moja greška, ipak ne znaš, a ne znam ni ja o čemu ti to drobiš.
Ovo nije točno.
Moramo ponovo;
Glavna razlika između Audio CD-a (16-bit/44.1 kHz) i modernih Hi-Res (High-Resolution) formata (poput 24-bit/96 kHz ili 192 kHz) leži u preciznosti zapisa i količini detalja koji se teoretski mogu pohraniti.
Evo ključnih razlika:
1. Dinamički raspon (16-bit vs. 24-bit)
Ovo je najčujnija razlika, iako se rijetko primjećuje u svakodnevnom slušanju.
CD (16-bit): Ima dinamički raspon od 96 dB. To je dovoljno za većinu glazbe, ali kod vrlo tihih dionica klasične glazbe može se teoretski čuti pozadinski digitalni šum ("noise floor").
Hi-Res (24-bit): Ima ogroman raspon od 144 dB. To znači da je razina šuma toliko niska da je praktički nečujna ljudskom uhu, što omogućuje "čišću" reprodukciju najtiših detalja i više prostora (headroom) u produkciji.
2. Frekvencijski opseg (44.1 kHz vs. 96/192 kHz)
CD (44.1 kHz): Bilježi frekvencije do 22.05 kHz. Budući da ljudi čuju do 20 kHz, ovo pokriva sve što svjesno možemo čuti.
Hi-Res (96/192 kHz): Može snimiti zvukove do 48 kHz ili 96 kHz. Iako te frekvencije ne čujemo kao tonove, zagovornici Hi-Res zvuka tvrde da one utječu na to kako doživljavamo "zrak", prostor i teksturu zvuka (tzv. tranzijente).
3. Zašto Hi-Res postoji ako ne čujemo iznad 20 kHz?
Precizniji filtri: Kod 44.1 kHz, filtri koji režu zvuk moraju biti vrlo "oštri" blizu granice čujnosti, što ponekad može uzrokovati sitne fazne distorzije. Kod viših frekvencija uzorkovanja ti su filtri daleko izvan čujnog područja, pa je zvuk "prirodniji".
Obrada u studiju: Glazbenici snimaju u 24-bit/96 kHz jer im to daje veću preciznost pri uređivanju, dodavanju efekata i miksanju bez gubitka kvalitete.
Sažetak: Čuje li se razlika?
U slijepim testovima, većina ljudi teško razlikuje dobro masteriran CD od Hi-Res datoteke na standardnoj opremi. Razlika postaje jasna tek na vrhunskim audio sustavima i u savršeno tretiranim sobama.
Jedini razlog zasto hires zapravo postoji je novac jer nekog bitnog napretka u zvuku zapravo nema, albumi koj su ito masterirani i sve isto odrađeno, nemoguće je čuti raliku cd vs hires , sve sto ovi koji cuju je zapravo razlika u produkciji i obradi hires albuma.
A razlog je novac jer se hires moze dodatno naplatiti i monetizirati, pa su tu onda hires reizdanja svega sto vec postoji, pa onda hrpa nove opreme koja se moze prodati i nakeljiti naljepnica hires , a kupci to vole.
Za razliku od videa gdje hires i hdr i ima nekog smisla jer je vidljiv, u audiu je to potpuno nepotrebno. Stvar je sto stari video formati i uređaji još nisu bili na dovoljno visokoj razini na kojoj je osjetljivost ljudskog vida, audio je to vec davno prije dosegao.
Svaki put kad se izda neki novi format tio povlači nove snimke i nove uređaje koje treba kupiti, znači profit je tu rekao bi na prvom mjestu.
Pozdrav.
Hi-Fi-jem se bavim od kraja 70-ih do danas. Da, nisam mlad :) Nisam neki bogatun, ali imam prijatelje koji imaju skupu audio opremu pa mi je iskustvo ipak malo šire nego što bih ga imao da slušam samo svoje. Također sam svojevremeno napravio i gramofon. Za jednog kovinotokara po zanimanju, a elektrotehničara po hobiju to nije bio baš neki problem. Također ću spomenuti i da sam u zadanim okolnostima i okvirima imao i privilegiju napraviti sobu koja bi bila dobra za slušanje glazbe. U tom kontekstu ne smijem tu zaboraviti spomenuti i uglavnom zaboravljenu komponentu Hi-Fi sustava - suprugu. Svi oženjeni audiofili će to znati. Možda još samo da spomenem jednu anegdotu. Bio mlađi lik kod mene i u trenutku slušanja se ustane, dođe do prednjeg zida (iza zvučnika) i nešto gleda. Ja sam mislio da gleda tapiseriju (pravilo je da prednji zid slušaonice bude apsorber) i kažem mu da je to samo tapiserija. On kaže da ne gleda tapiseriju nego traži srednji zvučnik. Dakle, u cijelom svom audiofilskom životu konačno imam sustav gdje mi je pozornica izvan fizičkog mjesta zvučnika. Konačno mogu čuti razlike u produkcijama onako kako su snimljene. Što sustav vjernije prenosi te razlike, to je po meni kvalitetniji. Ne nužno skuplji. U šali volim reći da mi je audio sustav socijalni :) A oprema? Mislim da kada bih spomenuo mnogi bi se nasmijali i možda me odmah diskvalificirali kao ozbiljnog audiofila. Ovo sada što imam testirano je (na slijepo) od nekoliko prijatelja audiofila. Samo su potvrdili ono što sam čuo i ja. Malo predugačak uvod. Ne zamjerite.
Što se tiče teksta. Mogu se složiti. Moje iskustvo mi tako kaže. Soba, pa zvučnici itd. Placebo efekt je jako prisutan u toj branši. Često sam znao biti zločest i prijateljima audiofilima podvaljivati stvari. To sam počeo raditi kada se više nisam smatrao članom "kulta". Štedi novac. Što se tiče mp3-ca, i dan danas internetom kruže mp3-ce koje su enkodirane na samom početku nastajanja formata. Danas je dosta drugačije. LAME enkoder je daleko napredniji za tu namjenu. Ja više ne čujem razliku između 320 kbps mp3-ce i FLAC-a. Dijelom zbog napretka enkodera, a dijelom vjerojatno i zbog biologije, čitaj godine. Kada sam bio mlad i te kako sam čuo razliku. Pošto se više ne mogu vratiti u to doba, nikada neću znati jesam li čuo razliku zato što sam bio mlad (biologija) ili zato što su enkoderi (algoritmi) bili loši. Ipak, zanimljivo je da i razni slijepi testovi pokazuju slične rezultate.
Što se tiče rasprave oko 16-bit 24-bit, ako se pozovemo na poznate informacije da je oko 30 dB pozadinska buka/šum u tihoj sobi po noći, dok je oko 140 dB razina reda veličine mlaznog motora iz blizine, a također treba spomenuti i da je oko 120 dB prag boli, čemu onda sva ta nabrijavanja? U praksi, zbog pozadinske buke i razine slušanja (koja obično ide do oko 90 dB), koristimo možda 50–60 dB korisnog dinamičkog raspona. U tom kontekstu 16-bit (96 dB) već pokriva potrebe reprodukcije. 24-bita (144 dB) je potrebno u produkciji zbog rezerve i obrade, ali je u reprodukciji po meni teško iskoristivo. Dat ću za pravo i da se netko ne slaže sa mnom. Sretan sam sa svojim "socijalnim" Hi-Fi sustavom jer sam uglavnom naučio što sam trebao naučiti pa i to da je ljudski mozak jako lako prevariti. Dok slušam, volim da mi se na gramofonu vrti ploča, sasvim nebitno koja jer slušam s digitalnog izvora. Malo igre s mozgom. I vjerujte, zvuči mi analogno.
Slično imamo i u svijetu mobitela, fHD, QHD, 4k, 8k na 6-7" ekranu... probao sam prebacivati rezolucije i ubij me ako vidim razliku bez korištenja povećala. Pa onda refresh rate, 90, 120, 240, 400Hz... zar netko stvarno vidi tu razliku? Superman?
Dok se odvija loudness war jeli u pitanju mp3 ili flac najmanji je problem.
Dok se odvija loudness war jeli u pitanju mp3 ili flac najmanji je problem.
da, to je najveci problem i najveca steta koju su napravili u reprodukciji zvuka i totalno unistili zvuk. toliko je sve vise nabrijano i normalizirano da vec sama snimka ima distorzije i klipanje bez ikakve intervencije sustava za reprodukciju
Dok se odvija loudness war jeli u pitanju mp3 ili flac najmanji je problem.
da, to je najveci problem i najveca steta koju su napravili u reprodukciji zvuka i totalno unistili zvuk. toliko je sve vise nabrijano i normalizirano da vec sama snimka ima distorzije i klipanje bez ikakve intervencije sustava za reprodukciju
Dobiju CD i umjesto da bude bolji zvuk oni iskoriste mogucnosti CDa za loudness war. Ljudi...
Onaj koji na imalo normalnom HIFI sustavu (govorimo o polovnim zvučnicima od par sto EUR) ne čuje razliku između MP3 i lossless formata iste pjesme ili albuma, može lagano odmah do dokotra da mu daju uputnicu za otorinolaringologa, i neka se testiraju kakav im je zbilja sluh... Da ne govorim tek o slušalicama...
vidim pročitao si tekst i odradio test 
i kad napišeš samo MP3 to ne znači previše.
Onome tko zna o zvuku, audiu i i koji je u poslu opremanja studija i ostaloga već preko 24 godine, znači i više nego dovoljno. (ne govorim o prodaji niti audiofiliji tu)
Barem budi ozbiljan pa pročitaj što je mp3 i što radi, a onda pametuj. Iako same specifikacije ništa ne znače, rijetko tko ima master medija da bi mogao kvalitetnin "hi-res" zvuk izvadit, većinom je to umjetni upscaling, i najgore kada rade loudness korekciju...
Kupi jedan stariji CD (nešto iz 90-ih, neki ženski vokal), odi kod nekoga tko ima neki normalni HIFI sustav (par sto EUR zvučnika i neko normalno pojačalo, dac i cd player, ništa 20000+ EUR audiofilija), pusti jednu pjesmu i slušaj, slušaj par puta, i onda skini mp3 sa neta, ili samo pusti Youtube, i slušaj...
Kad to napraviš, možeš pričat dalje...
Iznenadit ćeš se...
I nikad ne vjerujuj nikakvim tekstovima, rekla kazala metode, svaki ima svoju da dokaže tvrdnju koju želi dokazati. Uho je alat, svako je drugačije, ali ako nemaš previše godina ili nisi uništio sluh, razlike postoje i što je najbitnije čujne su...
I nikad ne vjerujuj nikakvim tekstovima, rekla kazala metode, svaki ima svoju da dokaže tvrdnju koju želi dokazati. Uho je alat, svako je drugačije, ali ako nemaš previše godina ili nisi uništio sluh, razlike postoje i što je najbitnije čujne su...
pa tema je o blind testu koji može svatko za sebe odraditi i vidjeti sam koliko je toga umislio da čuje
najbolje ne vjerovat tome, nego i dalje sebe uvjeravat da čuješ razliku koju u blind testu nemereš razlikovat
Onaj koji na imalo normalnom HIFI sustavu (govorimo o polovnim zvučnicima od par sto EUR) ne čuje razliku između MP3 i lossless formata iste pjesme ili albuma, može lagano odmah do dokotra da mu daju uputnicu za otorinolaringologa, i neka se testiraju kakav im je zbilja sluh... Da ne govorim tek o slušalicama...
vidim pročitao si tekst i odradio test 
i kad napišeš samo MP3 to ne znači previše.
Onome tko zna o zvuku, audiu i i koji je u poslu opremanja studija i ostaloga već preko 24 godine, znači i više nego dovoljno. (ne govorim o prodaji niti audiofiliji tu)
Barem budi ozbiljan pa pročitaj što je mp3 i što radi, a onda pametuj. Iako same specifikacije ništa ne znače, rijetko tko ima master medija da bi mogao kvalitetnin "hi-res" zvuk izvadit, većinom je to umjetni upscaling, i najgore kada rade loudness korekciju...
Kupi jedan stariji CD (nešto iz 90-ih, neki ženski vokal), odi kod nekoga tko ima neki normalni HIFI sustav (par sto EUR zvučnika i neko normalno pojačalo, dac i cd player, ništa 20000+ EUR audiofilija), pusti jednu pjesmu i slušaj, slušaj par puta, i onda skini mp3 sa neta, ili samo pusti Youtube, i slušaj...
Kad to napraviš, možeš pričat dalje...
Iznenadit ćeš se...
I nikad ne vjerujuj nikakvim tekstovima, rekla kazala metode, svaki ima svoju da dokaže tvrdnju koju želi dokazati. Uho je alat, svako je drugačije, ali ako nemaš previše godina ili nisi uništio sluh, razlike postoje i što je najbitnije čujne su...
imam vrlo dobar HiFi audio set, a čisto informacije radi u glazbi sam od malih nogu. prvi gramofon Thorens, pojačalo Marantz, zvučnici legendarni AR-3, a uz to sam imao i Revox, da toliko sam star. 
no to sada i nije toliko bitno, ono što je bitno je da kada napišeš MP3 nisi previše rekao. pa da te informira netko tko "ne zna" što je mp3. mp3 je digitalni audio file format koji koristi kompresiju. Kvaliteta spremljenog zapisa ovisi upravo o toj kompresiji i algoritmima iste. Zato reći samo mp3 je parcijalna informacija jer isti taj mp3 može sadržavati podatke u visokoj ili niskoj kompresiji. Nije isto 128kbps ili 320kbps.
da, mp3 može zvučati jako loše, ali može zvučati i jako dobro i vrlo blizu flac formatu.
poanta teksta koji komentiramo je da malo tko može prepoznati razliku između kvalitetnog mp3 i flac zapisa.
isto imamo u svijetu grafike, jpg i tiff... jpg može imati različite levele kompresije i prema tome biti na oko vidljivo lošiji od tiffa ili gotovo identičan.
jedno i drugo ima svoju namjenu.
The Prodigy inače ima više slojeva melodija u pjesmama , tako da se mozak mora posvetiti jednoj po jednoj melodiji , nema šanse da "shvatiš" sve melodije što čuješ od jednom.
Specifično slušao sam pjesmu "No good" , start the dance verzija.
Poanta je mozak nam ima malo RAM-a za mnoge stvari.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
da, mp3 može zvučati jako loše, ali može zvučati i jako dobro i vrlo blizu flac formatu.
poanta teksta koji komentiramo je da malo tko može prepoznati razliku između kvalitetnog mp3 i flac zapisa.
isto imamo u svijetu grafike, jpg i tiff... jpg može imati različite levele kompresije i prema tome biti na oko vidljivo lošiji od tiffa ili gotovo identičan.
jedno i drugo ima svoju namjenu.
-da. .. + dodatak, preciznije, možda netko ne zna, ne razumije i sl. ..
.. 320kbps je 'granica' (nepisana) tj na toj kompresiji mp3=flac, lossless, negubitno.. tj mp3 se koristi kad se želi manji file iz bilo kojeg razloga, tj ima smisla za niže bitrateove, 128-192, dok je mpeg2 uparen s 256 kao kvalitetan standard, sve iznad je besmisleno za mp3 tj tad može lossless kao flac ili čisti cd raw.. cca 10mb/min ili cd 650mb=74min audia po standardu za cd, što je 1,411 mbps ili točnije kao se držimo notacije mala-velika slova, 0,176MiBps
-pošto je nekad storage bio relativno mali, npr disketa-1,44mb, pa i cd 650-700mb.. ili brzina modema-komunikacije-interneta npr faxmodem-56.. 56k, što nije dovoljno za jedan mono kanal slabijeg mp3.. i naravno da je tad jača kompresija bila željena-cilj kao razlog, dok danas više nije taj razlog tako izražen, tj danas su važne video kompresije kao h265..
.. pa se tako počeo emitirati i flac na stream servisima, no ne zbog stvarne kvalitete nego više zbog interesa telekoma koji ponekad naplaćuju količinu prometa umjsto flat, dok neovisno o kompresiji-kvaliteti juzer 'čuje' kvalitetu mada je na blindtestu ne može potvrditi, tj ne čuje, samo vjeruje.. dok se često koristi izvor niže kvalitete i recimo upsclala na višu, no time ne dobije kvalitetu tj ne može zvuk koji je izgubljen biti vraćen, mada bi teoretski tad bio kvalitetniji .. tj ono što u ovom dijelu želim reći, ima juzera koji 'čuju' i hvale kvalitetu npr slušanja flaca pri čemu ne znaju da im netko pušta 'original' ripan-konvertiran sa stare kolekcije 128mp3ca.. tj 'čuju' po kriteriju ako piše flac, ako piše mp3 tad kažu da je lošije, da su čuli nekvalitetan zvuk itd.. pri čemu možemo eliminirati i zvučnike i čitav sustav kao dio kriterija jer je isti, nepromjenjen za takav test i taj hifi placebo subjektivan kriterij..
-posebno je smiješan kriterij kad netko sluša flac, jer ne želi gubitni kompresor-posrednik... i koristi bt slušalice.. (koje koriste kompresor za prijenos..) ..
-kvalitetan rip-kompresor postavke za mp3, može od jointstereo128kb, recimo da je 160 dovoljno i za delikatniju glazbu, bez čujnih gubitaka, iznad 192 samo šišmiš-batmen može čuti razliku a na 320 praktički započinju negubitni kompresori, npr kao zip-lzw... no audiofili čuju, ovisno o tome što piše 'na kutiji', pa ako piše 'jače' tad oni čuju kvalitetnije, dok na svakom kvalitetnom blindtestu 'padnu' .. :)
-edit: .. ili ovako, naslov, pogrešno, ne otkriva test, nego test potvrđuje, tj čak nema potrebe više dokazivati drugoj strani, još manje otkrivati ono što znamo, nešto drugo je tko činjenice (ne)prihvaća.. :)
The Prodigy inače ima više slojeva melodija u pjesmama , tako da se mozak mora posvetiti jednoj po jednoj melodiji , nema šanse da "shvatiš" sve melodije što čuješ od jednom.
Specifično slušao sam pjesmu "No good" , start the dance verzija.
Poanta je mozak nam ima malo RAM-a za mnoge stvari.
Zato je najbolja Stihlova električna kosilica, košta ali razumiješ svaku riječ pjesme, dok s Husqvarnom benzinkom mi ova stvar dolje na sluškama i u RAW-u zvuči kao da pjevaju na početku "Pederu .. eru... pederu.. eru" pa rekoh, je li to neka stara stvar o Ćiri ili o čemu oni to. Prođem svaki puta blind test, čim čujem pjesmu odmah znam kojom kosilicom kosim.
E pokojni Ćiro legenda , sjećam se njegovog intervjua , priča:
"na stadionu navijači mu skandiraju - Ćiiiiro , pederu, ..., ... , i ne prestaju kroz cijelu utakmicu. Kad od jednom navijači počeli pjevati nešto drugo - Ćirooo javiii seee, ..., .... Priča Ćiro Blažević - mislim si to je taj trenutak , sad ću se pomiriti s navijačima i javim se , a navijači - šta se javljaš pederu , ..." 😂
E da, očito nisam važan detalj napisao , radi se o "vrlo tihoj" makita aku kosilici , očito leži uz elektro glazbu 😅
Za ozbiljno , zaista otkrio sam svom uhu novu melodiju. I nije mi se to prvi puta dogodilo da nakon "tisuću" puta preslušanih istih pjesama otkrijem nešto novo u pjesmi, pretežno se događa u melodičnoj elektro glazbi koju nije "pojeo" prejaki bas. Možda razumije tko sluša takvu vrstu glazbe , gdje imaš slojeve od 4-5 različitih melodija i mozak ne može pohvatati sve odjednom pa fokus slušanja prebacuješ iz melodije u melodiju i uživaš u svakoj. Zamisli to kao da si od jednom s više žena pa jedna te dira amo, druga tamo i ti fokus samo prebacuješ na razne dodire 🤔
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
The Prodigy inače ima više slojeva melodija u pjesmama , tako da se mozak mora posvetiti jednoj po jednoj melodiji , nema šanse da "shvatiš" sve melodije što čuješ od jednom.
Specifično slušao sam pjesmu "No good" , start the dance verzija.
Poanta je mozak nam ima malo RAM-a za mnoge stvari.
kolega malo sam razočaran, uz košenje se sluša "Smack My Bitch Up", a ne "No good". 
probaj garantiram da će ti trava biti 35% brže pokošena i 27% bolje poravnata.
Ljudi sto je vama, kakvi ste vi mzskarci kad idete zvuk kosilice i glazbu 4t motora s jednim cilindrom, tu milinu narusavati nekavom snimljenom glazbom ! Ono imate live izvedbu kosilice i to idete kvarit !
imam vrlo dobar HiFi audio set, a čisto informacije radi u glazbi sam od malih nogu. prvi gramofon Thorens, pojačalo Marantz, zvučnici legendarni AR-3, a uz to sam imao i Revox, da toliko sam star. 
no to sada i nije toliko bitno, ono što je bitno je da kada napišeš MP3 nisi previše rekao. pa da te informira netko tko "ne zna" što je mp3. mp3 je digitalni audio file format koji koristi kompresiju. Kvaliteta spremljenog zapisa ovisi upravo o toj kompresiji i algoritmima iste. Zato reći samo mp3 je parcijalna informacija jer isti taj mp3 može sadržavati podatke u visokoj ili niskoj kompresiji. Nije isto 128kbps ili 320kbps.
da, mp3 može zvučati jako loše, ali može zvučati i jako dobro i vrlo blizu flac formatu.
poanta teksta koji komentiramo je da malo tko može prepoznati razliku između kvalitetnog mp3 i flac zapisa.
isto imamo u svijetu grafike, jpg i tiff... jpg može imati različite levele kompresije i prema tome biti na oko vidljivo lošiji od tiffa ili gotovo identičan.
jedno i drugo ima svoju namjenu.
Čisto da te odmah ispravim, mp3 nije samo kompresija, mp3 je algoritamsko smanjenje preciznosti dijelova zvuka (stručno zvana kvantizacija zvuka), ali realno, ovako za laike možeš reći doslovno rezanje /brisanje, za kojeg algoritmi (psihoakustički modeli) misle da ih ljudi neće čuti , ili ako treba biti manji file (što zovu veća kompresija u softwareu), onda brisanje i čujnog spektra (bilo to samo frekvencijski tipa iznad 20, 18 i/ili 16.5kHz, bilo i niže ovisno o algoritmu). I onda na kraju ide Huffman kompresija (od 10-30% max)
Dakle briše sve detalje koji se "preklapaju", sve što i čujno i što da dubinu muzici. I da to isto radi i na mp3-cama od 320kbs i na 64kbs samo extremnije briše naravno na 64kbs.
Ali i dalje se to čuje, u usporedbi sa bilo kojem CD-u (ne spominjem gramafon ili trake jer one će dati uhu totalno drugačiji zvuk pa nije usporedivo).
I da probao sam to jedno 5-6 puta (to pitanje se poteže već 30 godina) na ljudima oko sebe na moja 2 sistema (Sonos Faber Cremone, Classe AMP, Rose DAC, Sony ES Cd player, ali i na Marantz pm8000 AMP, Marantz cd6000, Dali Ikon 5 kombinaciji). Samo jedna cura nije čula razliku, dok 2 prijatelja rekla da nisu sigurni na Marantz setupu. Najviše me začudilo da moj kum, koji ima tinitus već 10 godina je odmah čuo razlike, doslovno na switch inputa nakon par sekundi je detektirao. Ostalima je trebalo par puta swichati inpute ali da čuli su... I nismo ljudi u dvadesetima sa savršenim sluhom.
Mp3 od 320kbs sam sam radio, ripanjem svoj orginalnog CD-a, dakle "najbolji master" koji može biti. Sve ispod toga nema smisla i odmah se skuži na laptop zvučnicima..
I naravno da nije isto 128kbs i 320kbs, ali i dalje je čujno, kada ljudi slušaju, ne kažem niti sam reko da svi čuju, ali 1000% ne stoji niti tvrdnja da nitko ne čuje.
I nikad ne vjerujuj nikakvim tekstovima, rekla kazala metode, svaki ima svoju da dokaže tvrdnju koju želi dokazati. Uho je alat, svako je drugačije, ali ako nemaš previše godina ili nisi uništio sluh, razlike postoje i što je najbitnije čujne su...
pa tema je o blind testu koji može svatko za sebe odraditi i vidjeti sam koliko je toga umislio da čuje
najbolje ne vjerovat tome, nego i dalje sebe uvjeravat da čuješ razliku koju u blind testu nemereš razlikovat
Najbolje je slijepo i vjerno vjerovati Bug-u, koji je već destljećima na glasu kao vrhunski audio portal. Jer ako oni kažu da ljudi to ne mogu čuti, onda je to to.
Treba probati sam organizirati, to i nije teško i radio sam to par puta jer ta priča je starta 30 godina.
Svako ima drugačji sluh i čut će drugačije i da moje iskustvo je da je 80%+ ljudi čulo razliku kada sam par puta ja sam organizirao takav test na mojoj opremi.
A uz svo dužno poštovanje BUG-u, audiom se bavim 24 godine, dok se oni svake prestupne godine naprave neki test i raspišu se nešto o audiu, tako da vjerujem svojem testu, iskustvu i najbitnije svojim ušima, ipak malo više...
Najbolje je slijepo i vjerno vjerovati Bug-u, koji je već destljećima na glasu kao vrhunski audio portal. Jer ako oni kažu da ljudi to ne mogu čuti, onda je to to.
tema je alat koji ti omogućuje blind test
nitko te ne tjera slijepo vjerovati, nego baš obrnuto - isprobaj alat i sam vidi što zapravo čuješ, a što si umislio da čuješ
Svašta tu čoek može pročitati...
Najbolje je slijepo i vjerno vjerovati Bug-u, koji je već destljećima na glasu kao vrhunski audio portal. Jer ako oni kažu da ljudi to ne mogu čuti, onda je to to.
tema je alat koji ti omogućuje blind test
nitko te ne tjera slijepo vjerovati, nego baš obrnuto - isprobaj alat i sam vidi što zapravo čuješ, a što si umislio da čuješ
ljudi su čudo 
IMO, prosečnih 3/5 na ovakvom testu je prilično dobar rezultat, jer na pojedinačnom primeru nije ni moguće napraviti 4/5, već ili svih 5 pogodaka, ili 3 ili manje (u proseku je, dakako, moguće imati 4/5, ali je za to neophodno barem u svakom drugom primeru pogoditi 5/5). Na screenshotu iz članka, autor je tačno identifikovao dva najlošija mp3 uzorka, kao i lossless fajl, a jedino je pomešao 128 i 320kbps mp3. Da je ishod bio ovakav i u drugim primerima, zaključak bi bio da mp3 sa visokim bitrateom nema svrhe, dok se za FLAC to ne bi reklo, mada iz ostatka članka pretpostavljam da to nije bio slučaj.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Mislis 20oj? 



