Ocekujemo li i snizavanje cijene el. energije sad kad imamo sve vise besplatne energije?
Ocekujemo li i snizavanje cijene el. energije sad kad imamo sve vise besplatne energije?
-ne, naprotiv.. povećanje cijene, zbog dodatnih potreba, poreza-investicija u zelene-eko-obnovljive izvore, kao i potreba proizvođača dok istovremeno država na bilo koji iznos uzme pdv i tad je jasno da je državi u interesu kao i svima ostalima viša cijena, odnosno u tom lancu gdje je svima to interes, jedini je na kraju-korisnik-karika-lanca.. kojem je u interesu niža cijena ili đabe.. no tad znamo kako priča ide, odnosno čak i ekonomska logika kaže, čak i kad može biti đabe ne smije biti đabe.. jer tad uništiš biz, infrastrukturu, sve.. npr da je auto-benzin-struja.. đabe, kao zrak.. tko bi to radio? kako bi poslovao? komunizam i startrek? neće uskoro, nemoguće.
-zapravo i nama kao korisnicima-potrošačima je to interes, viša cijena, ne niža do đabe... kako? paradox? .. da i realnost.
-nije stvar u nižoj cijeni neke robe-sirovine-usluge (bilo čega na tržištu) nego veća plaća-standard tj platežna moć kupca iznad minimuma za život.. pa je tako bolje biti švicarac nego albanac, nije tamo sladoled jeftiniji, skuplji je.. i švicarac je opet sretan tj kupit će sladold i uživati jer ima.. (novac) dok albanac neće mada ga proizvodi (kao klasičan šipac.. u nhf nije nacionalno-etički kao vrijeđanje..).
-nemaju tako švicarci zlato, naftu, nogometaše, rude, vode, .. no imaju banke, imaju visok standard, imaju sve što novcem mogu platiti i to je paradox kapitalizma da je svima bolje kad je nešto skuplje uz uvjet da ja-mi-ljudi imaju dovoljno za priuštiti si to-cijenu-novac.. tad je to bolje-najbolje, tj tad možeš kao turista putovati svijetom i sve ti je svugdje jefitno-isplativo, uživaš.. odnosno i ekonomski, ako nešto vrijedi x-kuna-eura recimo neki auto ili sladoled, cijena recimo 10-nečeg u dojču.. i ako je kod nas jeftinije to je loše.. kako? pa tako, ako je to pravi-vrijedan resurs, ako je stvarna vrijednost 10, tad ne želiš to tu prodavati za 5-pola, jer tad gubiš drugu polovicu vrijednosti, tj bolje je prodati za 15-više.. a ako je vani jeftinije nego kod nas, tad ćemo sve kuptii vani, kao nekad preko grane.
-imamo sad by plenki galantno nižu cijenu goriva od okoline.. prije godinu dana je mađarska bila jeftinija, kupac (dovoljno blizu) je išao u mađarsku.. sad smo mi jeftiniji i sad oni dolaze k nama... i s jedne strane je to ok, s druge (paradox-suprotno) nije, tj ako prodajemo ispod vrijednosti tad mi kao hr-društvo poklanjamo to nekome, iznosimo van, kao offshore porezne oaze.. tj ako je stvarno neka roba vrijednija, tad je prodaja ispod te cijene besmislica-gubitak tj bolje nam je tad ispod cijene kupovati vani i tako tu povećavati akumuliranu vrijednost, kao kad se na burzi kupuju-prodaju dionice ili bilo što, kupuješ dok je jeftino, prodaješ skupo, tad zarađuješ ne obrnuto tad gubiš.. pri čemu je za društvo-standard nevažno jesam li zaradio ja-ti-on.. mi-društvo ima ili nema standard-zaradu tj ako igramo poker i ja pokupim ulog za društvo se ništa nije promijenilo mada za mene-tebe je, tko ima ili nema novac u džepu.. a s državom-društvom-standardom je upravo to s primjerom šopinga tj kad bi stvarna vrijednost bila stvarna-vrijednost robe i ako je možeš prodati za više, kao npr picassovu sliku koju možda platiš 100mil, ako prodaš za 101 u zaradi si, za manje u gubitku pri čemu je zapravo nevažna njena vrijednost nego je to cijena u nekom trenutku i o tome ovisi jesi li zaradio ili izgubio.. kul? :)
-pa opet, .. ne, neće, poskupjet će.
edit: .. pitanje za 'struku', tj električare i srodne.. oko proizvodnje-brojki kw-mw i kwh.. tj matematika.. ako je 7-8-9 mw i cca 3.500 kućanstava, to znači da je prosječno kućanstvo zadovoljeno s cca 3kw?
-koliko se prisjećam raznih solarki i sl. sve je išlo na 6-7-do 10kw pa mi izgleda neobično, tj ili kućanstva trebaju više ili solarke proizvode dovoljno za više kućanstava dok je primarno samo važan dio za svoje potrebe jer je prodaja ne isplati + registriran biz i sl. problemi.. tj koliko kućanstvo prosječno treba-troši, .. 3kw?
edit: .. pronašao hepovu tablicu, srednje kućansvto do 2.500 i ispod 5.000 kwh.. dakle točno, cca 3kwh je prosječno kućanstvo.
-zašto su tad solarke-instalacije 2-3x veće? predimenzionirano? zarada-proizvodnja?.. neće ići tj nije isti status potrošač-proizvođač, cijena-uvjeti osim možda sad dok nema prave regulacije pa tko ulovi par godina može i zarađivati ..
Iz znatiželje, išao sam "na prste" izračunat kako se ova sunčana elektrana skalira po površini s NE Krško, a ubacio sam i vjetroelektranu Korlat i HE Čakovec, da se nađu:
Sunčana elektrana Obrovac 117.137 m^2 priključna snaga 7,35 MW [1], odnosno ugrubo 63 MW/km^2.
NE Krško 360.000 m^2 priključna snaga 696 MW [2], odnosno ugrubo 2000 MW/km^2.
Vjetroelektrana Korlat, 10 km^2 [3] priključna snaga 58 MW [4], odnosno ugrubo 6 MW/km^2.
Hidroelektrana Čakovec, 10 km^2 priključna snaga 77,44 MW [5], odnosno 8 MW/km^2.
Dakle, NE Krško efektivno po jedinici površine daje 30 puta više snage od Obrovca i 250-300 puta više od Korlata i Čakovca. Što se tiče proizvodnje energije, NE Krško proizvodi 5500 GWh, Obrovac 11,3 GWh, Korlat 170 GWh i Čakovec 350 GWh godišnje, odnosno, po površini redom ugrubo 15000 GWh/god/km^2, 100 GWh/god/km^2, 20 GWh/god/km^2 i 44 GWh/god/km^2.
Ono što je interesantno da su ovi omjeri između nuklearne i solarne elektarne red veličine kao omjer između (jake) nuklearne i elektromagnetske (el. omotač kod fotonapona) interakcije - 100 puta je prva snažnija od druge. Vjetroelektrana i hidroelektrana dobivaju svoju energiju u suštini od gravitacijskog potencijala, koji je daleko najslabiji u usporedbi s drugim interakcijama, međutim tu osim površine veliku ulogu u sklairanju igra i "visina" cijelog sustava te masa Zemlje. Zato mi se čini netrivijalno povezati to s fundamentalnim omjerom interakcija kao u primjeru nuklearne i električne. Ipak, zanimljivo je da je vjetroelektrana i hidroelektrana do na red veličine međusobno usporediva u proizvodnji energije po površini, odnosno 10x manje gustoće od fotonapona.
Zaključno, ako želimo okupirat što manju površinu, nuklearna energija je tu daleko najefikasnija zato što je i nuklearna interakcija daleko najjača. Dalje mogu spekulirati da zauzetost površine korelira s utjecajem na okoliš... :-)
[1] https://www.nek.si/hr/pogon/tehnicki-podaci
[2] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/neintegrirane-suncane-elektrane/3422
[3] https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20PUO/2015/studija_o_utjecaju_na_okolis_88.pdf
[4] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/vjetroelektrana-korlat/3468
[5] https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-sjever/he-cakovec/1533
Iz znatiželje, išao sam "na prste" izračunat kako se ova sunčana elektrana skalira po površini s NE Krško, a ubacio sam i vjetroelektranu Korlat i HE Čakovec, da se nađu:
Sunčana elektrana Obrovac 117.137 m^2 priključna snaga 7,35 MW [1], odnosno ugrubo 63 MW/km^2.
NE Krško 360.000 m^2 priključna snaga 696 MW [2], odnosno ugrubo 2000 MW/km^2.
Vjetroelektrana Korlat, 10 km^2 [3] priključna snaga 58 MW [4], odnosno ugrubo 6 MW/km^2.
Hidroelektrana Čakovec, 10 km^2 priključna snaga 77,44 MW [5], odnosno 8 MW/km^2.
Dakle, NE Krško efektivno po jedinici površine daje 30 puta više snage od Obrovca i 250-300 puta više od Korlata i Čakovca. Što se tiče proizvodnje energije, NE Krško proizvodi 5500 GWh, Obrovac 11,3 GWh, Korlat 170 GWh i Čakovec 350 GWh godišnje, odnosno, po površini redom ugrubo 15000 GWh/god/km^2, 100 GWh/god/km^2, 20 GWh/god/km^2 i 44 GWh/god/km^2.
Ono što je interesantno da su ovi omjeri između nuklearne i solarne elektarne red veličine kao omjer između (jake) nuklearne i elektromagnetske (el. omotač kod fotonapona) interakcije - 100 puta je prva snažnija od druge. Vjetroelektrana i hidroelektrana dobivaju svoju energiju u suštini od gravitacijskog potencijala, koji je daleko najslabiji u usporedbi s drugim interakcijama, međutim tu osim površine veliku ulogu u sklairanju igra i "visina" cijelog sustava te masa Zemlje. Zato mi se čini netrivijalno povezati to s fundamentalnim omjerom interakcija kao u primjeru nuklearne i električne. Ipak, zanimljivo je da je vjetroelektrana i hidroelektrana do na red veličine međusobno usporediva u proizvodnji energije po površini, odnosno 10x manje gustoće od fotonapona.
Zaključno, ako želimo okupirat što manju površinu, nuklearna energija je tu daleko najefikasnija zato što je i nuklearna interakcija daleko najjača. Dalje mogu spekulirati da zauzetost površine korelira s utjecajem na okoliš... :-)
[1] https://www.nek.si/hr/pogon/tehnicki-podaci
[2] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/neintegrirane-suncane-elektrane/3422
[3] https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20PUO/2015/studija_o_utjecaju_na_okolis_88.pdf
[4] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/vjetroelektrana-korlat/3468
[5] https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-sjever/he-cakovec/1533
Samo si zaboravio jedine bitne brojke: cijena po tom istom GWh.
Tu im nuklearka nikak nemre konkurirat.
A kaj se zauzeća površine tiče - ono kaj uvijek govorim: zakonom zabraniti postavljanje solara bilo gdje osim na krovne površine.
Koliki debil moraš biti da uništiš šumu ili livadu da bi gore nabacao panele, dok istovremeno imaš par stotina tisuća hektara krovova...
Ali, lova je lova, uvijek se ide na jeftinije.
Tocno, na krovove, na krovove i na krovove. Sto blize potrosacu i na mjesto na kojem nikome ne smeta.
Iz znatiželje, išao sam "na prste" izračunat kako se ova sunčana elektrana skalira po površini s NE Krško, a ubacio sam i vjetroelektranu Korlat i HE Čakovec, da se nađu:
Sunčana elektrana Obrovac 117.137 m^2 priključna snaga 7,35 MW [1], odnosno ugrubo 63 MW/km^2.
NE Krško 360.000 m^2 priključna snaga 696 MW [2], odnosno ugrubo 2000 MW/km^2.
Vjetroelektrana Korlat, 10 km^2 [3] priključna snaga 58 MW [4], odnosno ugrubo 6 MW/km^2.
Hidroelektrana Čakovec, 10 km^2 priključna snaga 77,44 MW [5], odnosno 8 MW/km^2.
Dakle, NE Krško efektivno po jedinici površine daje 30 puta više snage od Obrovca i 250-300 puta više od Korlata i Čakovca. Što se tiče proizvodnje energije, NE Krško proizvodi 5500 GWh, Obrovac 11,3 GWh, Korlat 170 GWh i Čakovec 350 GWh godišnje, odnosno, po površini redom ugrubo 15000 GWh/god/km^2, 100 GWh/god/km^2, 20 GWh/god/km^2 i 44 GWh/god/km^2.
Ono što je interesantno da su ovi omjeri između nuklearne i solarne elektarne red veličine kao omjer između (jake) nuklearne i elektromagnetske (el. omotač kod fotonapona) interakcije - 100 puta je prva snažnija od druge. Vjetroelektrana i hidroelektrana dobivaju svoju energiju u suštini od gravitacijskog potencijala, koji je daleko najslabiji u usporedbi s drugim interakcijama, međutim tu osim površine veliku ulogu u sklairanju igra i "visina" cijelog sustava te masa Zemlje. Zato mi se čini netrivijalno povezati to s fundamentalnim omjerom interakcija kao u primjeru nuklearne i električne. Ipak, zanimljivo je da je vjetroelektrana i hidroelektrana do na red veličine međusobno usporediva u proizvodnji energije po površini, odnosno 10x manje gustoće od fotonapona.
Zaključno, ako želimo okupirat što manju površinu, nuklearna energija je tu daleko najefikasnija zato što je i nuklearna interakcija daleko najjača. Dalje mogu spekulirati da zauzetost površine korelira s utjecajem na okoliš... :-)
[1] https://www.nek.si/hr/pogon/tehnicki-podaci
[2] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/neintegrirane-suncane-elektrane/3422
[3] https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20PUO/2015/studija_o_utjecaju_na_okolis_88.pdf
[4] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/vjetroelektrana-korlat/3468
[5] https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-sjever/he-cakovec/1533
Samo si zaboravio jedine bitne brojke: cijena po tom istom GWh.
Tu im nuklearka nikak nemre konkurirat.
A kaj se zauzeća površine tiče - ono kaj uvijek govorim: zakonom zabraniti postavljanje solara bilo gdje osim na krovne površine.
Koliki debil moraš biti da uništiš šumu ili livadu da bi gore nabacao panele, dok istovremeno imaš par stotina tisuća hektara krovova...
Ali, lova je lova, uvijek se ide na jeftinije.
U kvadraturu ulazi i parking? Ima li podataka po visini ili kubikaži? Pfizer je u Savskom Marofu posijao solare po krugu gdje je trava rasla. I ja bih stavio par ploča na vrt jer ionako mi puževi pojedu blitvu, a krov je istok-zapad plus susjed ima borove od devet metara i bacaju mi sjenu.
Mozda nebi bilo lose za pocetak modernizirati hidroelektrane, solare ostaviti za krovne povrsine i naravno jos jedna nuklearka.
Cilj je smanjiti uvoz jer nismo toliko veliki da uvozimo skoro 50%
Iz znatiželje, išao sam "na prste" izračunat kako se ova sunčana elektrana skalira po površini s NE Krško, a ubacio sam i vjetroelektranu Korlat i HE Čakovec, da se nađu:
Sunčana elektrana Obrovac 117.137 m^2 priključna snaga 7,35 MW [1], odnosno ugrubo 63 MW/km^2.
NE Krško 360.000 m^2 priključna snaga 696 MW [2], odnosno ugrubo 2000 MW/km^2.
Vjetroelektrana Korlat, 10 km^2 [3] priključna snaga 58 MW [4], odnosno ugrubo 6 MW/km^2.
Hidroelektrana Čakovec, 10 km^2 priključna snaga 77,44 MW [5], odnosno 8 MW/km^2.
Dakle, NE Krško efektivno po jedinici površine daje 30 puta više snage od Obrovca i 250-300 puta više od Korlata i Čakovca. Što se tiče proizvodnje energije, NE Krško proizvodi 5500 GWh, Obrovac 11,3 GWh, Korlat 170 GWh i Čakovec 350 GWh godišnje, odnosno, po površini redom ugrubo 15000 GWh/god/km^2, 100 GWh/god/km^2, 20 GWh/god/km^2 i 44 GWh/god/km^2.
Ono što je interesantno da su ovi omjeri između nuklearne i solarne elektarne red veličine kao omjer između (jake) nuklearne i elektromagnetske (el. omotač kod fotonapona) interakcije - 100 puta je prva snažnija od druge. Vjetroelektrana i hidroelektrana dobivaju svoju energiju u suštini od gravitacijskog potencijala, koji je daleko najslabiji u usporedbi s drugim interakcijama, međutim tu osim površine veliku ulogu u sklairanju igra i "visina" cijelog sustava te masa Zemlje. Zato mi se čini netrivijalno povezati to s fundamentalnim omjerom interakcija kao u primjeru nuklearne i električne. Ipak, zanimljivo je da je vjetroelektrana i hidroelektrana do na red veličine međusobno usporediva u proizvodnji energije po površini, odnosno 10x manje gustoće od fotonapona.
Zaključno, ako želimo okupirat što manju površinu, nuklearna energija je tu daleko najefikasnija zato što je i nuklearna interakcija daleko najjača. Dalje mogu spekulirati da zauzetost površine korelira s utjecajem na okoliš... :-)
[1] https://www.nek.si/hr/pogon/tehnicki-podaci
[2] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/neintegrirane-suncane-elektrane/3422
[3] https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20PUO/2015/studija_o_utjecaju_na_okolis_88.pdf
[4] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/vjetroelektrana-korlat/3468
[5] https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-sjever/he-cakovec/1533
Samo si zaboravio jedine bitne brojke: cijena po tom istom GWh.
Tu im nuklearka nikak nemre konkurirat.
A kaj se zauzeća površine tiče - ono kaj uvijek govorim: zakonom zabraniti postavljanje solara bilo gdje osim na krovne površine.
Koliki debil moraš biti da uništiš šumu ili livadu da bi gore nabacao panele, dok istovremeno imaš par stotina tisuća hektara krovova...
Ali, lova je lova, uvijek se ide na jeftinije.
Nama starijima je Obrovac asocijacija za propali megalomanski projekt i trajnu devastaciju okoliša. Nemam pojma na kakvom je konkretno terenu doista postavljena ova SE, ali čim kažu "na mjestu tvornice glinice", nekako mi to djeluje kao dobro rješenje za nešto ionako uništeno.
Mozda nebi bilo lose za pocetakmodernizirati hidroelektrane, solare ostaviti za krovne povrsine i naravno jos jedna nuklearka.
Cilj je smanjiti uvoz jer nismo toliko veliki da uvozimo skoro 60%
Meni uvijek ide na živce samohvala HEP-a kako su poduzetni i čudesno ulažu, a projekt četiri HE na Savi kraj Zagreba, stoji na čekanju valjda 50 godina. Za to vrijeme Slovenci su nedaleko granice s Hrvatskom (kod Brežica) napravili jednu takvu HE, o kakvima se u Hrvatskoj desetljećima samo priča...
Iz znatiželje, išao sam "na prste" izračunat kako se ova sunčana elektrana skalira po površini s NE Krško, a ubacio sam i vjetroelektranu Korlat i HE Čakovec, da se nađu:
Sunčana elektrana Obrovac 117.137 m^2 priključna snaga 7,35 MW [1], odnosno ugrubo 63 MW/km^2.
NE Krško 360.000 m^2 priključna snaga 696 MW [2], odnosno ugrubo 2000 MW/km^2.
Vjetroelektrana Korlat, 10 km^2 [3] priključna snaga 58 MW [4], odnosno ugrubo 6 MW/km^2.
Hidroelektrana Čakovec, 10 km^2 priključna snaga 77,44 MW [5], odnosno 8 MW/km^2.
Dakle, NE Krško efektivno po jedinici površine daje 30 puta više snage od Obrovca i 250-300 puta više od Korlata i Čakovca. Što se tiče proizvodnje energije, NE Krško proizvodi 5500 GWh, Obrovac 11,3 GWh, Korlat 170 GWh i Čakovec 350 GWh godišnje, odnosno, po površini redom ugrubo 15000 GWh/god/km^2, 100 GWh/god/km^2, 20 GWh/god/km^2 i 44 GWh/god/km^2.
Ono što je interesantno da su ovi omjeri između nuklearne i solarne elektarne red veličine kao omjer između (jake) nuklearne i elektromagnetske (el. omotač kod fotonapona) interakcije - 100 puta je prva snažnija od druge. Vjetroelektrana i hidroelektrana dobivaju svoju energiju u suštini od gravitacijskog potencijala, koji je daleko najslabiji u usporedbi s drugim interakcijama, međutim tu osim površine veliku ulogu u sklairanju igra i "visina" cijelog sustava te masa Zemlje. Zato mi se čini netrivijalno povezati to s fundamentalnim omjerom interakcija kao u primjeru nuklearne i električne. Ipak, zanimljivo je da je vjetroelektrana i hidroelektrana do na red veličine međusobno usporediva u proizvodnji energije po površini, odnosno 10x manje gustoće od fotonapona.
Zaključno, ako želimo okupirat što manju površinu, nuklearna energija je tu daleko najefikasnija zato što je i nuklearna interakcija daleko najjača. Dalje mogu spekulirati da zauzetost površine korelira s utjecajem na okoliš... :-)
[1] https://www.nek.si/hr/pogon/tehnicki-podaci
[2] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/neintegrirane-suncane-elektrane/3422
[3] https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20PUO/2015/studija_o_utjecaju_na_okolis_88.pdf
[4] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/vjetroelektrana-korlat/3468
[5] https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-sjever/he-cakovec/1533
Samo si zaboravio jedine bitne brojke: cijena po tom istom GWh.
Tu im nuklearka nikak nemre konkurirat.
A kaj se zauzeća površine tiče - ono kaj uvijek govorim: zakonom zabraniti postavljanje solara bilo gdje osim na krovne površine.
Koliki debil moraš biti da uništiš šumu ili livadu da bi gore nabacao panele, dok istovremeno imaš par stotina tisuća hektara krovova...
Ali, lova je lova, uvijek se ide na jeftinije.
Nama starijima je Obrovac ascijacija za propali megalomasnki projekt i trajnu devastaciju okoliša. Nemam pojma na kakvom je konkretno terenu doista postavljena ova SE, ali čim kažu "na mjestu tvornice glinice", nekako mi to djeluje kao dobro rješenje za nešto ionako uništeno.
Mozda nebi bilo lose za pocetakmodernizirati hidroelektrane, solare ostaviti za krovne povrsine i naravno jos jedna nuklearka.
Cilj je smanjiti uvoz jer nismo toliko veliki da uvozimo skoro 60%
Meni uvijek ide na živce samohvala HEP-a kako su poduzetni i čudesno ulažu, a projekt četiri HE na Savi kraj Zagreba, stoji na čekanju valjda 50 godina. Za to vrijeme Slovenci su nedaleko granice s Hrvatskom (kod Brežica) napravili jednu takvu HE, o kakvima se u Hrvatskoj desetljećima samo priča...
Ne moze se Hep modernizirati jer se dobit Hepa trosi na vojsku,krpanje proracuna i naravno sponzorstva,a najmanje na investicije i radnike kojih drasticno manjka.
1) -ne, naprotiv.. povećanje cijene, zbog dodatnih potreba, poreza-investicija u zelene-eko-obnovljive izvore, kao i potreba proizvođača dok istovremeno država na bilo koji iznos uzme pdv i tad je jasno da je državi u interesu kao i svima ostalima viša cijena, odnosno u tom lancu gdje je svima to interes, jedini je na kraju-korisnik-karika-lanca.. kojem je u interesu niža cijena ili đabe.. no tad znamo kako priča ide, odnosno čak i ekonomska logika kaže, čak i kad može biti đabe ne smije biti đabe.. jer tad uništiš biz, infrastrukturu, sve.. npr da je auto-benzin-struja.. đabe, kao zrak.. tko bi to radio? kako bi poslovao? komunizam i startrek? neće uskoro, nemoguće.
2) -zapravo i nama kao korisnicima-potrošačima je to interes, viša cijena, ne niža do đabe... kako? paradox? .. da i realnost.
-nije stvar u nižoj cijeni neke robe-sirovine-usluge (bilo čega na tržištu) nego veća plaća-standard tj platežna moć kupca iznad minimuma za život.. pa je tako bolje biti švicarac nego albanac, nije tamo sladoled jeftiniji, skuplji je.. i švicarac je opet sretan tj kupit će sladold i uživati jer ima.. (novac) dok albanac neće mada ga proizvodi (kao klasičan šipac.. u nhf nije nacionalno-etički kao vrijeđanje..).
-nemaju tako švicarci zlato, naftu, nogometaše, rude, vode, .. no imaju banke, imaju visok standard, imaju sve što novcem mogu platiti i to je paradox kapitalizma da je svima bolje kad je nešto skuplje uz uvjet da ja-mi-ljudi imaju dovoljno za priuštiti si to-cijenu-novac.. tad je to bolje-najbolje, tj tad možeš kao turista putovati svijetom i sve ti je svugdje jefitno-isplativo, uživaš.. odnosno i ekonomski, ako nešto vrijedi x-kuna-eura recimo neki auto ili sladoled, cijena recimo 10-nečeg u dojču.. i ako je kod nas jeftinije to je loše.. kako? pa tako, ako je to pravi-vrijedan resurs, ako je stvarna vrijednost 10, tad ne želiš to tu prodavati za 5-pola, jer tad gubiš drugu polovicu vrijednosti, tj bolje je prodati za 15-više.. a ako je vani jeftinije nego kod nas, tad ćemo sve kuptii vani, kao nekad preko grane.
3) -imamo sad by plenki galantno nižu cijenu goriva od okoline.. prije godinu dana je mađarska bila jeftinija, kupac (dovoljno blizu) je išao u mađarsku.. sad smo mi jeftiniji i sad oni dolaze k nama... i s jedne strane je to ok, s druge (paradox-suprotno) nije, tj ako prodajemo ispod vrijednosti tad mi kao hr-društvo poklanjamo to nekome, iznosimo van, kao offshore porezne oaze.. tj ako je stvarno neka roba vrijednija, tad je prodaja ispod te cijene besmislica-gubitak tj bolje nam je tad ispod cijene kupovati vani i tako tu povećavati akumuliranu vrijednost, kao kad se na burzi kupuju-prodaju dionice ili bilo što, kupuješ dok je jeftino, prodaješ skupo, tad zarađuješ ne obrnuto tad gubiš.. pri čemu je za društvo-standard nevažno jesam li zaradio ja-ti-on.. mi-društvo ima ili nema standard-zaradu tj ako igramo poker i ja pokupim ulog za društvo se ništa nije promijenilo mada za mene-tebe je, tko ima ili nema novac u džepu.. a s državom-društvom-standardom je upravo to s primjerom šopinga tj kad bi stvarna vrijednost bila stvarna-vrijednost robe i ako je možeš prodati za više, kao npr picassovu sliku koju možda platiš 100mil, ako prodaš za 101 u zaradi si, za manje u gubitku pri čemu je zapravo nevažna njena vrijednost nego je to cijena u nekom trenutku i o tome ovisi jesi li zaradio ili izgubio.. kul? :)
4) -pa opet, .. ne, neće, poskupjet će.
5) edit: .. pitanje za 'struku', tj električare i srodne.. oko proizvodnje-brojki kw-mw i kwh.. tj matematika.. ako je 7-8-9 mw i cca 3.500 kućanstava, to znači da je prosječno kućanstvo zadovoljeno s cca 3kw?
-koliko se prisjećam raznih solarki i sl. sve je išlo na 6-7-do 10kw pa mi izgleda neobično, tj ili kućanstva trebaju više ili solarke proizvode dovoljno za više kućanstava dok je primarno samo važan dio za svoje potrebe jer je prodaja ne isplati + registriran biz i sl. problemi.. tj koliko kućanstvo prosječno treba-troši, .. 3kw?
edit: .. pronašao hepovu tablicu, srednje kućansvto do 2.500 i ispod 5.000 kwh.. dakle točno, cca 3kwh je prosječno kućanstvo.
-zašto su tad solarke-instalacije 2-3x veće? predimenzionirano? zarada-proizvodnja?.. neće ići tj nije isti status potrošač-proizvođač, cijena-uvjeti osim možda sad dok nema prave regulacije pa tko ulovi par godina može i zarađivati ..
1) u ovom slučaju ne, jer je država u igri.
ROI sa sadašnjom cijenom im je 6 godina, a budući da su pokrenuli projekte od 1500 MW novih solara i vjetra (to je čak 50% maksimalne potrošnje na razini cijele države) struje bude i za "izvoz".
Jedini je problem kad dođe zima, jer opet trebaš onda plin da nadoknadi pad solara, a plin ni sad kad je grijanje stalo ne pada ispod 40 eura/MWh, što znači da struja iz njega košta barem 100 eura/MWh.
Možda im je taktika da napune kasu sa solarima pa da se ima za zimu - makar sumnjam da kod nas ima pametnih ljudi, ali kad vidiš da npr. Italija obvezuje svaku novogradnju da mora ugraditi panele jer inače nema građevinske dozvole, onda lako da naši "prepisuju" model.
2)to je istina.
Ali je istina da je i kapital ograničena roba, i ne možeš na nikakav način postati isti ko "švajcarska".
U prijevodu: bez obzira, da i RH sad postane bankarski centar svijeta umjesto njih, ne bi bili ništa bogatiji - jer smo stajali po strani dok su se karte dijelile...
Nekaj sam štel reći, bum se sjetil...
3) to je točno, osim kod struje - zbog zajedničkog tržišta ne ide baš lako.
Najbolje je zato hiperproducirat dok švabama fali pa im prodavat, samo više ni to ne ide baš.
4) neće jer vlada nema pozadinu za takvu odluku jer građanima konstantno pada kupovna moć.
Cijene dižeš kad raste standard a ne kad pada.
A situacija od prošle godine se više ne bude ponovila - štoviše ove godine imamo ogroman suficit sa strujom, s tim da se tek sad privode kraju remonti par elektrana koji su u zastoju od početka korone, pa će biti i bolje (još da se nadležni sjete nešto napraviti s vodotocima...).
5) ak se dobro sjećam (jednom sam stavio brojke tu na forumu), prosječna potrošnja kućanstva u RH je 350W, što je u 8766 sati onda malo više od 3000 kWh.
A za panele je 1W snage = 1 kWh struje godišnje u sjevernoj Hrvatskoj ili 1.4 u Dalmaciji.
I samo gledaš da ne proizvedeš više nego potrošiš.
A ovi kaj stavljaju solarke 10 kW snage - očito i troše jako puno (ili su nepismeni).
3 kW solarka (cca. 3000 eura troška) je skoro svakome dosta.
A to je onda nekih 7-8 godina za ROI, ak se ugrabe poticaji i puno manje.
I to je još jedan razlog zakaj vlada nemre poskupit struju - čim više poskupe tim više ljudi uzme panele a dužni su preuzimati struju od njih i ode sve u k.
To bi onda bio paradoks da bi morali plaćati da troše struju, a ne ljudi njima (švabe to naučili na teži način ).
Cilj je smanjiti uvoz jer nismo toliko veliki da uvozimo skoro 50%
28%
Mozda nebi bilo lose za pocetak modernizirati hidroelektrane, solare ostaviti za krovne povrsine i naravno jos jedna nuklearka.
Cilj je smanjiti uvoz jer nismo toliko veliki da uvozimo skoro 50%
To su medijske budalaštine.
Hrvatska uvozi cca. 50% svoje potrošnje i izvozi cca. 50% svoje potrošnje (ove godine i više).
Tak sustav funkcionira.
Imaš na HOPS -u izvješća do u zadnji kWh.
P.S. i Krško se računa pod uvoz, premda je naše.
I samo Krško ti je 50% od toga kaj je "uvoz".
Nije struja žito.
RH troši 17 TWh godišnje i proizvodi baš toliko.
Kad je viška prodaješ, a kad fali se kupuje.
Količinski je dimenzionirano da se izjednači uvoz/izvoz jer bi inače došlo do disbalansa cijena na tržištu, a takav se dogodio prošle godine zbog nestašica plina - premda mi i dalje nije jasno da su naši tu mogli popušit kad su plin imali po staroj cijeni i nije ga falilo, taman da su i plaćali uvoz po 1000 eura/MWh, mogli su za tolko i izvozit.
Jedino ako nisu baš znatno više uvozili taman kad je bio taj peak cijene (moguće, bila suša, ali opet za cifre koje navode nemoguće) ili je ono kaj sam naslutio na jednoj drugoj temi - ziher su neki tajni ugovori po kojima su dužni davati struju po fiksnoj tarifi drugim državama a otkupljivati po tržišnoj.
Nama starijima je Obrovac ascijacija za propali megalomasnki projekt i trajnu devastaciju okoliša. Nemam pojma na kakvom je konkretno terenu doista postavljena ova SE, ali čim kažu "na mjestu tvornice glinice", nekako mi to djeluje kao dobro rješenje za nešto ionako uništeno.
Po slikama ispada da je dobro izabran teren, tak da se i meni čini ok.
Inače, i RHE Velebit u blizini dotične obnavljaju, tak da se stvari kreću u dobrom smjeru - to dvoje na istoj lokaciji je win-win.
edit: .. pitanje za 'struku', tj električare i srodne.. oko proizvodnje-brojki kw-mw i kwh.. tj matematika.. ako je 7-8-9 mw i cca 3.500 kućanstava, to znači da je prosječno kućanstvo zadovoljeno s cca 3kw?
-koliko se prisjećam raznih solarki i sl. sve je išlo na 6-7-do 10kw pa mi izgleda neobično, tj ili kućanstva trebaju više ili solarke proizvode dovoljno za više kućanstava dok je primarno samo važan dio za svoje potrebe jer je prodaja ne isplati + registriran biz i sl. problemi.. tj koliko kućanstvo prosječno treba-troši, .. 3kw?
ne možeš "trošiti kW", tj brkaš snagu i energiju
Inače, po meni je glupo čisto s ekološkog stanovišta "trošiti" teren na ove velike centrale,
kad već imamo objekte (privatne kuće) na koje samo treba montirati i nikakav prostor ne zauzimaju
Ali podjela EU novca sitnim investitorima bi vjerojatno smetala lopovima da ubiru poticaje
na veliko, zbog čega se već vodi par procesa, od kojih već znamo da će biti tresla se brda
rodio se miš
Mislim da će se zadržati na eurima, viškovi dijelom idu u CHF.
Iz znatiželje, išao sam "na prste" izračunat kako se ova sunčana elektrana skalira po površini s NE Krško, a ubacio sam i vjetroelektranu Korlat i HE Čakovec, da se nađu:
Sunčana elektrana Obrovac 117.137 m^2 priključna snaga 7,35 MW [1], odnosno ugrubo 63 MW/km^2.
NE Krško 360.000 m^2 priključna snaga 696 MW [2], odnosno ugrubo 2000 MW/km^2.
Vjetroelektrana Korlat, 10 km^2 [3] priključna snaga 58 MW [4], odnosno ugrubo 6 MW/km^2.
Hidroelektrana Čakovec, 10 km^2 priključna snaga 77,44 MW [5], odnosno 8 MW/km^2.
Dakle, NE Krško efektivno po jedinici površine daje 30 puta više snage od Obrovca i 250-300 puta više od Korlata i Čakovca. Što se tiče proizvodnje energije, NE Krško proizvodi 5500 GWh, Obrovac 11,3 GWh, Korlat 170 GWh i Čakovec 350 GWh godišnje, odnosno, po površini redom ugrubo 15000 GWh/god/km^2, 100 GWh/god/km^2, 20 GWh/god/km^2 i 44 GWh/god/km^2.
Ono što je interesantno da su ovi omjeri između nuklearne i solarne elektarne red veličine kao omjer između (jake) nuklearne i elektromagnetske (el. omotač kod fotonapona) interakcije - 100 puta je prva snažnija od druge. Vjetroelektrana i hidroelektrana dobivaju svoju energiju u suštini od gravitacijskog potencijala, koji je daleko najslabiji u usporedbi s drugim interakcijama, međutim tu osim površine veliku ulogu u sklairanju igra i "visina" cijelog sustava te masa Zemlje. Zato mi se čini netrivijalno povezati to s fundamentalnim omjerom interakcija kao u primjeru nuklearne i električne. Ipak, zanimljivo je da je vjetroelektrana i hidroelektrana do na red veličine međusobno usporediva u proizvodnji energije po površini, odnosno 10x manje gustoće od fotonapona.
Zaključno, ako želimo okupirat što manju površinu, nuklearna energija je tu daleko najefikasnija zato što je i nuklearna interakcija daleko najjača. Dalje mogu spekulirati da zauzetost površine korelira s utjecajem na okoliš... :-)
[1] https://www.nek.si/hr/pogon/tehnicki-podaci
[2] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/neintegrirane-suncane-elektrane/3422
[3] https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20PUO/2015/studija_o_utjecaju_na_okolis_88.pdf
[4] https://www.hep.hr/projekti/obnovljivi-izvori-energije/vjetroelektrana-korlat/3468
[5] https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-sjever/he-cakovec/1533
Samo si zaboravio jedine bitne brojke: cijena po tom istom GWh.
Tu im nuklearka nikak nemre konkurirat.
A kaj se zauzeća površine tiče - ono kaj uvijek govorim: zakonom zabraniti postavljanje solara bilo gdje osim na krovne površine.
Koliki debil moraš biti da uništiš šumu ili livadu da bi gore nabacao panele, dok istovremeno imaš par stotina tisuća hektara krovova...
Ali, lova je lova, uvijek se ide na jeftinije.
Krško je prije korone prodavalo struju po oko 3 centa po kilovatu, uz solidnu profitabilnost. Ova solarka, s 3 centa u veleprodaji treba oko 20 godina za golu otplatu uloženog, bez kamata, održavanja, naknade za zemljište i slično. Ajde, sad zbog LNG-a i nestabilnosti, cijena je još uvijek duplo veća, od 5-10.
Lazard i slični ***procjenjuju**** LCOE za nuklearke. One jesu masivne i skupe pojedinačno, međutim, trošak gradnje nuklearke po kilovatsatu je oko 1 cent i ne treba drugi izvor noću niti bateriju za bilo kakve kompenzacije kao što solar treba. Kada bi ova solarka radila s 1 cent troška po generiranom kilovatsatu, trebala bi raditi nesmanjenim kapacitetom oko 60 godina, potrošiti 10 setova baterija koji koštaju 10 centi po svakom kilovatu spremljenom unutra i more invertera. oh, da, uz taj solar nam treba još i puno vjetra i gotovo sigurno i nuklearka da bi sve radilo bez prekida
Ocekujemo li i snizavanje cijene el. energije sad kad imamo sve vise besplatne energije?
Po čemu je solarna energija "besplatna" ?
Besplatna ti je samo kad primjetiš opekotine trećeg stupnja od cjelodnevnog izležavanja pod suncem našim svagdašnjim.
1) Krško je prije korone prodavalo struju po oko 3 centa po kilovatu, uz solidnu profitabilnost. Ova solarka, s 3 centa u veleprodaji treba oko 20 godina za golu otplatu uloženog, bez kamata, održavanja, naknade za zemljište i slično. Ajde, sad zbog LNG-a i nestabilnosti, cijena je još uvijek duplo veća, od 5-10.
2) Lazard i slični ***procjenjuju**** LCOE za nuklearke. One jesu masivne i skupe pojedinačno, međutim, trošak gradnje nuklearke po kilovatsatu je oko 1 cent i ne treba drugi izvor noću niti bateriju za bilo kakve kompenzacije kao što solar treba. Kada bi ova solarka radila s 1 cent troška po generiranom kilovatsatu, trebala bi raditi nesmanjenim kapacitetom oko 60 godina, potrošiti 10 setova baterija koji koštaju 10 centi po svakom kilovatu spremljenom unutra i more invertera. oh, da, uz taj solar nam treba još i puno vjetra i gotovo sigurno i nuklearka da bi sve radilo bez prekida
1) ne, to si vidio cifru samo za trošak proizvodnje u NE Krško (ne znam kak se stručno kaže, vjerovatno generativni trošak).
Možda se sjećaš (ziher sam stavio link na Bugu) one službene analize HEP-a iz 2016.
Te godine su njihovi solari prvi put dostigli po cijeni ostale izvore.
Krško ih je tad koštalo 8,5 centi/kWh, TE oko 5, HE malo ispod 6,5, solari 9.
Od tad su Krško i HE dodatnl poskupili, (a TE i još puno više), a solari eksponencijalno pojeftinili.
BTW, ti gledaš na burzama samo day ahead market, ali većina struje ode po dugoročnim ugovorima, a oni su sve do kraja 2025. na razini od 120 eura/MWh (12 centi/KWh), gledaj cropex i hupx.
Zato su i bacili procjenu od 6 godina za ROI, imaju stare podatke od dosadašnjih HEP solarki i znaju ugovorne cijene.
Imaš na Jutarnjem ili Poslovnom, negdje sam vidio.
Ali nije problem ni sam izračunati, pretpostavljaju cca. 10000 MWh godišnje, kaj bi bilo cca. 1200000 eura struje, ravno 6 godina ROI, i očekivana daljna "devalvacija" po kWh im je 10% nakon ROI (po prijašnjim iskustvima sa solarima), kaj im daje onda ravno 100 eura/MWh nakon ROI po sadašnjim cijenama.
Naravno, cijena struje bude do te 2029. drastično pala, ali svejedno bude ROI tu negdje, ako malo i bude falilo samo bude se po nižim cijenama malo duže razvuklo.
2) sad vidiš zašto nitko ne radi baterijsku pohranu struje iz solara.
I nije poanta da struja i vjetar budu jedini izvori struje, poanta je da smanje udio TE na plin i ugljen koji su postali ekstremno skupi energenti.
Pogotovo plin, možemo uopće zaboraviti da postoji kao energent.
A ja sam uvijek za nuklearke, ali cijena gradnje je vrtoglavo porasla, i još kad vidiš da sad zeleni po Europi napadaju i ne daju da se koriste nakon dozvoljenog životnog vijeka - onda ne hvala.
Krško nama super funkcionira, 0-24 nam daje više od 15% potrošnje struje i balansira sve, i trenutno je i izrada spremišta za otpad u onoj vojarni pri kraju, sve po peesu.
Cilj je smanjiti uvoz jer nismo toliko veliki da uvozimo skoro 50%
28%
Ako oces bas precizno 43%, medijske dezinformacije ostavi postrani.
Nope, to su službene HEP brojke:
https://www.hep.hr/opskrba/trziste-elektricne-energije/trziste/izvori-energije/1385
Uvoz ti je cca. 8 TWh, od toga 2.6 Krško.
Kad oduzmeš Krško (jer to nije zapravo uvoz) ostane 5.3, tj. uvoz ti je 5.3 od ukupnih 19.
I izvoz je isto koliko i uvoz -10% manjka (cca. 7.2 - 8, bar je svih prijašnjih godina bio toliko, imaš na HOPS dokumente za svaku godinu).
Zbroj uvoza i izvoza u praktički svakoj državi je cca. 0, iznimka je bila prošla godina kad je falilo oko 10% zbog suše pa se nadomjestilo uvozom.
Cilj je smanjiti uvoz jer nismo toliko veliki da uvozimo skoro 50%
28%
Ako oces bas precizno 43%, medijske dezinformacije ostavi postrani.
Uvoz 5333 GWh
Ukupno 19107 GWh
27.9 %
Makar odgovor od fer-de-lance je najpreciznicji
Nama starijima je Obrovac asocijacija za propali megalomanski projekt i trajnu devastaciju okoliša. Nemam pojma na kakvom je konkretno terenu doista postavljena ova SE, ali čim kažu "na mjestu tvornice glinice", nekako mi to djeluje kao dobro rješenje za nešto ionako uništeno.
ah, uspomene ... čak smo na faksu imali jedno predavanje o tome (postidiplomski kod j. sirotkovića, 1983., jednog od "kumova projekta": priznao je - stara poštenjačina - kako je tu politika opako umiješala papke, ali "u dobroj namjeri" i na osnovi - tad još nepoznate - pogrešne geodetske procjene sadržaja nalazišta - zalihe su u ubliku slova U, tako da je glavnina duboko i neisplativo u tlu. bušilo se i istraživalo na uzdignutim dijelovima slova, ali ne i u sredini). daljnja povijest samo potvrđuje kako je područje "ukleto". i opasno po okoliš i središnjicu. "tko nije naučio iz povijesti, osuđen je ponavljati je." bio bih optimist, kad ne bih bio pesimist ili mi je svejedno. da, i ovo s hidrelektranom (i ne samo njom). narod "na ovim prostorima" ne prestaje fascinirati
Tocno, na krovove, na krovove i na krovove. Sto blize potrosacu i na mjesto na kojem nikome ne smeta.
-nije cilj (biznisa) dovesti struju do potrošača, nego zadada. Da je to na krovovima, tko bi zarađivao, tko bi bio vlasnik itd.
Tocno, na krovove, na krovove i na krovove. Sto blize potrosacu i na mjesto na kojem nikome ne smeta.
-nije cilj (biznisa) dovesti struju do potrošača, nego zadada. Da je to na krovovima, tko bi zarađivao, tko bi bio vlasnik itd.
Problem je i što se mali dio krovova da iskoristiti.
Još OK s dijelom po obiteljskim kućama, ali to je privatna investicija, dugoročna isplativost itd.
Po zgradama... Em je malo, em zajednički prostor, em gnjavaža što s tim.
A ionako trebamo još ostalih dodatnih elektrana, solari su mali dio priče.
Koliko se sjećam, Solvis još uvijek dobrano radi.