Kako mjerimo performanse ventilatora?

poruka: 4
|
čitano: 2.819
|
moderatori: vincimus
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Kako mjerimo performanse ventilatora?".
15 godina
offline
Kako mjerimo performanse ventilatora?

ne znam ni za koji način osim (kreativnog?) nereda na stolu, ako želim učiniti išta suvislo i korisno. pokušao sam tzv. "šuštić-pristupom", ali nije išlo pa je završilo kao na početku ovog komentara. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
1 0 hvala 0
11 godina
offline
Kako mjerimo performanse ventilatora?

mario, bilo bi zanimljivije ovo pogledati kao bugtv/yt video

 
0 0 hvala 0
15 godina
offline
Kako mjerimo performanse ventilatora?

U susjednom stupcu u tablici, navedena je brzina strujanja zraka kroz aluminijski blok pasivnog dijela hladnjaka, kroz njegova "rebra", listiće, ili kako to već želite nazivati.

 

-možemo (svaku izmjenu topline-uređaj, grijanje-hlađenje) nazvati radijatorom ili koristiti englizam finovi ili točnije heatsink (koji ima rebra, tj fin=peraja) je upravo to rebro kao i članak radijatora ili kad ga reduciramo na osnovni element tad je to riječ u jednini-radijator) ovisno o obliku hladila-metala kao na chipsetu ili pasivnim hladnjacima (mada je tehnički ispravnije govoriti o odvođenju topline, ne hlađenje..), kao što za ventilatore koristimo naziv cooler i nema većih nesporazuma-nerazumijevanja (osim da juzeri često ne dijele na dva dijela, metalni hladnjak i ventilator nego je to sve zajedno cooler-hladnjak.. ne samo ventilator koji bi bio ingliš-fan

-uz dodatak, da baza i finovi ne moraju biti od istog materijala npr bakar-alumijij je česta kombinacija.. npr intelov box cooler.. baza je baza, dio koji ostvaruje kontakt dok je fin-rebro-članak.. onako koji disprarira u okolinu-zrak ..

 

-toliko o samom nazivu :)) 

 

-svaki ventilator (cooler, za cpu..) mora imati u deklaraciji protok zraka u kubnim cm, to je prva varijabla, druga je buka, povezana s dimenzijom i brzinom vrtnje (300-2000rpm do turbo 2-3-4-7krpm).. tj u pravilu su veći i tiši/sporiji za isti protok zraka tj odgovnju topline, disparaciju (hlađenje).

-no svrha ventilatora je hladiti hladnjak, ne sam cpu-čip.. to radi pasivni dio, radijator, heatsink kao i heatpipeovi .. dok je baza u pravilu bakar kao najbolji omjer cijene-toplovodivosti..

-rebra-finovi služe samo povećanju površine, lakšoj-bržoj dispraraciji u okolinu-zrak, naravno što više zraka struji to može brže prenjeti toplinu tj razlika potencijala jer i sam zrak se može zagrijati tj nije isto imamo li topli ili hladni zrak u okolini ili ovisno kako postavimo 'granicu', npr na sam cpu ili kućište ili stan-sobnu temp .. tj ventilatori za 'propuh' služe tome da topli zrak izbace iz kućišta i uvuku hladniji.. bez tog bi se računalo recimo 'dinstalo' kao lonac s poklopcem :)

 

-hladnjak s heatpipeovima je vjerojatno najefikasniji način hlađenja (odvođenja topline).. tj s početne površine-kontakta koja s čipa kao cpu-gpu prenosi toplinu na bakrenu bazu (+ termopasta ili bez uz finozaglađivanje..) tu toplinu treba prenjeti dalje, što dalje.. i to pipeovi rade efikasnije od finova tj širenje topline kroz metal-rebro-fin je sporije nego toplovodnom cijevi koja kao baypass to prečicom odvede dalje.. tj time se efikasno riješi problem dimezija-fizičkih ograničenja, tj toplina se dovede dalje od baze na veću površinu i tad je lakše dalje kroz finove koji ne bi mogli fizički stati na prostor same baze.. zato cpu-gpu .. imaju heatpipeove do finova, jeftinije s manjim potrebama su samo finovi itd..

-druga prednost je što tad imamo veću dimenziju i može veći ventilator.. ne mora manji kao ograničenje dimenzija.. no to može za cpu i klasično kućište, dok nije praktično tamo gdje se želi 'kompaktnost' tj male dimenzije.. mob-lap .. zato se oni proizvode s manjom potrošnjom, performanse vs fizika, hlađenje itd..

-vodeno hlađenje.. kao i heatpipe.. tj dodatni element-karika lanca, kao medij voda daleko efikasnije preuzima toplinu dok cirkulacijom pumpe-tekućine-vode u sustavu to odvodi do opet istih elemenata tj pasivnog djiela-finova-radijatora gdje se to disprarira u okolinu-zrak.. auti, računala.. sve što je potrebno hladiti radi na sličnim osnovama i riješenjima.

 

-ili peltrier.. termoelektrični hladnjak.. on baš hladi .. ali i grije, tj jedna strana hladi dok druga grije i problem je ta druga strana, tj on stvara razliku temperatura na stranama dok je suma opet neutralno-ništa + problem kondenzacije-vlage koja se tad pojavi jer je to extremno.. uz problem doziranja, tj ventilatore možemo realtivno lako kontrolirati pwm-om i sl. za brzinu vrtnje ovisno o opterećenju ili toplini.. npr da svakih 5 stupnjeva podigne brzinu do max 100% .. ili gašenje kad pređe granicu, peltier je tu problem, zato se praktički ne koristi za kućanske i kompjuterske stvari.. čak ni extrem oc kad se koristi npr tekući dušik kao jednostavniji način jer tad to nije potrebno kao trajno riješenje ili sve uronjeno u termo-ulje koje ne provodi struju dok služi kao voda u vodenom .. itd.

 

-standardne sobne temperature, 20-30c, kao i raspon industrijskog standarda za većinu kućanskih aparata-elektronike od 15-60c.. recimo da je srednja sobna 25c tad hlađenje cpu-gpu nije problem tj oni proizvode daleko iznad 100c, dok s recimo 50c rade tiho-stabilno.. temp između su stvar postavki, kvalitete prozračivanja, svega.. čak ovisi o urednosti složenog računala ili obliku i materijalu kućišta kao plastika-metal koji dobro-loše provode toplinu itd..

 

-recimo da se do 10c može dobiti čišćenjem prašine i sl. ako je to uzrok pada performansi (hlađenja) u odnosu na novo-ispravno.

-kao i mit o termopasti, pasta ne hladi.. pasta je samo pasta, ona pomaže boljem kontaktu-prianjanju dvaju površina, cpu-gpu i hladnjaka.. zbog neravnina-nesavršenosti, no ne hladi, štoviše, za extrem se radi upravo suprotno, skida se sve i finim poliranjem se savršeno ravne površine jezgre i hladnjaka spajaju bez posrednika-otpora.. max transfer topline između dvaju materijala... no to se radi kao izuzetak, masovno je lakše-sigurnije s pastom koja 'dihtanjem' nesavršenosti dvaju površina pomaže boljem transferu.. + važno je klasa-kvaliteta, kao srebro, koje je odličan vodić topline no naravno i skuplje. .. a dio tog je i marketing pa ponekad možete kupiti na kile ili gram za sličan iznos i slične kvalitete :)

-kad imamo novo računalo odgovarajuće složeno i podešeno, uzmemo radnu temp kao referencu .. i ako se kroz neko vrijeme to promijeni tad je vjerojatno vrijeme za čišćenje.. i ako je sve ok, opet smo na staroj temp tj normalnoj dok je to unutar 10c razlike, kao i to da s jačim hlađenjem možemo dobiti još desetak stupnjeva.. a to je ponekad potrebno, jer starenjem računala-elektronika gubi efikasnost, sve, otpor raste time i potrošnja-toplina... staro se tad mora više zagrijavati a ako počnu problemi tad se to može jačim hlađenjem možda anulirati.. 5-10c.. ne više, tj teško je dati globalno pravilo ili reference za sve, a prosjek je samo prosjek-sarma ili većina .. npr laptop se možda pregrijava i ne može se dodati hladnjak u kućište pa se doda podložak-postolje.. no tad je upitna portabilnost jer laptop je ipak prijenosno računalo :) .. smisao.. tj kad netko ima problem i pita trgovca on će mu naravno prodati sve što ima na polici.. uvjeravati da je to pravo riješenje, dok treba biti realan s očekivanjima i mogućim i znati kad staro baciti ili što se može a što ne.

 

-buka? računala bi trebala biti praktički nečujna, kao ostali kućanski uređaji, tv, luster, .. tj na normalnom računalu nema razloga čuti da radi, čak više ni diskove jer su odavno ssd-nvme.. i tek kod opterećenja se može očekivati jači zvuk-buka ventilatora, više na grafičkoj-turbo.. nego na cpu.

-ventilatori iznad 8cm (8-9-12-14) bi 'morali' biti nečujni, za kućište..

-vent na cpu bi većinu trebao biti nečujan ili zanemarivo pri opterećenju, ako je čujan i pri tome temp nije recimo primjereno niska tad je loš hladnjak, treba bolji-jači ili neka postavka, malware, power.. nešto nije ok.

-gpu.. tu ima svašta, može biti turbo-turbine.. od nečujno do čujno-glasno.. no to je gpu.. kao drugo računalo u računalu. Pošto je to najopterećeniji dio obično prvi počne s problemima, buka-pregrijavanje kao i šanse za kvar.. dok s cpu hladnjakom možemo računati na rad u vijeku računala tj 10-više godina.. s gpu je to puno-previše, tj čak i kad je sve ok tad zastari pa se mijenja.. no i čitavo računalo može zastariti.. tad nam trajnost iznad 10g nije kriterij.. dok većina cca 99% radi i nakon 20g kao prvi dan.. tj oni koji počnu cviliti-strugati brzo crknu. Povremeno čišćenje prašine može to spriječiti jer je i prašina kao 'šmriglanje' no ponekad juzer kompresorom nabije prašinu tamo gdje nije trebala biti pa izazove problem.. tj prašinu treba očistiti, četkica-pemzlić-usisavač.. ne kompresor kojim možda ispušemo a možda i nabijemo ili rasklima čitavo računalo, sve lemove dok nabije par tisuća obrtaja ventilatoru koji tad postane generator struje .. itd.. kompresor može očistiti ali može i uništiti računalo.

 

-buka-2. .. znate što je buka, ventilatora, računala? .. možete znati samo ako radite na npr serverima :) .. to je buka, to je bučno hlađenje, jedan radni dan i juzer je u katatoničnom stanju.. ovo kad morate mjeriti uređajem je ništa, tišina.. onak kao šum valova na pecanju i strujanje zraka kroz zelenu travu dok kisik nadire u krvotok juzera nenaviklog na prirodu, to je tišina, ne buka :) .. može se jednako reći za npr direstraitse, nije to buka, to je samo glasna glazba :)

 

-nije ono što mario pokriva u članku.. drugi pogled na buku i hlađenje :)

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
online
Re: Kako mjerimo performanse ventilatora?
Ajar kaže...

ne znam ni za koji način osim (kreativnog?) nereda na stolu, ako želim učiniti išta suvislo i korisno. pokušao sam tzv. "šuštić-pristupom", ali nije išlo pa je završilo kao na početku ovog komentara. 

Mislim da to dosta ovisi o tipu osobe ili barem o načinu na koji čovjek pristupa radu. Kod mene apotekarski uredan pristup jednostavno ne prolazi, koliko god to pokušavao. Nekih valjda mjesec dana prije te fotke kupio sam novi stol. Naravno, kad sam ga stavio, bio je izrazito uredan - i on i manji stol do njega, i cilj mi je bio držati ih uredne, da mi je lakše raditi. Ali to nije dugo trajalo.  Rekao bih da nema potrebe da se čovjek pokušava prisiliti na neki specifični način rada, nego je bolje da jednostavno prihvati onaj način rada koji mu donosi najbolje rezultate.

 

trolaslavonska kaže...

mario, bilo bi zanimljivije ovo pogledati kao bugtv/yt video

Dobra ideja. Imat ću to na umu ako ćemo kad raditi neki veliki usporedni test ventilatora.

1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice