Utjecaj brzine misli na boju riječi i vidljivost g

Odlično štivo, hvala i za objašnjenje računice 10 bita u sekundi ,  to smo čitali ali nije bilo objašnjeno kako su došli do računice. Zaista treba i češće pisati o mitu multitaskinga i koliko može biti štetan .

Ali ono brojanje dodavanja je zaista prelagano i gorila se lako uoči. Ili sam ekstra pametan jutros ili iskustvo što vidjeh slične pokuse ;) 🦃 Ukupno oko 30 dodavanja, tek me momak sa lažnjakom zaznuo pa sam izbrojao 16 bijelih dodavanja . Dok ima težih primjera pokusa , npr. onaj banđidžamp na trampolinu me zeznuo , dobro sam brojao ali u toj koncentraciji nisam vidio gorilu.

Svakako dobro je znati svoja ograničenja , bolje znati nego ne znati .

Čudna definicija bita ako se već uspoređuje s računalima. Ovako uspoređujemo kruške i jabuke, odnosno - preciznije, tonu krušaka s puno manje jabuka. Računalima je za kodiranje jednog slova od ukupno 30 potrebno 2^5 bita (32) pa bi obrada 10 slova u sekundi bila 10 x 32 bita = 320 bita/s. U stvarnosti broj bi trebao biti i puno veći jer mozak općenito obrađuje simbole koji ne uključuju samo slova. Pitanje je i koja je rezolucija/dimenzionalnost informacije koju mozak obrađuje. Na primjer, informacija može sadržavati i boju slova, oblik i sl.

Jasno mi je da su do brzine došli razmatrajući entropiju, koja iznosi 1 bit po slovu (simbolu) ali to ne znači da mozak obrađuje 1 bit po slovu. Po toj naivnoj definiciji bita ovdje bi AI koji obradi 10 slika (visoke rezolucije ili ne) u sekundi radio brzinom 10 bita po sekundi.

Zapravo ne mogu vjerovati da u studiji uspoređuju filtrirane/obrađene informacije mozga sa nefiltriranim, tj. sirovim bitrate-om računalne mreže.

Ako mozak filtrira 10^9 informacija u sekundi i ako ćemo uspoređivati s računalima, onda mozak obrađuje informacije 10^9 bita po sekundi, a ne 10. Svijet je glup.