HŽ hahaha.... pa mi nemremo do Zadra vlakom više od 20 godina.
Koja smo mi komedija od države.
HŽ hahaha.... pa mi nemremo do Zadra vlakom više od 20 godina.
Koja smo mi komedija od države.
Da bi vlak bio isplativ treba prevozit putnike, a u državi od oko 4 milijuna stanovnika putnika nema dovoljno. I zato se (putnički, a pomalo i teretni) vlakovi u nas ne isplate. Kad zapadni i sjeverni Europljani odluče masovno putovat na jug možda će se isplatiti, a do tad ćemo putovati automobilima i autobusima.
Hajde da se usporedimo s Japanom. Niigata ima 794 000 stanovnika (slično kao Zagreb), a nekih 340 km zračne linije je udaljen Gifu s 403 000 stanovnika (oko 2x više nego Split). I sad bi vi vjerojatno očekivali da postoji direktna linija vlakom Niigata-Gifu. Jer to je Japan, zemlja najboljih vlakova na svijetu. Ali ne, nema direktne linije, mora se presjedati u Tokiju ili Nagoji.
I tako Japanu se ne isplati imati direktnu liniju između gradova koji zajedno imaju preko milijun stanovnika. Kako će se onda isplatiti linija Zagreb-Split (ili bilo koja druga između dva grada u Hrvatskoj)?
A to što si ti u Jugoslaviji putovao vlakom Vinkovci-Zagreb je još jedan razlog zašto je dotična država propala.
p.s.
E da, autobusom možete direktno od Niigate do Gifua.
Tek sada kada sam zaboravio u skolovanju steceno znanje mogu shvatiti koliko je ljudima bilo tesko shvatiti/objasniti djelovanje istog. Kada znas "znanje" cini se veoma prosto.
p.s. zasto uvlaciti HŽ u ovu lijepu pricu. 
umjesto priče o hž.. o temi :)
Takav vlak, ili pružno lebdeće vozilo, ne treba kotače, nema trenje s podlogom pa postiže brzine od oko 500 km/h (zadnji rekord je čak 650 km/h. u Kini, sredinom 2025. godine).
-update.. prije mjesec.. 700kmh, smanjena masa 10% .. što je za brzinske rekorde ok no nema veze s prijevozom roba-tereta..
-'rezanje' maglneta na pola... u laičkoj želji kako odvojiti polove, sjever-jug, plus-minus.. pri čemu prerezana polovica opet ima oba pola.. no u misaonim igricama kao u kvantnoj se dođe do dijela kad se minus-plus ili što već misaono matematički radimo, razdvoje.. odnosno tu činjenično-misaonu grešku imamo u spregi-entagelment ideji i teleportaciji ili komunikaciji bržoj od svjetlosti-trenutno.. pri čemu se uzme pravilo da je par uvjek povezan, pismo-glava i ako znamo stanje jedne strane novčića, tad znamo i drugu stranu, par-nepar, pismo-glava, .. no tad smo u kvantnoj dal ideji ili zabludi-mašti.. tj pitanje koliko je teorija točna ili pogrešna u predviđanju mogućnosti podjele kao magnetskog pola .. onako, do veličine jedne nedjeljive subčestice koja bi imala zamišljeno svojstvo.. a na takvim temeljima-idejama se gradi kvantno računalo i logika-zaključi.. koji su možda ili vjerojatno, pogrešni.. odnosno ništa od teleportacije ili bržeg od svjetlosti.. mada to mašta može dozvoliti ili logika ako postavimo takva pravila igre pri čemu mi određujemo pravila, zaboravimo da ih određuje priroda-fizika.. itd.
-pa opet na hž.. tj brzina-rekord ovih kineskih vlakova, testova.. nisu pojačali pogon-motor, nego smanjili masu, time dobili bolji rezultat, brzinu.. uz očuvanje zakona fizike.. no zaboravi se pri tome zakon logike-smisla.. tj u prijevozu, što vlak i sl. sredstvo je, namjena, nije važno to sredstvo, nije svrha da vlak stigne od točke a do b, nego koristan teret, ona masa koja neovisno o vozilu ostaje masa.. koju ne možemo smanjiti, tj možemo umjesto tone paradajza prevesti kilogram.. a tad je i čobanu jasno u čemu je problem-greška .. odnosno jedno je utrka-rekord-smisao a drugo prijevoz-biz-korist.. odnosno, ako kompletno eliminiramo masu vozila kao vlak (šleper, auto) nekim imaginarnim materijalom koji je težak-mase nula ili gram.. opet bi daljni prevoz tereta, korisnog, onog zbog čeg i postoji vlak, bio isti.. tj masa vlaka je jedino stvar uštede na smanjenju beskorisne potrošnje.. no u bizu to nije primarno, sporedno.. tj tek kad imamo sve ostalo, tad je važna i štednja, ušteda, gubitak.. kao dalekovod, brodovi.. pa se tad kreiraju novi motori-elise koji će s manje gubitka napraviti isti koristan posao.. no ne zaboraviti da je primarno važan posao-teret, ne vozilo. .. dok mediji vole rekorde-brzinu, pri čemu je to često samo nevažna brojka, čak i kad je velik uspjeh s puno truda i potrošenih resursa, kao npr raketa za mars i sl.
-vlak i brzina, testni vlak iz priče o 650-700kmh je mase 1t .. smanjenjem 10% povećali brzinu 10%.. matematika-fizika.. nije napredak, jednako kao što kilogram jabuka košta recimo 2 eura a pola kilograma 1euro.. to nije razlika cijene, ista je.. razlika je u količini, dok u transportu tereta ne može biti smisao smanjenje količine tog tereta, naprotiv, povećati promet, roba-usluga-ljudi je cilj.. kako prevesti više, ne manje ili nula.. tj zato je ovo 'pogrešan' put, mada brzinski može biti zabavan ili usporedba bolid f1 je zabavan-brz, no realno beskoristan, dok je traktor spor-ružan.. no radi koristan posao.. oboje su iz iste grane biznisa kao industrija i imaju istu osnovu, kotače, motore, gorivo.. tj pitanje na kraju, koliko nešto može biti slično-isto pri čemu je korist-smisao-svrha upitna, promjenjiva.. npr imati točan ručni sat na ruci.. u doba kolumba zbog izračuna pozicije-navigacije, važno.. danas ne baš, osoba ne mora uopće nositi sat na ruci dok točnost za ostale namjene nije presudna, pa sat može kasniti-žuriti koju minutu i nikom ništa.. tj pitanje je samo koliko promašuje uz poslovicu-logiku da i sat koji ne radi, stoji, dva puta dnevno pokaže točno vrijeme, samo ne znamo kad je to a sat koji je skoro savršeno točan, praktički nikad ne pokazuje točno vrijeme, tj odsupanje je tad anulirano tek u izuzetno dugom ciklusu, pa je karikirano neprecizniji sat češće točniji kao onaj koji stoji, dva puta dnevno, od preciznijeg.. misaono-logički paradoxi i trikovi :)) ..
-odnosno, ekšli hipotetsko pitanje.. koliko nešto ima smisla, što nam u nekom trenutku ili potrebi ima smisao i koliko je to objektivno vs osobno, subjektivno, u nekom trenutku.. npr kad je čovjek žedan, treba vodu.. kad nije, ne treba.. cijena vode = život.. cijena boce domperignona.. itd.. kao i brzina 'vlaka' testnog vozila koju smanje i time poboljšaju rezultat-rekord.. onak, da ali.. jer ako razvijaju vlak, transport, to tad nije bolid f1.. svrha i smanjenje mase za rezultat je tad 'prevara' mada je matematički-činjenično i fizikalno sve ok, odnosno nije se ništa promjenilo kao kilogram-dva jabuka na vagi-cijeni.. pa do tog da magnet ne možemo prerezadi i dobiti jedan odvojen pol.. a to koristimo kao 'misaone demone' u postavljanju teorija kvanta itd.. .. no i to moramo, nekako moramo.. čak ako je i pogrešno, jer će i tad dati neke rezultate, istraživanja.. tj i pogešan-loš rezultat nekog rada-istraživanja je 'dobar'.. jer se tako uči, širi.. najbolje se uči na (vlastitim) greškama, mada poslovica kaže da je preporučjivo na tuđim. :)
A da probaš obrnuto: što to ima el. struja da stvara magnetsko polje?
tekst je pretjerano pojednostavljen - prije spada u niže razrede pučke škole nego u bug.
vjerujem da 95% čitatelja zna daleko više od ovog "objašnjenja"... pa se postavlja pitanje kome je uopće namijenjen ovaj tekst???
tekst je pretjerano pojednostavljen - prije spada u niže razrede pučke škole nego u bug.
vjerujem da 95% čitatelja zna daleko više od ovog "objašnjenja"... pa se postavlja pitanje kome je uopće namijenjen ovaj tekst???
Mislim da si preoptimistican o znanju citatelja a i skolovanja u hrvatskoj.
Promjenio sam link, za tebe interesantan jer kaže: "classical physics says no permanent magnets can exist ever"