Napokon znamo uzrok neprihvaćanja električnih vozi

Zar nemaju šnjuru, produžni kabel ako je već problem smeće u garažama.

.. 'zar nemaju..' .. nemaju dovoljno pitanja za istraživanje? :) onak, prva stvar ako nešto istražuješ, širu sliku kao usa i usporedba s eu.. građani-standard, kuća-garaža..

.. - i ne postave 'očigledno' pitanje? (sad se vi pitate, koje?) :)) ..

-no to bi bilo prelako, prekratko.. pa krenimo, logično od kraja :)

-zaključak, zaključili, ono što već znamo (kaže podnaslov).. i to je ok, točno, no i ispuste 'slona' dok gledaju miša-mrava.

-građani, .. riječ grad? :) ili ovako, gdje ljudi žive? ok, u kućama, naseljima.. koje kad su veća nazovemo grad, pa i višemilijunski gradovi, npr newyork koji je u rasponu od 12-16-do 20m.. i takvih desetak gradova po usa, od cca 300-350mil stanovnika.. žive u .. gradovima. Dok se ovakav opis, scenarij odnosi na..? .. nazovimo to 'srednji zapad', mjesta-townovi, rančevi-farme? .. bezveze ću ispaliti brojku iz dupeta, recimo 300m u gradovima, velikim, 50 u malim, ostatak, sve što je manje od par stotina tisuća ili pojedinačno, jer podsjetnik pojedini rančevi su im veličine osrednje države.. ili 'manje'.. :) ..

-znate da tesla-auto ima ulogu 'powerbanka'? .. i da ima ulogu radnog stroja na takvim farmama-rančevima, npr za švasaparat.. a pogodite zašto, tj treba li nam takav powerbank u gradovima ili u 'divljini'.. gdje nema el.mreže, utičnice u zidu..

-odnosno.. podsjetnik, da je usa stvar skale, veličine, .. svega, od komada mesa-odreska-stejka nadalje pa i u kilomerima ili miljama.. pri čemu bi zg po usa mjerilima bio grad na priobalju, karikirano :) ..

.. i da nije isto ako netko npr živi u npr lici, recimo radijus oko delnica-karlovca.. ne može biti šestar ni 50km da ne napravi invaziju na susjede.. :) .. i da na tom prostoru želimo imati što? wc? kiosk tiska? poštu? stanicu za bus? .. prikučak za struju? + odgovarajuće snage-brzine punjenja..

-ima tako neki imaginarni kauboj recimo teslu, ima struju-žicu-utičnicu na ranču-kući.. no nema na pašnjacima-poljima, nema u okolici, nema na svakom čošku.. istina, nema ni benzinsku, no s tim je već navikao, rutina, tj može zaustaviti bilo kojeg prolaznika-susjeda i posuditi kanister.. ima rutinu, naviku, zna gdje i koliko udaljeno pa tako i kad (mora)..

-usporediti takvu sliku, regiju, npr plitvice-park do karlovca, s recimo zg-zd gradovima i gdje ima utičnice (ili benzinske) i koja je gustoća.. svega, ljudi, cesta.. svega.

-a istraživanje 'gleda' upravo takve statističke grupe, pri čemu kažu da je cca 20% u kućama, no ispuste i ono važno, gdje, regija-država.. i kilometražu-dimenzije svega, gustoću.

-tj to je 'mana' statistike što daje rezultat 'sarmu', iz koje je tad to nestalo-nevidljivo ili zamagljeno-izgubljeno.. a važno je, kao što je važno za postojanje ina-benzinske, za sladoled, kafić, košara za smeće.. jer će biti napravljeno tamo gdje ima dovoljno prometa, biznis, osnova.. ne u 'pustinji'..

-koja je razlika usa-eu..? npr usa +300m stanovnika, eu +500 .. na približno sličnom prostoru, no opet razlika gustoće, srednja eu, praktički mega-polis.. spojeni gradovi, urbano.. tj najbolje za dočarati, pogledati noćnu sliku kontinenta, svjetla.. svjetlost=grad, civilizacija.. ljudi, mrak, izostanak istih.. i usporediti s usa.. istok-zapad-obale i sredinu.. a gdje su one kuće? .. kuće su u 'mraku'.. tj svjetla su veliki gradovi, ne naselja-rančevi i sl... svjetla su london-paris-rim-beč-berlin.. točkice ljubljana-zagreb.. polumrak.. gustoća, čitava slovenija x2 = hrvaška uz problem hr-kifle kao primjer otegotne okolnosti, no zato dobra lokacija za naplatne kućice tranzita..

-zamislimo sad jedan veći grad, iznad milijun.. recimo 2-5mil.. koji su stanovništvo slovenije-hrvatske smješteni na područje grada npr da se to zgura u trokut zg-ljub-ka.. ostatak bi bilo 'prazno' bez stanovnika..

-gdje tad postavljamo utičnice? -jedna na plitvicama, jedna na triglavu.. gdje-koliko? gustoća?

-ako i veličina, konkretno npr texas.. koji je površinom sličan francuskoj no ona ima 2x stanovnika.. i tako u dallasu i austinu imamo milijune, kao u parisu-lionu.. no ostatak texasa je ranč.. par mehikanaca, krdo krava i trava.. gdje je utičnica? koliko je jedna udaljena od druge? radijus-šestarom? .. broj ljudi, korisnika i broj vozila .. na to dodati i struju-žicu el. sustava, no to ćemo zanemariti, kao i npr stabilnost opterećenja mreže, požare-poplave itd.. pa dok nam recimo vatrogasno vozilo mora gasiti požar ili kanader.. i dok oni koriste benzine, do tad nam je važno, važnije imati benzinske.. nego utičnicu za autić na baterije.. osim da se i ta vozila prebace na struju.. no tad bi u tom trenu bili beskorisni za gašenje požara osim ako su na udaljenosti produžnog kabla (karikirano).. :)

-dakle, da.. zaključuju ono što je već jasno, no još toliko previde, ne uzmu u obzir.. ne vide slona dok ponašanjem mrava predviđaju seobu gusaka.. pri čemu možda postoji korelacija no ni to nisu utvrdili pa ni provjerili ili odbacili kao bedastoću-nemoguće itd ..

-uz razliku da će prosječan usa statističar-stučnjak, razmišljati kao amer, jer je amer, jer osjeća usa-državu, teritorij, gradove i gustoću.. pa zna ako putuje yellowstonom da nema na svakom koraku usb-c punjač.. no nema taj osjećaj za ostatak svijeta, npr eu, južnu ameriku, afriku.. dok je cccp-sibir prazan-tundra a kina-indija po milijardu i po.. onak... sarma svega, što od podataka-činjenica napravi smeće, jer je tad u takvoj sarmi beskorisno, pogrešno, zavaravajuće itd..

-banalni statistički primjer, biti kineski car, svakom podaniku uzeti euro.. i imaš milijardu, .. isto to napravimo mi-slovenci, nemamo milijardu.. moramo uzeti 1000 puta više.. i time se statistički gubi smisao-usporedba no u previdu se tako donese zaključak koji je tad naravno promašaj, tek ponekad slučajno dobar .. tj ako takvom statističkom sarmom proizvodim npr cipele, tad ću propasti ili ću proizvoditi pogrešnu obuću za pogrešno tržište.. umjesto japanki za plažu, buce za nordijce.. odnosno prodaja buci nije za grčku.. (karikiram).. no statistička-aritmetička sredina će nam tad biti 'točna' pa će u prosjeku to biti cipela.. i greška, jer ako si nordijac u norveškoj, tad trebaš buce, ako si grk u grčkoj tad japanke.. cipele su tad pogrešan prosjek jer fali ono bitno-kriterij-korelacija kao konkretna regija-potrebe.. itd.

-takvu grešku, normalno-očekivano, rade ovakve studije-istraživanja.. pri čemu su zaključci čak ok, očekivani.. nešto za što studija ni nije bila potrebna, no dodatno pokaže propuste-previde-ignoriranja, previde 'slona' kojeg uopće ne uzmu u obzir, jer amer je amer, francuz je francuz.. mozak osobe i njegove navike, očekivanja, iskustva ovise i o tome gdje živi, što će prvo pomisliti.. kad čuje topot kopita, pomisli konji.. ne zebre :) ..

-tako će porsječan američki statističar sve gledati prizmom američana.. navika, ljudi, standarda.. i zaključak da je u garaži smeće.. pa da je to razlog, dok je onaj 'bolji' trošak uvođenja punjača odgovarajuće snage.

-koliko ljudi živi u gradovima? ne konkretno-brojčano, nego 'na prste' dječjim jezikom, recimo 'puno'.. dok u ostalim dijelovima regije-države-kontrinenta živi 'malo' ..ok?

-ovaj usa prosjek se odnosi na skupinu 'puno' ili 'malo'? .. opet, koerlacija i mjerni uzorak na kojem donose kvalitativni-kvantitativni zaključak.. koji je naravno pogrešan, tek možda slučajno točan.. jer ono što je malo, manje utiče na rezultat, pa ne može mali dio biti kritičan-krucijalan za odgovor, zašto, gdje, itd..

-naprosto, većina ljudi živi u velikim gradovima.. time većina nema kuću s garažom, prostor-kvadratura..

-istovremeno, važno (važnije, najvažnije) upravo suprotno je upotreba el.vozila, po gradovima više, izvan manje.. iz objektivnih razloga kao utičnica i el. mreža..

-kao i kriterij dosega, isplativosti, kraće relacije vs duže.. glavnu prednost el.vozilo ima upravo u gradu, gradskim gužvama, ne na otvorenoj cesti gdje razlika pada dok za doseg gubi..

-el.vozilo je idealno za grad, + smanjenje zagađenja kao co2.. prednost grad, pa čak i zabrane benzincima u npr centru grada.. dodatna razlika za el.-beznince i to po gustoći, grad-selo razlici..

.. a ljudi su kupci, korisnici.. pa kad ih je više, veće tržište.. veća niša, može se više prodati, što tad lančano-kaskadno utječe i na ostatak kao broj utičnica i gustoću te mreže.. kvaka-22...

-kao očigledni razlozi koje studija previđa, onaj slon.. dok mjere mrava.. i zaključuju nešto o guskama ili nečem trećem..

-što bi 'ista' studija dala kao zaključke, mjerenja-rezultate (brojke) da po istom kriteriju, univerzalnim pravilima statističke struke, .. istraživanje radi neki kinez u kini? .. + dodatno, ako ga radi konez koji radi za državu-vojsku ili za ekološke skupine kao zelene, za građanske ili trgovačke .. kako bi sam politički pogled utjecao na to što statističar tad uzme u formuli, koliko čemu daje važnost i koje će imati zaključke? .. tj jasno nam je da već s takvim 'varijacijama' možemo imati različite zaključke čak kad su brojevi-činjenice isti..

-hoće li takav kinez, ili indijac.. reći da je prosječna garaža zatrpana smećem kao razlog ne korištenja el. vozila? .. neće, tj njima je to trosobni stan u centru... nemaju takve garaže u prosjeku 'za smeće'.. dok ameri imaju i to ameri izvan središta gradova, periferije, srednjeg zapada itd.. ne u centru menhetna gdje indijac piđiningliša vozi žuti taxi.. :)

-ima li prosječan kinez 2-3 auta? .. prosječan amer koji živi u kući, izvan središta grada, middwesta, ima.. odavno, standard.

-kad osoba već ima 2-3 auta, ima i navike, zna gdje-kad točiti gorivo.. a za el. vozilo se tek treba snaći, platiti-napraviti kod kuće u garaži.. i tad što, ima auto kojim se mora puniti u kući? .. sloboda kretanja i vjetar u kosi? klasičan šejn i malbroroman na konju ili modernije autu-motoru.. miris benzina, .. nema šanse za strujića, ne zbog smeća u graraži, najmanje zbog garaže.. zbog svega ostalog, zbog slona kojeg i kulturološki američki statističar ne vidi, pri čemu bi kinez imao sasvim drugačije kriterije i zaključke, kao i prosječan građanin bilo koje druge regije-teritorija.. sibira ili grenlanda, brača ili paligruže.. :) .. 

-odnosno, naslov, zaključak.. sarma, čak možda i točno, no promašaj. ... nije stvar u garaži, nego u osobi, kompletnoj, a osobu čini i navika, jezik, kultura, bahatost, vlast-moć, standard, resursi.. 2-3 auta kao normalno ili šaka riže u danu.. kao da nekog princa iz oblaka pitamo što ga muči u prosječnom danu.. odgovor će biti kako spasiti djevu od zmaja i koji mač je bolji.. :) .. neće brinuti o prometnoj gužvi i radovima na cesti koje simboliziraju čunjevi bez radnika, kao ni stići na vrijeme na posao.. garaža? .. dellboyu je to poslovni prostor a gatesu-jobsu zametak soft carstva.. :)

-možda ovako.. prodaju li se auti zbog garaže? banalno pitanje.. jesu li ga postavili statističari dok su razmišljali o istraživanju-studiji i zaključcima koje donesu?

-obrnuto, garažu imamo zbog auta.. ili nemamo, dok se statističkim čudima (bez čarobnog praha) može svašta-sve.. no to ne znači da je točno.

+ boldano pitanje i odgovor, tj zašto je ovakav statistički pristup, greška.. jer to je osnova, korelacija, veza-temelj.. ako se auto ne kupuje zbog garaže, nego je obrnuto, tad garaža ne može biti odgovor na pitanje prodaje automobila, neovisno stujić i sl ili boja-marka-oblik-suv.. a to je srž zaključka, smeće u garažama na što dodaju (relaniji razlog) i toršak ugradnje odgovarajućeg punjača, što za amere s relativno višim standardom i nije neki trošak jer već imaju kuću-garažu i u pravilu više od jednog auta.. ono, kao da kažemo da ne putuje na more jer mu je sladoled u DU skup :) ..

* sažetak za one kojima je čitanje napor :)

.. kako to vidi ai:

🔍 Zaključak pod povećalom
Prodaju li se automobili zbog garaže? Ne. Garaže postoje zbog automobila — ne obrnuto.

Ovo pitanje, iako naizgled banalno, razotkriva temeljnu grešku u statističkom pristupu nekih studija koje pokušavaju objasniti prodaju električnih vozila kroz dostupnost garaža. Korelacija nije kauzalnost. Ako se pretpostavi da garaža uzrokuje kupnju automobila, zanemaruje se logički slijed: prvo postoji potreba za vozilom, zatim dolazi rješenje za njegovo skladištenje.

Statistički modeli, bez obzira na sofisticiranost, ne mogu zamijeniti zdrav razum. Može se izračunati sve — ali to ne znači da je sve točno. U ovom slučaju, pogrešna interpretacija veze između garaže i kupnje EV-a dovodi do zaključaka koji su, u najboljem slučaju, neuvjerljivi, a u najgorem — besmisleni.

Zaključak da se EV ne kupuje jer nema garaže je kao da tvrdimo da netko ne ide na more jer je sladoled u Dubrovniku preskup. Zvuči logično samo ako zanemarimo sve ostale faktore.