirodni broj ne postoji, jednostavno nije definirano. Razlika između R i N je to što je N prebrojiv, dok R nije pa između njih ne možeš povući bijekciju. Možeš na taj način definirati relaciju poretka, no ta operacija nema nikakve veze niti isto značenje kao relacija poretka kod običnih brojeva.

 Upravo ono o cemu govorim. Beskonacno i nije broj, sto ne znaci da ne mozes rec da nekih clanova ima beskonacno (beskonacno mnogo).

 

Kako ne mozes povuci bijekciju, znaci da nisu jednakobrojni, takoder postoje analogije usporedivanja konacnog i beskonacnog skupa.

 

Brujim o tome da je (dokazano) da realnih brojeva ima manje od prirodnih, samo to! (a oba skupa ima beskonacno mnogo clanova == legitiman izraz).

mojpismonosa
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice