Chat tema ljubitelja hardvera

- da, .. :)) očigledno neki ne razumiju razlog, termin ili termodinamiku.

pa za njih.. (ostali scroll)

svaki mateijal ima neku vodljivost (topline, struje..) vodič ili izolator, bolji ili lošiji.. (nećemo o poluvodićima).. ima i druga svojstva kao težinu-cijenu ili je goodanafforjuzing.

-ali, što god bilo između jezgre i hladnjaka, čak kad ima idealnu vodljivost 100% je zapravo višak. Delidanje izbacije 'posrednika' i time je 'bolje' kako god dobar posrednik bio (jer ni on ne hladi ..)

-vodljivi materijali ne hlade, nemaju uopće utjecaj na toplinu zagrijavanje pa ni hlađenje (osim npr piezo ali se ne koriste... ili tekući dušik..), pa tko ne hladi neki metal ili pasta, nego samo provodi toplinu bolje-lošije. Cilj je što brže-efikasnije odvesti toplinu s jezgre na hladnjak pa u okolni zrak.. što dalje od jezgre.

kontakti-poklopci i sl služe samo kao amortizeri, jer jezgra je osjetljiva + nepravislnosti površine.

samo delidanje, uključuje i glancanje-zaglađivanje površine koja teoretski mora biti savršeno ravna, kao i suprotna strana hladnjaka i savršeno prianjati kako bi savršeno prenosila toplinu između dviju točki-materijala.. zrak je loš vodić, metal bolji, ako nema kontakt (zamislimo zračni mjehur, tad je to kao izolacija-manja vodljivost..). Delidanje je spajanje bez posrednika, sšto idealnije prianjanje dvaju površina i time efikasnije odvođenje topline. Pasta ne haldi, ona je samo 'amortizer' i dovoljno dobra tj umjesto preciznog jetkanja-zaglađivanja (industrijski procesi i vrijeme, cijena proizvodnje), pasta samo popunjava praznine-nepravilnosti i time poboljšava (jer bi na tim mjestima inače bio zrak, lošija vodljivost, karikirajmo 50%.. što pasta eliminira prema 100% približno kao da je direktan ili delidan spoj, u idealnom slučaju).

Tak da, KISS kaže bez posrednika = delidanje, ali pasta i sl. je dovoljno dobro (kao štancanje noževa na traci ili oštrenje katane-mazde koje traje stoljeće.. slična razlika).

recimo nek (ofrlje) razlika u vodljivosti bude unutar 5-10% od idelanog do najlošijeg spoja bez paste ili sa super pastom.. veće razlike nema. Tj na 50-100c se može s istim hlađenjem dobiti cca 10tak stupnjeva, još toliko kvalitetnijim-jačim hladnjakom.. pa i ventilacijom kućišta ili klimatizacijom prostorije.. Delidanje je samo dio, većini nevažan.

kao i hint za pastu, što manje (staro pravilo zrno riže..) pristiskom hladnjaka se rasporedi (popuni neravnine između površine cpu-hladnjaka), višak je višak, ne hladi nego iscuri van. Služi samo kao amortizer-filer koji popunjava neravnine.. ako pogledate cpu i hladnjak, nije da su to baš neke na prvi pogled neravne stvari.. no tek kad se vidi uglacano (ogledalo) se shvati što je stvarno ravna površina..

s elektronikom, pravilo, što hladnije to bolje (pa i supravodljivost-moguća brzina/otpor) nasuprot temperature.. no ako CPU ima efikasno hlađenje (odvođenje topline, dovoljno efikasno da u opterećenju ne raste toplina) tad vas to više ne treba zabrinjavati.. to je dovoljno dobro. (osim kad želite korak dalje kao OC). Višak topline treba odvesti što dalje, ali misliti i na ostale komponente, nrp HDD.. jer CPU podnosi par puta više dok se disk može zdinstati u kućištu već na 50-60.. pa zatim kontroleri-chipset itd. Greška je kad vga-cpu kao fenovi griju ostatak kućišta jer je na ostatku taj problem veći.

to je i problem s npr piezocoolerom, s jedne strane hladi, s druge grije (kao klima uređaj..) i to toliko da bi s druge strane lako otopio plastiku.. tad moramo hladiti hladnjak.. -kvaka-22..

bakar je bolji od aluminija.. ali zbog cijene i težine se krositi aluminij. Težina je dodatna stvar koju treba uzeti u obzir na nečemu što kao poluga visi (+ šarafi) i nateže MBO, time i sve interne linije u slojevima MBO. Piganje treba izbjeći i pripaziti kod čestih rastavljanja-čišćenja.. tj to ne treba raditi često, nakon par godina plastika gubi fleksibilnost, kontakti oksidiraju, vodljivost pada time raste otpor-toplina.. a sva priča je kako se riješiti topline..

-optimum nije najbolje moguće, nego između potrebnog i isplativog.

 Ali ni ne koristi se aluminij; IHS je bakreni i poniklan je zbog korozije. Brusni papir u ruke i eto bakra ispod. :) Nažalost, teško ćete poniklati nazad.

Idealno, napravi zlatni. 

Srebro je najbolji provodnik poslje zlata ako se nevaram mozda je to i najbolji odabir sad je samo pitanje koja mu je prava cijena po gramu 

Iduća generacija intelovih procesora će imati intelligent liquid metal :

ubačeno iz pogrešne teme.. ali nastavak/objašnjenje na rezultate intel-amd benča s prošle strane, primjerenije nazivu teme.

-kao, 'zašto je..' rezultat!

 hmm.. znaš povijest? od st.sedmog.. :) opet ahtung, preskočiti.. nije za nestrpljive.

ovako ide priča, quake.. (wolf-doom-quake + engine)..

u vijeme izlaska 386, prije nego što je uobičajeno bilo imati FP coprocessor (287, 387..) tek u 486 je postao dio CPUa.

Pentium, napravljen kao hybrid CISCa i RISCa.. upravo od risca je uzet FP, 'da melje brojeve'.. za red veličina jači od 487 i sl. (to je početak SIMDova u CPU).

Stare igre su koristile 8-16 bit podatke, npr glasnoća zvuka se koristila kao 4-bit, 0-15 vrijednost, integr.. tad to kroz CPU, kompajelr ide kao integer.. jer je cjelobrojni. (to znaš..)

Dolaskom Quakea, upravo namjerno, deklarira se kao FP-decimalna vrijednost (ono što je nekad bilo 0-15 ili 0-256.. je postalo 0,0015 i to je dovoljno za korištenje FPa jer to radi interna logika optimizacija izvršavanja naredbi oopcod..), tad automatski ide kroz FP i pošto su dva jača od jednog, pošto coproc radi paralelno, pošto tad cpu može raditi nešto drugo.. bustanje performansi i quake leti na intel-pentaču (ne na onom drugom..) jer je ogroman broj takvih podataka do tad obrađivao sam CPU, softwerski.. ovo bi bilo hardwerski/paralelno (FP inče ne radi ništa, stoji besposleno). Ista stvar-usporediva je GPU ili tad još samo VGA.. koji npr iscrtava pinter, ubrzava scroll (umjesto da i to radi cpu..), pa vga sve više uzima na sebe, dok cpu počinje samo što brže servirati dediciranim kontrolerima-koprocessorima (i audio..) potrebne naredbe, podatke.. koje tad ne obrađuje više CPU nego taj koprocesor. Ista stvar kad se kao hw napravi jedinica za bilo što (kao FP) koja će kao dio CPUa mljeti takve taskove.. to što je sad u jednom tijelu CPUa zapravo ne mijenja ništa na filozofiji.. to je i dalje koprocesor, kao što su dvije jezgre dvije, ne jedna.. što go da rade, dva su jača od jednog. Paralelizam + rasterećenje + specijalizacija koja dalje ubrzava-optimizira.

Naravno, pogrešno se tumači da je neka igra optimizirana za intel vs amd.. to su opcije kompajelra, npr 32-64 bit ili FP ili .. to su opcije, jednako kao što npr engine igre zahtijeva npr teselaciju ili količinu vrama.. ako se tako kompajlira tad postane preduvijet, bez tog je soft na teret CPUa. Kompajleri sad uključuju sve SIMDove koje arhitektura-platforma nudi. Naravno da će novi CPU koji ima SSE-neki biti brži nego onaj koji to nema jer mora 'na prste-ručno' obaviti istu stvar.. dok će to onaj koji ima obaviti u jendom ciklusu, paralelno.. za red veličina brže i pri tome još može raditi nešto treće, učitavati file s diska, kontrolirati glasnoću, AI-skritirane botove itd..

to što se avx, avx2.. možemo reći i dx12 .. za sad ne koristi ili malo.. to je samo inercija industrije, optimizacija kompajlera, izbor proizvođača koji time sebi može odrezati granu (kupca igre).. npr jel Primal.. za i3 pa je izašao pentium patch.. kako ide vrijeme, bit će više dx12 only pa i ostalih SIMDova kao requirementsa (ili povijest directx-a/ogl-a..) može igra biti npr za dx9, ali tad neće korsititi điđemiđe za wow efekt grafike ili će biti neigrivo jer cpu to ne može prožvakati kao gpu.. Upravo directx je odličan primjer kako se igre 'kompajliraju' i što koriste, pri tome je sporedno jel se operacija izvršava na cpu-vga .. bitno da se izvršava na specijaliziranom chipu (koji može biti dio bilo kojeg od cpu-vga ili trećeg chipa) i tad je brz kao playanje videa na tabletu-mobitelu.. koje zakolje P4 jer jednostavno nema HW za to.

Kad postoji HW, tad je samo pitanje kako ga iskoristiti. Jel opcijama kompajlera, drivera-directxa-engine.. ili ovo što ima intel, interno, pametno.. tako da, koristi on integrušu i kad je korisnik ne koristi.. :) jer intel je to tako interno napravio, pametno dok izvana to ne vidiš, vidiš jedan 'chip' i heatsink :))

kako to intel radi? to je tajna, algoritam.. cocacola.

ili upitaj se .. u koliko je sad generacija core-jezgre.. 8? što se mijenjalo, nevažan je broj jezgara, recimo neki quad je postojao i prije desetak godina, clock isti.. ali nije imao SEE npr 4.1 nego 2-3.. upravo u tome je tajna, tj razlika kad uspoređuješ po svemu inače (osim tog, ok i chipset, ram..) različite generacije. Probaj nešto enkodirati na npr E2xxx i E6xxx od wolfdale jezgre i prije nje conroe.. nazivno isti CPU kasnije čak rebrendano, dvostuko jači u enkodiranju videa, zbog čega? zbog SIMDova. Pri tome ni korisnik ni os, ni app ne vidi bitnu razliku, ništa se nije promjenilo, ne treba rekompajlirati da bi se uključila neka nova naredba nego se automatski korsiti jer to radi sam cpu-logika (da je naredba kroz kompajler tad bi on to naredio.. ne bi bilo moguće ako nije podržano) slično je kad gledaš opterećenje po jezgri, možeš samo zadati task cpu nek se on brine ili možeš direktno naređivai i vrtiti nešto na jednoj jezgri.. interna logika će se pobrinuti, automatizam. Dakle korsiti se, da se ne koristi bilo bi beskorisno time i gubitak profita jer bi intel od tog napravio nešto korisnije.. a tad bi se ljudi manje čudili zašto je A procesor jači od B u nekoj igri ili benču.. :)

Integrušu nećeš iskoristiti kroz svoj programerski alat kao npr CUDAu.. to radi sam CPU. Radi jer vidiš rezultate (benč i appsi-igre) inače bi ga novi amd zgazio ili bi morali uzeti nadnaravna objašnjenja razlike u rezultatima u usporedbi s npr jezgrama. Ovo je 'bolje' od CUDAe jer ne moraš raditi konkretne naredbe-ciljano ili ovisiti o HWu koji bi tad ovisio o postojanju CUDAe time i tržištu.. (igra koja bi bila samo za nvidia krtice ili samo za radeonke ili samo za dx12 ili samo za OGL... tad ovisi o tome-platformi). Intela ne zanima vga previše.. pa opet, zaboravlja se da je on treći (brojčano veći od druge dvojice) proizvođača. Bi li si on ubio VGA ili ga dijelio đabe u CPU da je beskorisno? Nasuprot, vidi opet usporedbe generacije .. i vidi koji dio se konstantno mijenja-nadograđuje-jača... da, integruša-VGA.. a to bi tek bio LOL da gamere i power juzere da se ne krositi.. jer svaki od njih ima zvjer VGA dok štefica tipka u wordu i koristi 2d-3d integrušu.. istovremeno, baš gameri i powerjuzeri će zbog rezultata ipak uzeti intel cpu mada je amd obično jeftiniji, jer su ipak bolji rezultati.. a štefica nikad ne bi vidjela razliku. Da je ciljana publika štefica ili gameri.. što bi posmislio neki laik gledajući sa strane i gledajući razvoj cpua-vga? Gledati rezultate ne promo reklame. Da je cilj clock, tad bi to bilo vidljivo u razvoju od prve do osme generacije.. ono što se stalno pojačava krije odgovor, ne ono što je skoro nepromjenjeno. To kaže logika.

Tak da, intel pametno koristi silicij-tranzistore.. a tajnu čuva, vidiš samo konačne rezultate crne kutije, do the math.. :))

Hoće li i AMD? Moguće.. ubio je ATI kao brand, moguć idući korak.. no to su ipak dva proizvoda koje treba spojiti dok je intel bio jedna firma. Ako to izvede traljavo, kao što je u doba Durona-Athlona imao FP-MMXe mada je CPU često na papiru bio jači per clock.. tad naravno još desetljeće dok to usavrši. Do tad će manje zarađivati iz istog wafera jer mu preostaje samo jezgre-keš-clock da bi parirao rezultatima uz niže cijene kao jeftiniji brand to je teško-sporo, manje profitabilno kao kvaka22 treba više vremena da nadoknadi razliku dok mu u tome ne može pomoći veliki plavi jer nema takav proizvod. Možda da se na neki komad plastike pobodu razni socovi-chipovi nešto za mobitele.. i od tog da se napravi neki 'cpu' ali mobilni biz ne gleda prema desktop tržištu za sad..

+ disclaimer, moguće da sam promašio, griješim.. moguće. Ovo nije sveto pismo, ništa dokazivog.. ništa što sami ne možete projveriti, npr uspoređivanjem generacije cpua i praćenjem promjena, rezultati. Što god bio odgovor, rezultati su činjenice, teorije koje nisu u skladu s činjenicama-rezultatima se odbacuju. Do the math.. ili vjerujte u što god želite. AMD ima jak CPU, zanimljivije su ostale điđe

 u tom slučaju vidjela bi se i značajna razlika između samih intelovih procesora, onih sa i onih bez grafe... a koliko mi se čini, to dosad baš i nije bio slučaj s nekadašnjim p verzijama bez igpu-a ili se bar ja ne sjećam da je to netko otkrio i razotkrio intelove "crne kutije"

...da crne kutije  

 Prije doktora, postovi su mu čitljivi kao i zdravstveni nalazi 

koji cpu mainstream ili xeon.. koji kao btw ima namjenu bit server.. i npr dvostruko širi mem.kontroler, stazice pcix.

- ima, i taj dio silicija-tranzistora je iskorišten, nije bačen, samo se ne naziva vga.. nego npr keš/jezgra i sl. :) i ako ih usporediš npr za gaming, vidjet ćeš da i7 tad vodi, dok u npr transferu podataka terabajta vodi xeon. Osobni auto vs kamion.. slično. Xeon npr vodi u cinebenču kad se gleda zvjer s 30+jezgri.. kad se to 'normalizira' vodi i7 i zapravo je xeon sličan trenutnom ryzenu u odnosu na core-desktop seriju intela.

 nisam mislio na razlike između desktop i serverskih procesora, nego na nekadašnje mainstream procesore bez igpu iz vremena ib-a 

primjerice 3350p bi po tvojoj teoriji trebao biti značajno lošiji od 3340 zbog nedostatka "koprocesora" iako su oba boostala na 3,3ghz, što nije bio slučaj - link

nažalost, u testu nema 3340 koji boosta na istih 3,3ghz, no ima usporedba sa 3470 koji ima turbo 9% veći i taman tu su negdje i rezultati - očito igpu ne daje nikakvu prednost u obliku kooprocesora

:( - ali kako sam ti već rekao - ne, to tako ne funkcionira. Ne radi. Da bi koristio napredne instrukcije, moraš ih koristiti svjesno, moraš slagati podatke na način da su iskoristivi na takvom hardveru. Ne postoji magija koja to koristi automatski efikasno. Postoje automatske optimizacije u kompajleru, ali ne rade to što misliš.

Uspoređuješ CPU-e s različitim termalnim karakteristikama, što znači samo da će ovaj s većim limitom manje throttlati.

1%? Šališ se zar ne?! Kakvim ti misliš da je uređajima potrebno mjeriti nešto da bi imao toleranciju od 1%? Mjeriti nešto što realno u radu može oscilirati puno više od toga. CPUBoss? Pa daj, sad se već zajebavaš svjesno...

Ne, to tako ne funkcionira. Nema nikakvog smisla.

 -ne kažem da su relevantni.. pronađi relevantan benč, rezultati? to su samo prvi linkovi na googlanju.

dokazivo.. nije, već rečeno u prijašnjem postu. Može i npr xeon e3-1276v3 vs i7 4790 .. identični u svemu, xeon 1,25ghz igpu i7 1,20 .. svaki benč vodi

ako je sve identično, ako je jedina razlika vga.. što tad daje razliku u rezultatu, konstantno ..? Pogrešan benč-stranica? OK.. :)

to je normalno, manje tranzistora u igri.. može i manje rama ili isključene jezgre.. manje se lakše OCa i to je normalno ponašanje uz potrebe za napajanjem i toplinom..

ne, uopće je ne pališ.. ona je tu, radi. Gašenje-disebliranje je stvar OCa, nema veze s vezom.. jednako možeš ukloniti hdd i ocati s dušikom, nevažno. Uopće se ne spominjem (max) OCa.

čim je priključena decidirana VGA integruša se gasi, bios. No to ne znači da ništa ne radi, da se ništa ne koristi. Nasuprot je npr laptop s dual ili CF-SLI.

Svaki gaming PC će imati zvjer od VGA-GPU.. bar 1060 ili jače, igpu je automatski isključen i tad je na svakom intelu ogroman dio chipa beskoristan? ok.. :) Opet, tko želi s malo logike, otkrit će gdje-zašto intel ima prednost u odnosu na amd.. nije jezgra, clock, .. u primjeru s prošle stranice amd ima duplo i keša.. što je tad jače kod intela? Rezultati? Čudo..? ok.