Razlog zašto korisnici ne vole Linux

poruka: 658
|
čitano: 212.960
|
moderatori: pirat, Lazarus Long, XXX-Man, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
10 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
Veliki Brat kaže...

Sve si dobro napidao osim jedne stvari: pocetnog uvjeta da bi Linux nesto 'trebao'. Linux nee treba veci desktop market share, zapravo ne 'treba' nista.

Linux nije firma, nema dionicara niti upravnog odbora. Jedino sto ima su entuzijasti, koji zele nesto poboljsati, rijesiti neki problem i zatim podijeliti to rjesenje sa svijetom. Tko ce tako nekome nesto uvjetovati?

Dakle imas vlastiti problem koji si rijesio za sebe i nisi to digao na razinu da napises kod koji bi ga potom pomogao rijesiti za sve ostale korisnike tog specificnog programa. I to je okej, nitko od tebe to niti ne trazi. Mozda nisi programer, mozda jesi ali ne znas konkretan jezik u kojem je to pisano, mozda i znas ali nemas vremena, mozda i imas vremena ali ti se ne da... Sve su to realni i opipljivi razlozi, sve pet. Ali iz te perspektive imati 'viziju' sto bi 'Linux' trebao je mozda i bezobrazno, zar ne?

Linux je dragulj dan ljudima potpuno besplatno i onda yi isti ljudi, koji pojma nemaju o nicemu imaju ideje u kojem smjeru bi se trebao kretati razvoj OS-a koji je doninantan na mobilnom i serverskom trzistu?

Mislim, o cemu pricamo?

Pa forkaj sve i napravi svoju savrsenu distru, slobodan si. I kaj sad?

Tema je zašto korisnici ne vole linux, ja sam dao neko svoje mišljenje koje je možda i 100% krivo. Ali eto raspravljamo na forumu o glupostima i ubijamo vrijeme. Vjerojatno nitko ovdje nije dovoljno kompetentan da riješi ovaj "problem".

Meni je realno bolje da je što manje ljudi na Linuxu jer samim time imam manje konkurencije i veću plaću pošto na poslu radim isključivo s linux-om.

Kako si i sam napisao podosta mogućih razloga zašto ne radim contribution na kod neću ulaziti u to.

 

Isto kad napišeš na temi zašto auto ima fejk auspuhe, pa ti netko odgovori kaj te tolko smetaju fejk auspuci. Napravi svoj auto sa pravim.

Ne smetaju me fejk auspuci, ne smeta mene osobno što linux nema 10% udjela u desktopu, ali tema je zašto....

 

gast0n kaže...
ihush kaže...
...../cut
i dođe vrijeme za novu distru-install dok su ciklusi i za lts skraćeni na 3god.. (netko misli da je to bez razloga?). ispravak, i dalje 5god... samo 'občna', npr aktualana 23.10 9mj.. (upravo se gasi osnovni support).
..../cut

 SUSE Linux Enterprise Server (SLES) 15 Service Pack (SP) 6 is at the heart of these upgrades. This update future-proofs IT workloads with a new Long Term Service (LTS) Pack Support Core. How long is long-term? Would you believe 19 years? This gives SLES the longest-term support period in the enterprise Linux market. Even Ubuntu, for which Canonical recently extended its LTS to 12 years, doesn't come close. 

 

više o tom

Ovo za SUSE je i meni misterija, IMHO bolji OS za enterprise use od RHEL. Ali eto RHEL ima puno veći broj korisnika od SUSE-a.

Nobody gets fired for buying IBM RHEL

Poruka je uređivana zadnji put pet 21.6.2024 18:26 (filter160).
15 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux

-sles i obični juzeri-distre? naravno da enterprise ima support, koliko ima normalna-juzer (free) distra kao ubuntu .. 9mj, lts 5god.. itd. dok i sam ispravljam netočno za lts

-btw, znaš da i dalje postoji ms-support za npr xp, naravno, komercijalu-skupo.. no govorimo li o običnim juzrima, free ili nešto drugo? ili umjseto SLES-a, barem SLED?

licence.. npr osnovna-godišnja desktop, 100€ naviše server od 600€ .. bez plaćanja imaš 60day eval..

-najavljuju i 30god. supporta..

 

-no više je 'naglasak' na trajnost distre koja nakon par godina krene u dependency-dllhell, naravno, juzer (guru) kao enterpoint će podesiti za sebe, čisto, uredno i radit će.. no 'prosječan' juzer pogotovo početnik će pogotovo u početku instalirati sve, 'čitav internet' + ono što je navikao na win, .. već prvi dan će imati problem upravo zbog tog, dok entrypoint neće.. no kroz godinu-dvije ionako takav juzer može instalirati novu-clean distru i krenuti od nule, bolje, osim što se tad može promijeniti 'sve' tj toliko distri, guija, flatpakova, projekata, systemdeova, da u par godina uz riješenih par problema nastane dvostruko novih a dedoimedo je odavno izgubio živce-nadu da će biti nešto bolje, tj u svakom reviewu se čudi-razočara problemima klase bezvezarija na kvadrat koja recimo više iritira nego što je problem, no pristuno u svakoj novoj distri, pa se uz par zakrpa pofixa i tek od .4.5.6.. vezije radi kako je trebalo od prve, jer više nema ni naznaka nekom testiranju prije izlaska.. 'važan je samo datum'.. umjesto 'da radi'.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
11 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
filter160 kaže...

 

Da bi linux postao mainstream potrebno je nekoliko stvari:

1) Manje izbora samih aplikacija u store-u. Recimo kod Windowsa je to puno više streamlineano. Ako želiš dobar txt editor instaliraš Notepad++. Da postoje i drugi proizvodi, ali Notepad++ je neki "industry standard". Zapravo više manje sve aplikacije koje dolaze sa nanite tool-om.

Linuxu fali sortiranje (desktop) aplikacija po popularnosti. Nisam dugo bio na Mintu tak da ne znam, ali jedan poznanik se upravo na to žalio kod PopOS-a. Tražiš aplikacije i izlista 20 aplikacija koje rade jednu te istu stvar, ali jednostavno ne možeš procijeniti koja je kvalitetna, a koja nije prije nego ih instališ i isprobaš. Da ne pričamo koliko aplikacija ima na listi a aktivno se ne razvijaju.

Kvalitetnije napisane aplikacije. Ne trebam o ovome previše pričati, samo pogledaj iOS kako se to odrađuje. Ali naravno, oni imaju kontrolu nad aplikacijama u store-u i to je protivno open-source načelima.

Ali jedan "kontrolirani" store sa top aplikacijama i micanjem šrota bi čuda napravio.

 

 

2) Bolje napisane GUI aplikacije

Evo nedavni primjer. NetworkManager, nova instalacija. treba setupirati VPN konekcije. Nastranu to što nema opcije u samom sučelju za dodavanje ekstenzija kao što je meni zbog dvije konekcije trebao SSTP. Već i kad sam dodao SSTP konekcije iste su failale na način da sam morao napraviti reconnect wlan-a.

Problem je bio što je pppd očekivao po defaultu i IPv6 adresu koju nije dobio. Uvidom u journalctl problem je bio očit, te nakon disable ipv6 za te konekcije pomoću nmcli sve radi super. Problem je taj što se takav problem nikad neće dogoditi na windowsima. SSTP ako setupiraš radi iz prve. Drugi problem je taj što na GUI-u opće ne postoji opcija za disable ipv6 na SSTP VPN konekciji.

Meni ovo nije bio problem i diagnostika svega od početka do kraja je trajala 5 minuta, netko tko niti ne zna trebalo bi mu googlanja da dođe do toga svega. Windowsi tu imaju veliku prednost zato što su primarno pisani kao GUI OS, dok je na Linuxu GUI nakeljen na cli i .conf file-ove. S druge strane dodatne rute se mogu u VPN konekciju napisati direktno u GUI-u za NetworkManager, dok u windowsima ide jedino kroz cli.

 

 

3) Kompatibilnost starih aplikacija. Na windowsima normalno rade aplikacije koje su pisane u Borland-u za Win3.11

Na linuxu imaš dependany hell. Instalacija neke aplikacije prije godinu i pol me izludila. Ako želiš imat aplikaciju na Linuxu potrebno ju je stalno update-ati i nikad ne znaš što je strgano u novoj verziji libery-a tako da više neće raditi.

Windows je to puno bolje odradio, aplikacije pisane za Windows će u 90% slučajeva raditi i nakon 10 godina bez posebnih preinaka. Upravo ta stabilnost i backward compatibility je razlog zašto je business svijet na Windows-u. 

 

 

Ali na kraju ništa od ovih problema neće biti bitno jer je Microsoft glup i novim "featureima" će natjerati ljude na linux.

 1. Ne. Razlog je što će manje ljudi poticati na razvoj svojih aplikacija, što dovodi do manje opcija, što je onda = sranje. Drugo, aplikacija u app store-u ipak potvrđuje neku razinu sigurnosti. Ako je makneš sa store-a povećava se vjerojatnost distribuiranja malicioznog software-a. Slično kao i na mobitelima i ostalim store-ovima.
Sortiranje ovisi o distribuciji. Na Ubuntu-u nema po popularnosti, nego ima po relevantnosti i user rating je jasno prikazan:

 

Doduše fale im komentari ali vjerujem da će i to biti dodano uskoro pošto je app store novi.

 

2. Koliko god bilo otpora, GNOME i ostali napokon tjeraju developere da rade bolji dizajn i standardiziraju svoj dizajn kroz GTK verzije i libadwaita-u. Slično funkcionira i na KDE-u. A tu sad ima "problema" koje se veže na tvoju točku br.3 a to je backward compatibility, pa tako imamo mix GTK3 aplikacija i GTK4. Ali s vremenom će se i to filtirati. Nije da aplikacije za Windows imaju najbolje GUI-e na svijetu. I tu se može naći svega i svačega, pa i od samog MS-a.
Što se tiče network managera u tvojem primjeru, nije on taj koji bi tebi trebao instalirati software. Ti is taj koji ga trebaš instalirati, ili administrator. To je napravljeno iz sigurnosnih razloga. E sad oni koji su napisali te ekstenzije, na njima je da poprave svoj software. A način na koji ih natjeramo je da otvaramo issue-e na github/gitlab-u. Na kraju krajeva korisnici i tvoj effort je ono što određuje jel će tvoja aplikacija biti u store-u (repozitoriju).

 

3. Ova točka ti se kosi s prvom i drugom. Htio bi manje aplikacija u repozitorijima, htio bi bolju kompatibilnost s modernim framworkima, ali htio bi isto tako da su backward compatible. Ne ide to tako. Backward compatible u linuxu znači da dozvoljavaš aplikacije koje imaju dependencie na library-e (ili štogod) koji imaju hrpu bugova, sigurnosnih rupa ili im manjka feature-a. OS i sve što dolazi s njime je živa stvar koja se stalno mjenja i razvija. To što kažeš da je na Windowsima plus, ustvari i nije, i koči ih debelo u razvoja ali MORAJU biti backward compatibili jer su VENDOR LOCK-ali cijeli poslovni svijet. Nije zato business svijet na Windowsima, nego se Windowsi ne razvijaju tako brzo jer poslovni svijet ne želi kupovati nove licence svakih 6 mjeseci i mjenjati tisuće računala i servera jer je MS izbacio novu verziju. Pa vidi samo koji je otpor prema Win 11.

 

Nadglednik dina
Poruka je uređivana zadnji put sub 22.6.2024 8:11 (Entry Point).
14 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
ihush kaže...
EricCartman kaže...

..

Softver tipa Davinci Resolve, iako nazivno podržava Linux, radi dreka, izgubio sam bar tjedan dana pokušavajući ga natjerati. Na kraju će mi raditi na Macu

Ali da ima budućnost, ima itekako, pogotovo za ljude kojima je maksimalni domet surfanje, kad istekne podrška Windozama 10, ja ću ih prvi prebacivati na neki Mint isl a da to neće ni skužiti.

Ako trebaju dokumente, tu se stvar već malo komplicira, jer to često zna podrazumijevati i upotrrebu printera, a onda može biti veselo.

 -nije ništa 'nazivno'.. radi, .. +''ali'', uopće nije problem os, dodaj i win u tu priču-problem.. problem su vlasnici, sony+adobe i čitava industrija, koja se temelji na zamp-copyrihtu (logično) i tog se drže, pa sama ovisnost o hires-pro kodecima onemogući bilo što alternativno.. i na kraju svi završe na macu.. .. i to se neće promijeniti, jer tako je već godinama pa ako do sad nije, bez neke 'jače naznake', neće ni 'sutra'..

-jedan od 'sporednih' problema, npr ext-storage diskovi, za mac-fs, može ext3 ali petljanje s inodama, skraćeno, distribucija-projektor ne radi ili šteka-cuka.. dok recimo s paragonom kreirana particija radi i korisit se za win juzere, no mora biti komercijala-licenca (jer bez licence u toj branši ne može..) pa tad imaš i paragon, uz hrpu sličnih takvih primjera-dodataka i sve to obnavljaš godinama jer licence isteknu ili ti stara od win-xp-7.. ne radi danas itd.

-cuda je nvidia.. nije problem os, nego vlasništvo, licence.. i nije isto kućni ili profi korisnik, piraterija + kompatibilnost jer đabe sve ako na kraju priče ne radi u produkciji ili prezentacija za job crkava.. a zbog licenci ni hakntoš nije opcija.

 

-najmanje je stvar osa, više interesa-vlasništva .. a tad opet nema razloga vjerovati da će 'sutra' biti drugačije, dok je prije par godina eu projekt 'jednakih-digitalnih građana..' blokiran, nema jednakosti za distribuciju-prava, ostaje do daljenjeg po starom jer je audio-vizualni lobi jak.

-posljednji primjer, jer mac više nije 'pc' (x86).. i sad je 'želja' odlaska s mac-a tih juzera jaka, žele na win ili lin.. zapravo boli ih kiki za os, žele kutiju koja radi, brzo-stabilno.. a to je sad novi i9-sere.gen.14.. i fičeri ispod haube, uz korištenje igpu-a, intelice-gpu-xe-arc i naravno nv-cuda kao i nvenc-decodera.. što traži i odgovarajuće drivere a to je tad win, jer postoji wintel.. tj da je mac x86 tad bi bio mac.

 

-kao btw.. umjesto 'egzotike', za kućno korištenje, svakako preporučam kubuntu ili bilo što na kde.. dok je arch za mazohiste, uz podsjetnik, linux je jedan, distre su nakupine softa po nečijem ukusu-izboru i u pravilu dobre no ovise o tom guru-želji-izboru kao cilju.. npr nekad je suse bio kao uredska distra, za uredske juzere.. dok za takve juzere recimo e-banking i čitači (vrijeme prije mobitela-mbankinga-tokena..) je praktički samo ubuntu bio pod supportom i to polovično.. doba dok je i win-ms-ie bio 'standard' .. sad je to chrome-browser, os postane sporedan, uređaj kao čitač kartice se više ne koristi nego mobitel kao token.. i sad više nije važno računalo-os, nego mobitel.

-do te mjere da je ms-ov roadmap od naredne godine krenuti u gašenje softa, osa.. primarno na usluge-cloud, plaćaš imaš, ne plaćaš nemaš.. os kao glupi terminal, browser ili browseros.. ih ne zanima, nego online-cloud a ako netko treći želi supportati i krpati os kao linux distru ms mu to prepušta.. đabe vs novac.

-no uz sve to, ne mogu na lin kao riješenje za davinci juzere, moram na win .. kao što u drugim branšama to ovisi o poslu, adobe-acad.. nema lin.

 

-driveri nisu problem za printer i sl. no za ovakve appse i performanse su važni, dok open-free zajednica ne može biti brža tj treba vrijeme više mjeseci dok se nešto napravi a kašnjenje eliminira iz izbora jer i tih pola godine treba raditi dok već iduće ide novi ciklus-runda od početka i kašnjenje ostaje u ciklusima isto.. pa za složiti najnoviji hw imaš problem drivera-supporta jer wintel ima svoje interese i svaki biz svoje, dok adobe, apple, sony, ms, .. svi imaju licence, vlasništvo nekog dijela.. i koriste ga. .. branša koja ne može bez licenci, ne može ni pištati protiv vjetra, nema izbor..

-npr freekodeci.. postoje, no tad moraš rekodirati da bi mogao raditi, tj ni davinci ne smije protiv uvjeta vlasnika.. i zato to ne radi, zabranjeno, ne zato jer ne bi moglo.. a tad pošto svi koriste mac-sony (kamere) tad pišanjem protiv vjetra ostaneš popišan, može ali radiš dupli posao konverzije jer moraš biti kompatibilan i nije važno radi li na tvom računalu nego na distribuciji.. naravno, radilo bi i bez duple konverzije, no to brani vlasništvo-licenca..

 

-os? samo dio softa.. distra je samo nakupina softa, manje-više dobra-zgodna i radi outofbox.. no ništa više, nije čarobni štapić, ponajmanje za velike interese biznisa.

-posao, app-soft koji se može birati, npr kao browser, ima izbor, može lin, no specifični ovise o licencama tj ograničenima koje vlasnici postave, kao trčati bez jedne noge, beskorisno, pogotovo u takvom bizu gdje je cijena win licence sića-kikiriki, platiš-radi.. no upravo to ms sad mijenja, napušta, tj ms ne želi više prodati jednokratnu licencu, nego želi mjesečnu-godišnju pretplatu.. i dobit će, jer lin u nekim poslovima nije alternativa, tj nije os nego ostatak-vlasništva-interesi... npr kao i to da acad ne želi napraviti linux verziju.. a paradox, ms kao protivnik (os-win) je taj koji se širi na lin, tj ms sad želi da juzer pređe na lin, olakšava mu, radi alate-soft, av, mso365.. jer mu je po tom planu nevažan os, važno da juzer može online i platiti cloud uslugu, tj umjesto da lin bude winkiller, bit će win-šljaker za đabe dok će ms i dalje zarađivati bez troška održavanja-razvoja osa i supporta..

 

-resolve je suprotan primjer, od početka nude sva tri osa-platforme, win-lin-mac.. (kao i hw-opremu, svake godine se prepolovi cijena, da ih nema možda ne bi ..), no ni tad ne pomaže linuxu, jer nije samo app, nije samo os, nego i licenca, dok vlasnici ne dozvoljavaju. (točka).

 

-ms je odustao od svog ie browsera, koristi chrome.. ako juzer korisit chrome, boli ga kiki za os, win-lin-mac + android (mobač).. radi, sufra, gleda filmiće, radi banka.. a što je android? .. pa derivacija lin, kao i sam macos ili sony-pleyka.. dok je win povezan precima kao daljni rođak, no isti korjeni, sve je to samo soft, interes-vlasništvo je ono što određuje što-kako dok je privid izbora samo privid, kao izbor fordovog auta-boje, može bilo koja (pod uvjetom da je crna).. :)

 

-preporuka, kubuntu.. ne arch, ne debian (koja je temeljna distra).. tj juzer koji ne zna što izabrati ide na ubuntu, kao glavnu distru uz dobar support, za sve ostalo treba dobar razlog, hobisti, entuzijasti.. oni koji biraju 'za sebe' nisu relevantni po tom kriteriju preporučiti ostalima.. jedino sam 'ja' :) .. relevantan, preporukom kubuntua, .. jer to je plasma-kde, moderni frontend gui (video manager), koji koristi mogućnosti gpu-hw.. ono što danas traže svi, npr browser... i tad je jedini kde gui koji mogu preporučiti tj ubuntu+kde a to je kraće kubuntu, tj nije to moja preporuka po mom ukusu nego je to generička preporuka za generičkog juzera danas dok bez adekvatnog hw-a kao gpu, se preporuča bazična distra ubuntu.

-sve ostale, manjaro i sl. mint, suse, .. može, pogledajte, probajte.. birajte, to je kao sladoled, tek kad probaš znaš koji ti je bolji dok svaki treba probati, ne govoriti prije nego se proba.. dok mladi 'haker' klasa juzera misli da mu treba kali ili rh ..

-no, linux je samo jedan, kernel.. ostalo su frontend-apps i pripadajući gui-dllovi koji se brinu o prikazu-interakciji, bilo kao klikajuća app ili terminalski .. i zato su za sve primjere-support terminalski primjeri, koji su manjeviše isti na svim distrama, dok bi se u gui frontendu razlikovali jer je svaka app 'različita' npr ergonomija-design.. razni playeri mp3ca, arhiveri, browseri.. rade isto, čak i međukompatibilno, no izgledaju različito kao što možete imati različite theme-izgled i raspored desktopa, menija, gnome 2-3.. itd.. tj win juzerima je to izgled xp-a, 7, ... i startmeni win8 (koji je kopija tadašnjeg ubuntu-12).. aktualni w10, dok u w11 ms gura prema izgledu macosa s centraliziranim startmenijem.. ono, neš ti razlike položaj ikona-menija ili nijansi.. no ta razlika, gdje se što nalazi, ergonomija i navika su važne.. npr da u autu netko promjeni mjesto žmigavaca i stavi ih recimo na mjenjač.. navika i smisao...

 

-jedan post spomene podešavanja... i trajanje baterije, da.. ako više stvari radi, troši više.. ako se isključi-podesi, može trošiti manje i time duži rad na bateriji.. no to je kriterij samo za laptop klasu tj bateriju, ne za desktop koji je spojen na struju.. dok je nasuprot recimo WS ili gaming klasa upravo tad nije kriterij potrošnja-trajanje baterije nego performanse.. može li se podesiti? može, ovisi što juzer želi.. no nije dobar primjer jer to jednako vrijedi za sve oseve, uređaje.. za sve oko nas pri čemu volimo svoj kriterij postaviti tako pravilo mada je samo osobni i netko drugi će trebati-željeti nešto drugo, treći-četvrto :) ..

-win os izuzetno dobro barata s hw resursima.. ne troši ih nego korisit-daje.. kao agresivan keš-ram.. tj 'višak' rama se pametno koristi dok bez tog besposleno-beskorisno stoji prazan.. a laički juzer može to uzeti kao loše jer 'vidi da mu os troši ram'.. tj problem je u brkanju riječi-značenja 'troši' ili pametno koristi.. + ako zatreba os će dati bilo koju traženu količinu appsu, pa i više nego što hw ima, swap.. tj nije ms i win bez razloga dominantan desktop os, .. a s jednakim razlogom je android dominantan na mobitelima, tj vlasništvo-interesi.. dok je u toj usporedbi win-lin kao i hw-x86 komponente generički, mac-hw i macos su jedan proizvod, kao i ios-ajfon-mob.. tj nije složenac-zdelanac raznih komponenti koje os-driver treba spojiti u cjelinu nego je takav izašao iz tvornice, uređaj.. pleyka, upališ-radi, kao i mobitel.. a tu je win-lin underdog, jer su generički samo os-soft, ne računalo-uređaj komplet i kao što distra može biti za neku namjenu ili podešena-profilirana-tunirana, kao sportski auto za trku.. problem je što je to tad podešeno za taj task, traktor za trke ima drugačije gume, nema plug.. takav trkači traktor je tad brz ali ne radi kao traktor osnovnu funkciju oranja i sl. .. pri čemu bi motor bilo kojeg vozila mogli usporediti s osom, tj motor teoretski može biti isti u autu, šleperu, busu, traktoru, bageru.. dok se ostatkom kao mjenjač-prijenos radi razlika ovisno o tasku.. ili kao što ciglom ili lego kockicama možemo složiti bilo koju kuću-oblik, zgradu, most.. jednom kad se sazida ne mijenja se tj most ne postaje neboder-kuća mada su cigle-legići isti dijelovi. u takvoj usporedbi arch = cigla .. tad ga ni ne moramo nazvati osom ili distrom, jer ni kupljene cigle na paleti ne nazovemo kućom.. možda postane kuća, možda nešto drugo ili ništa tj arch previše ovisi o juzeru-znanju naravno i o cilju, pri čemu samo oni koji znaju mogu doći do cilja, ostali ni slučajno tj igrajte loto bolje su šanse..

 

.. kriterij, moj-tvoj-nečiji.. kao i prosječni juzer.. su rastezljivi pojmovi, nejasni, nedefinirani, neusporedivi.. za svaki posao postoji odgovarajući specijalizirani alat i to je tad za taj posao najbolje, no istovremeno je ograničen za bilo što drugo, gedora ne može ništa drugo, ne može zabiti čavao, čak ni drugačiji tip šarafa.. univerzalni švicarski nožić je najgori alat ali je univerzalan, za priručnu pomoć, bolje nego ništa.. i kao da sad svim majstorima nedefinirane struke kažemo da pribave švicarski nožić za posao.. ćevapi-burek, može ih rezati, može otvoriti pivu, može zavrnuti neki šaraf, može rezati nokte (škarice) i turpijati ih.. no to je najgori alat za bilo koji posao, mada će statistički izgledati kao najbolji tj treba znati čitati podatke-statistiku i što je prosjek pa tako i prosječan juzer ili potreba, upotreba.. npr surfanje, gejmanje, poslovni banking, teži taskovi rada video-acad-grafika.. ili tipkanje u wordu i igranje testrisa, pri čemu je tetris igra kao i cryza, no nisu isti uvjeti-zahtijevi i zajednička im je samo klasifikacija 'igre'.. manje sličnosit nego šarafciger-čekić-škarice..

 

-kako možemo nekome preporučiti npr auto ili mobitel, tv, jelo-hranu..? približno znamo potrebe-želje.. npr netko voli slanu-masnu hranu, ponudimo šunku.. ne celer. Trebaš auto za prijevoz tereta ili smartića za pakring.. gamer bira novu grafičku i za raspoloživ novac želi 'najjače' optimalno, pa bira amd-nvidia.. i ako uzme jaču, treba i napajanje itd.. a nije da ne želi jaču, no novac i sl. kriteriji pa do tog koliko je veliko kućište postojećeg (ako gpu ne stane po dužini ili nema slobodan utor ili napajanje..).. tj želje i ono što na kraju izaberemo ne mora biti najjače-željeno, nego je često kompromis + a tek unutar tog neki izbor, koji se često svede na izbor 'boje' tj stvar koja u biti nema utjecaj na mogućnosti, tj imamo li crvene-zelene-plave-bijele aute, čarape, kućišta, frizuru.. ne mijenja skoro ništa, tj samo izgled, kao izgled guija-ikone-desktopa ili ergonomiju rasporeda pa je nešto zgodno ili nespretno uz naviku koja je važna u tom kriteriju itd..

-zato, kubuntu.. ne 'egzotika'.. tj pitanje je u koju grupu koji juzer spada, gamer je i tetris i cryza, rad je i word tipkanje i davinci, baterija je kriterij samo onima koji nisu na struji itd.. i zato, svatko treba za sebe izabrati, uz problem, juzer bez iskustva ne može znati što izabrati, jednako kao što ne može znati koji sladoled mu je bolji dok ga ne proba.. a oni s iskustvom već imaju svoje navike i subjektivno će naginjati toj strani (osim 'ja') :)

-kao i problem da početnik-juzer kad pita ili čita temu.. kako mu odgovoriti ako ne navede sve potrebne kriterije za njegove potrebe.. npr slijepa-slabovidna osoba ili netko s cnc glodalicom za klesanje kamena.. treba li netko neki os ili funkcionalno računalo-uređaj? .. najmanje os, tj u idealnom svemiru uopće ne bi postojala tema osa, upališ-radi.. kao startrek. .. no realnost je i biznis-interesi, vlasništva-licence. ne samo može li se nešto, nego smije li se a tad i problemi koji postoje samo iz tog razloga, umjetni, no tu su i ne mogu se izbjeći pa tad kao davinci jednostavno nije opcija linux nego mac, koji sad možda otpadne (vidjet ćemo..) i ostane win, koji po planu neće dugo.. ne bi me iznenadilo da kroz koju godinu mobač preuzme glavni dio editiranja-appsa kao verzija za android-ios, dok će ostatak biti samo periferija kao ekran-nas-mreža-mixpult itd.. tj ako iz jednadžbe izbacimo snagu, teoretski već danas i mobač to može pa ostaje 'samo' da resolvo napravi i tu verziju za mobač platformu.. no fizička ograničenja (time i logika) kažu da neće u tom smjeru ići, bar ne u srednjeročnom planu..

 

-hoćemo li svi preći na android-os? .. os je samo os, dok po huaweiju vidimo da ni free-open nije bez kontrole-interesa-vlasništva.. pa kad se kina zamjeri ujkasemu tad to ne može.

-ms bi to ekšli želio, pri čemu ne bi više razvijao os i support, nego samo naplaćivao usluge, beskonačno.. a u isti vagon želi i valve-steam, adobe ima cc, itd.. vlasništvo licence je tad sveti gral.. nevažan os, jer su na kraju isti, tj može se sve, napraviti, no da bi bilo legalno mora postojati dozvola, npr mp3 kodeka.. pa i sam logo koji se printa na uređaju se naplaćuje proizvođaču za bilo koju ikonu-sličicu-logo ili spomen branda.. it kompanije koje posjeduju takve licence to neće otvoriti-ispustiti a tad je sporedno postoji li davinci za neku platformu ako ne smije editirati materijal zbog prava kodeka-branda-logoa.. tj smije, no tad nema ništa, sustava, dok je u toj branši korisnik samo dio karike u lancu, tj ne može birati uvjete 'spajanja' nego ih mora poštivati + u toj branši je ista osnova autorsko-vlasničko pravo pa nema ni logike da sami krše ta pravila kad od njih žive..

 

-koji os? .. bilo koji, ni jedan? .. pa može i obrnuta logika, probajte ne koristiti neki os, ni jedan.. :) neki morate, ako morate tad nije izbor, tj izbor je samo ako nije prisila + ako u ponuđenom možemo birati, barem boju ako ne važnije fičere.

-nagovarati na linux? besmisleno.. tj pod desktopom win dominira s +90% .. s razlogom, jednako u 'kutijicama' dominira linux, dok sad na mobač-tabletima dominira android (koji je derivat lin-unixa).. ako netk ima maca tad ima macos, ako ima ajfon tad ima ios.. ne bira nego je to jedan proizvod-platforma. .. može na maca instalirati bilo što, win.. dok lin nema smisla jer je isti minus licence kao prores, može i hakintoš na pc ali nema licence, pa jedini izbor tad ostaje win kao logičan-dedukcijski ostatak.. ne izbor, najmanje po kriteriju koji je os bolji.. pri čemu je svaki os odličan, radi.. ne miješati s ostatkom svemira kao support-driver i ponuda appsa za neku platformu što ovisi o interesu porizvođača ne našoj želji i ograničenjima licencčnih pravila-vlasništva.. mada bi mi kao juzeri željeli da nam sve radi, biz ima interes zarade dok ćemo mi i dalje birati fordovu-crnu boju kao 'sloboda izbora' ili privid... :)

 

 Eto kolega gledao sam šta ću instalirat na svog  chuwija s 8gb rama i n5100 celeronom jer je s windowsom malo štucao i nakon tvog posta odlučio se na kubuntu. Lijepo izgleda, brže radi, a za ovo što meni treba sve imam. BIlo je malo zajebancije, nije mi trackpad bio prepoznat pa sam tu morao malo istraživati, na kraju je trebalo nešto u biosu disableati, to sam napravio, i sve štima. Hvala

15 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
Hazar kaže...
..

 Eto kolega gledao sam šta ću instalirat na svog  chuwija s 8gb rama i n5100 celeronom jer je s windowsom malo štucao i nakon tvog posta odlučio se na kubuntu. Lijepo izgleda, brže radi, a za ovo što meni treba sve imam. BIlo je malo zajebancije, nije mi trackpad bio prepoznat pa sam tu morao malo istraživati, na kraju je trebalo nešto u biosu disableati, to sam napravio, i sve štima. Hvala

 -eto primjer kako je 'zahtijevnija' distra realno bolja za bilo koje novije računalo-hw-resurse, tj kde koji traži odgovarajuću grafičku (i zanemarivo više rama) je jednostavno 'bolji' izbor ako računalo zadovoljava, a zadovoljava svako do 5god starosti pa do desetak.. tj 4gb rama je odavno minimum dok gpu ima danas svaki čip koji je jači nego gaming-gpu prije desetljeća npr u mobitelu i važno ima hw-dekoder za h264 itd. i tad računalo radi recimo glatko.

-računalo koje nema te resurse, što bi bilo baš staro-uredsko računalo, npr s 2gb rama i bez gpu-akceleratora (intel integruše iz tog doba imaju epitet de-akceleratora).. tad bi postojao razlog za lakšu distru-gui-x11 kao xfce, čak za 32bitni os, no 32bitni više ne postoji za većinu, posljednji iz 16te.. npr ubuntu-16.04 .. (jedino trajne distre kao debian i dalje nude-održavaju).. no takvo računalo danas ne može ništa 'normalnog' tj može jednako raditi neka app, nešto što nije promjenjeno i ne traži te resurse, ali browsanje-internet su problem i time za većinu juzera beskorisno, jer tad bez gpu slab cpu dobija dodatni task dekodiranja multimedije koja je prisutna u svakom dijelu, tj oni resursi koji su nekad bili za gaming (ili teži rad) su već duže vrijeme za sve, čitav frontend svih oseva i sve app koriste hw-gpu kao browser, dok je minimalni req. za browsere danas iznad +2gb tj tad nije problem light distra nego treba pronaći browser koij bi radio, a danas praktički nitko ne odražva-razvija 32bitne dok je smisao korištenja takvog računala besmislen, tj uredsko računalo 10-15god starosti je slabo, dok su tableti (i prelazno generacija laptopa) jedini koji ulaze u tu grupu-godište starosti npr neki tablet +5god starosti, kao i mobitel .. jednostavno preslabo i tad primarno ide android dok verziju korisnik ne može birati nego to traže app, npr whatsup, browser.. da bi radilo traži odgovarajuću verziju osa, dok je za deskop-oseve kao win-lin-mac to recimo ažuriranje i dllhell dependencya koji time nastane (dio objašnjen u postu iznad.. stare-nove app i ono što je ispod haube tad potrebno da bi app radila a problem na linuxu je x-puta veći za količinu ponude frontendova kao gnome, kde, mate, cinnamon, xfce.. količina izbora je istovremeno problem održavanja-ažuriranja i sve radi outofbox u tom vremenu, kasnije problemi..).

-bez gpu, sve padne na cpu (soft emulacija), koji je vjerojatno slabašan, pri čemu u ovom chuviju ima gpu dio i cpu je realno jak za usporedbu s +10god uredskim računalom-cpuom, neovisno što se razvojem promijenilo ime-oznaka i postao je npr celeron, jači je nego tad npr quad6600 i ima dvostuko rama od tadašnje granice prosječnog (mbo s 2 utora ddr2 s max 4gb).. ta klasa s razlogom ostaje na 32bitnim osevima

-ako takvo računalo uz sve ima i mehanički hdd.. nema ssd-sata-ili-m2.. tad je to užas-sporo, od paljenja preko minute nadalje dok ih svaki update ubije-zakuca na duže vrijeme dok se obavi ono što moderno računalo obavi lako-brzo i već time je update problem a korištenje mučenje.. a dodatno se tad mora koristiti swap jer rama nikad previše..

 

-mobitel-tablet su uređaji na kojima je to lakše uočljivo, bez mogućnosti nadogradnje-pojačavanja hw-a kao ram-gpu.. i prelazna laptop generacija koja ima-nema dovoljno utora za ram na preslaboj integruši za današnje potrebe multimedije koje su kao i za gaming.. kao i problem da takve uređaje tad bacamo, ne da se ne može instalirati neki os, može, radi.. no problem je npr internet-ostalo, one apps koje juzer koristi.

-appsi, ono što se koristi određuju minimalne uvjete, ne os.. on radi.

-drugi problem je koji os, win-lin.. android-mobitel-tablet, na androidu je juzeru to lakše prihvatiti kao zastarjelo-nedovoljno i ako ne može na noviji od npr and-6, tad je beskoristan čak ako ima hw, koji većinom nema jer nije postojao jednako kao s dvbt-prijemnicima i promjena koja tad baca staro i koristi novo mada je ispravno.

 

-staro-novo, previše razlika kao hdd-ssd i količina resursa cpu-ram uz kodeke-simdove-fičere koje stari hw nema.. najmanje ovisi o osu, traže appsi, ako zadovoljava tad radi ok, ispod tog se baca.

-ovakvo novije računalo kao chuwi je upotrebljivo, čak s bilo kojim osom win-lin-mac.. tj postoji veća šansa da se juzer vrati na win nego da ostane na lin čisto 'pogrešnim' izborom distre-guija-appsa, izborom u kojem su male šanse pogoditi ako već nema iskustvo a daleko veća šansa da promaši, kao jackpot-loto pei čemu s win-macom u tome nema gdje pogriješiti jer je jedan os, istina i linux je jedan ali distri je bezbroj a soft-ostalo čini upotrebljivo računalo ili os..

-zato je 'bolje' za juzere koji upoznaju linux-distre koristiti distru koja će outofbox pogoditi njihove potrbe-želje pa i ukus-izgled-ponudu.. npr umjesto kubuntua može studio, ima editore (audio-video-photo..) i sve je već tu, podešeno, tj tad taj dio juzer ne mora istraživati i izmišljati toplu vodu + obaviti ažuriranja, više rundi i preporuka ne instalirati ništa-ostalo, dovoljno softa za par dana klikanja-korištenja je već tu dok početnik krene redom u softcentru i tad krenu problemi dependencyja-legacyja, ovisnosti neke app o nekom dll-u, staro-novo, ono što početnik nikad nije vidio-čuo dok iskusniji zna i zato će entrypointu posloženo računalo raditi stabilno-dugo, jer neće prvi dan instalirati 'pola interneta' i time stvoriti dll-hell no s vremenom se stvori sam po sebi evolucijom uz razliku što to iskusan zna i rutinski eliminira problem a početnik otkrije da je 'linux smeće' .. i vrati se na win-mac, jer tamo sve radi.

-zato, studio i sl. distre, jer početnik ne želi čisti os, minimalizam.. želi vidjeti-klikati jer mu je to sve novo, jednako kad kupi igračku-uređaj, prvih dana ga zanima sve.. pa i linux, a tad mu se arch zgadi i ubije ga jer početnik ne mora znati ništa o ovisnosti i što sve neka app i zašto traži, dok iskusni previde da početnik ništa od tog ne zna, kao što kuhar-vozač može nešto jednostavno podrazumijevati, pa kad kaže vozaču 'skreni desno' očekuje da ovaj da žmigavac i provjeri preko ramena-retrovizora.. ne da smota volan u prvu prepreku-sudar.. tj iskusni ne razmišljaju na isti način kao početnik i različito 'razumijemo' iste riječi-informacije-upute..

 

-tad dobijemo situaciju da svi mrze linux.. (naslov) čak se to osjeti u opisima dedoimedo-a pri čemu to nije krivica osa, primarno 'naša' tj ljudi početnici-gurui koji ne vide istu stvar jednako i očekivanja bez da se znaju 'pravila' tj auto vozimo ako znamo voziti (imamo vozačku), ako nismo alkoholizirani, bolesni.. to se podrazumijeva, dok će recimo osoba slabog srca sjesti i umrijeti za volanom uz to da povuče pola ulice za sobom u smrt a to nije stvar auta-pravila u prometu i sl. nego ljudi, realnosti, znanja ..

-kako npr početniku objasniti da ne mora prvi dan instalirati pola interneta samo zato jer se nudi free u storeu? .. juzer na mobitelu je to skužio, instalira app koju treba i to je to.. ostalo što ga ne zanima ni ne pretražuje, ne instalira.. mada je dostupnost ista tj lako je kliknuti-instalirati, ali za rad računala, osa, sysa.. je potrebno znati-uskladiti sve dijelove, kao što auto mora imati i kotače, gorivo, bilo što ako nedostaje ne radi i za auto je to jasno 'čobanu'.. pa nema razloga da jednako nije jasno za računalo, pri čemu izgled nazovimo 'kutijice' ne znači baš ništa, tj mobač je danas jači od npr tableta koji je fizički veći, tj mogu biti identični, no prednost će imati mob čisto u bizu a tek iduća generacija čipova ide u tablet-ostale jer se na mobitelu zarađuje više.. sva računala su tad 'kockice-kutije' i teoretski su ista, no naravno da nisu, ovisi koji cpu-ram-disk-gpu.. resursi-čip-generacija i tek to posloženo radi a sve to povezuje os i sys-dllovi uz ažuriranja i nove verzije appsa koje to koriste-traže. Win-mac su jedan os, centralizirano, lin je razmrljven, tisuće kombinacija a tad samo iskusan može od dijelova-mozaika-pixela složiti nešto upotrebljivo zato početnik treba koristiti njemu odgovarajuću distru, što može recimo proći na distrowatchu (opis-slike..) tj ne treba 'vjerovati meni' .. tj tuđem ukusu-izboru, nego treba izabrati za sebe, kao čarape-gaće, sladoled .. mora probati-vidjeti, tek tad može birati a najbolji početak je s odgovarajućom distrom koja će outofbox raditi približno onako kao što taj korisnik treba-želi.. tek kasnije to može sam od bilo koje distre ili archa, pa i napraviti svoju distru ako želi, može sve.. no to što se može traži i znanje.

 

-zato npr studio.. i zato kde, manje ćete zamrziti linux, pogotovo ako ne instalirate sve prvi dan a tad postoji dobra šansa da će ta instalacija trajati par godina, pa preporuka probati s lts-verzijama (za ubuntu je to svaka parna-druga kao 24.04, pri čemu je 04-mjesec izlaska) tj ako se navikne i radi što mu je potrebno tad je bolje da to bude na trajnijoj distri nego na neparnim i .10 koje služe za testiranje i sl. uvođenjem novih fičera-guija i sl. tj tek kad se zna ponešto, kad izbor i biranje imaju smisla, tad korisnik s razlogom može ići na bilo koju distru, do tad moja preporuka lts-x.04 i po novom studio umjesto kubuntua, jer su isti tj + appsi koji su već pripremljeni i rade jer su ih posložili oni koji znaju dok početnik praktički nema šanse ili kao loto za takav pogodak iz prve na ćoravo.

-pri tome računalo mora zadovoljiti današnje potrebe, bez tog može samo za specifične potrebe i to tad može onaj tko zna što-kako-zašto.. jer os nije čarobni štapić, to je samo soft, samo dio sys-dllova i njihove nakupine koje rade kad je sve posloženo ok, ne rade kad nije.. da pod win juzer mora znati što-gdje itd bio bi isti problem pod win ili macom... kao što za auto moramo znati dizel ili benzin kad točimo gorivo, ako ne znamo 50% šanse za greškom pri čemu nije kriv auto, gorivo, nego neznanje vozača-korisnika a da bi to znao mora naučiti da postoje dva goriva.. postoji nekoliko frontendova guija pod linuxom, kao i derivacije svih appsa, bilo čega, ne jedan audiomixer nego više, ne jedan video server nego više.. tj upravo ta ponuda-sloboda-izbor su i izvor problema jer početnik to ne zna i ne razlikuje... i zato zamrze linux, mada je samo os-soft, isti kao i ostali + mogućnosti a ta mogućnost je ona koja uz slobodu daje i odgovornost-posljedice, kao voziti auto i izazvati nesreću, dok je to na računalu benignije, radi ili ne.. nije strašno pa se i juzer-početnik usudi i povjeruje da je sve to klik-next dok ne očekuje da mora znati toči li dizel ili super, koristi li kde-plasmu ili mate ili gnome.. itd..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
9 godina
online
Razlog zašto korisnici ne vole Linux

Jedna od najboljih stvari u Linuxu za koju skoro nitko ne navodi kao prednost je dokumentacija. Skoro svaki komad softvera ima neku vrstu lako dostupne dokumentacije. Ili kroz man page ili kroz arch wiki. Arch wiki pomaže i kod rješavanja nekih problema. Ne znam kad sam zadnji put morao tražiti po redditu ili nekim drugim forumima pomoć kod nekog problema ili kad nisam znao kako se neki program koristi.

Moj PC  
2 0 hvala 1
6 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
pqweasdyxc kaže...

Jedna od najboljih stvari u Linuxu za koju skoro nitko ne navodi kao prednost je dokumentacija. Skoro svaki komad softvera ima neku vrstu lako dostupne dokumentacije. Ili kroz man page ili kroz arch wiki. Arch wiki pomaže i kod rješavanja nekih problema. Ne znam kad sam zadnji put morao tražiti po redditu ili nekim drugim forumima pomoć kod nekog problema ili kad nisam znao kako se neki program koristi.

 moglo bi to i bolje. Doslovno u nekim dokumentacijama u stable distro možeš pronaći tekst "TODO, WRITE HERE SOMETHING!"

vrlo neprofesionalno.

2 godine
neaktivan
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
gpd kaže...
pqweasdyxc kaže...

Jedna od najboljih stvari u Linuxu za koju skoro nitko ne navodi kao prednost je dokumentacija. Skoro svaki komad softvera ima neku vrstu lako dostupne dokumentacije. Ili kroz man page ili kroz arch wiki. Arch wiki pomaže i kod rješavanja nekih problema. Ne znam kad sam zadnji put morao tražiti po redditu ili nekim drugim forumima pomoć kod nekog problema ili kad nisam znao kako se neki program koristi.

 moglo bi to i bolje. Doslovno u nekim dokumentacijama u stable distro možeš pronaći tekst "TODO, WRITE HERE SOMETHING!"

vrlo neprofesionalno.

Da i ne.

U Debian repoima je samo Open source software (main), Ubuntu je tu manje restriktivan (universe, multiverse, restricted, pa svojedobno commercial za Adobe software i slično).

Open source software nije neprofesionalan, to je kao da kažeš da zrak nije pitak, naravno da nije jer nije tekući. Open source software nije komercijalni, pa često kad ima neku licenciju i kad moraš kliknuti da je prihvaćaš, piše "provided AS-IS".
Ako znaš engleski, onda znaš što to znači.

Nema rupa, proizvod funkcionira, a ako ti se nešto ne sviđa odi do repozitorija kôda (danas svn/git/bzr/hg) potegni lokalno, promijeni, kompajliraj i ako si sretan, komitaj na svoj fork upstream i potegni PR (pull request).

15 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
abuelo kaže...

Da i ne.

U Debian repoima je samo Open source software (main), Ubuntu je tu manje restriktivan (universe, multiverse, restricted, pa svojedobno commercial za Adobe software i slično).

Open source software nije neprofesionalan, to je kao da kažeš da zrak nije pitak, naravno da nije jer nije tekući. Open source software nije komercijalni, pa često kad ima neku licenciju i kad moraš kliknuti da je prihvaćaš, piše "provided AS-IS".
Ako znaš engleski, onda znaš što to znači.

Nema rupa, proizvod funkcionira, a ako ti se nešto ne sviđa odi do repozitorija kôda (danas svn/git/bzr/hg) potegni lokalno, promijeni, kompajliraj i ako si sretan, komitaj na svoj fork upstream i potegni PR (pull request).

 Lagani ispravak.

 

Debian ima u svojim repoima proprietary softver (contrib, non-free), npr nivida driveri, steam-installer.... Od Debiana 12 (Bookworm) non-free-firmware repo je po defaultu aktivan

 

Open source ne mora nuzno biti besplatan, odnosno ne komercijalan. Mozda najbolji primjer je RHEL.

 

U principu sve zavisi koju licencu je developer odlucio koristiti (GPL2, GPL3, AGPL...lista je podugacka, vise o tome OVDJE)

 

Free as in beer vs Free as in speech

 

Vjerojatno si mislio na FOSS.

We live in a society exquisitely dependent on science and technology, in which hardly anyone knows anything about science and technology.
6 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
abuelo kaže...
gpd kaže...
pqweasdyxc kaže...

Jedna od najboljih stvari u Linuxu za koju skoro nitko ne navodi kao prednost je dokumentacija. Skoro svaki komad softvera ima neku vrstu lako dostupne dokumentacije. Ili kroz man page ili kroz arch wiki. Arch wiki pomaže i kod rješavanja nekih problema. Ne znam kad sam zadnji put morao tražiti po redditu ili nekim drugim forumima pomoć kod nekog problema ili kad nisam znao kako se neki program koristi.

 moglo bi to i bolje. Doslovno u nekim dokumentacijama u stable distro možeš pronaći tekst "TODO, WRITE HERE SOMETHING!"

vrlo neprofesionalno.

Da i ne.

U Debian repoima je samo Open source software (main), Ubuntu je tu manje restriktivan (universe, multiverse, restricted, pa svojedobno commercial za Adobe software i slično).

Open source software nije neprofesionalan, to je kao da kažeš da zrak nije pitak, naravno da nije jer nije tekući. Open source software nije komercijalni, pa često kad ima neku licenciju i kad moraš kliknuti da je prihvaćaš, piše "provided AS-IS".
Ako znaš engleski, onda znaš što to znači.

Nema rupa, proizvod funkcionira, a ako ti se nešto ne sviđa odi do repozitorija kôda (danas svn/git/bzr/hg) potegni lokalno, promijeni, kompajliraj i ako si sretan, komitaj na svoj fork upstream i potegni PR (pull request).

a ako ti se nešto ne sviđa odi do repozitorija kôda (danas svn/git/bzr/hg) potegni lokalno, promijeni, kompajliraj i ako si sretan, komitaj na svoj fork upstream i potegni PR (pull request).

Razmisli što si ti sad rekao, ako mi se ne sviđa dokumentacija neka forkam doc projekt i napišem sam svoju dokumentaciju?

 

Logično uzeo sam neki python modul jer želim obaviti neki posao, modul je imao pripadajuči doc paket, zato sam ga i odabrao,

ali nažalost dokumentacija u tom paketu je bila prazna.

 

Što ću sad ja? pisati dokumentaciju? nema smisla, nego ću odabrati drugi python modul.

 

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put ned 23.6.2024 13:00 (gpd).
6 godina
offline
Razlog zašto korisnici ne vole Linux

Danas moram na prastarom laptopu formatirat diskove. Ne učitava windowse, netko je na 4gb ddr2 pokušao instalirat win 10, ne ulazi u recovery mode. Svi videi pokazuju formatiranje korištenjem dd komande, uglavnom hard formating. Na linux mint cinnamon imam mogućnost u GUI preko disks formatirat u NTFS format. Ne razumijem zašto to nitko nije dao kao opciju. Usto, dd komanda traje. 256GB HDD sam potratio 3 sata. Jednostavno trebam učit i provodit sate i sate kako bih znao što će se dogodit, a u windowsu ne moram znat ništa. Zato ne volim linux. 

AMD,........is that baba Su trying to sell us dog sh*t or what?
Moj PC  
0 0 hvala 0
6 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
@Cvaja997 eto sad znaš, također i ubuntu formatira kroz apl. diskovi u NTFS ili neki drugi format i ima lijepo sučelje (UI). Tu mogućnost imam od 2015, od kad koristim Linux.
16 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux

Znaci korisnik koji nema pojma je zasrao pomocu windowsa > windowsi to uopce ne mogu popraviti, niti putem osobe koja zna > linux to moze popraviti putem osobe koja zna > linux je kompliciran > linux je bad guy.

Noice!

 

BTW, bas me interesira sto si guglao da su ti iskocili videi koji savjetuju da dd nesto pise po citavom disku.

Gledam te!
6 godina
offline
Razlog zašto korisnici ne vole Linux

Guglao sam how to format hdd in linux mint? Prvo mi je izbacilo dd, hard formatting. Nebitno sada, rijesen je problem. Stavio sam chromeOS, vidjet cemo kako ce korisnik reagirat. Iskreno, preporuka je bila da se to reciklira. Medutim, covjek je rekao da je to prije 15 godina kostalo 1000 i nesto eura. Tesko je sa prosjecnim, starijim ljudima i elektronikom. Da, bad guy je jer, poanta teme, jednostavan problem i nudi mi se iskljucivo terminal, a GUI rjesenje je brzo i idealno. 

AMD,........is that baba Su trying to sell us dog sh*t or what?
Moj PC  
0 0 hvala 0
6 godina
offline
Razlog zašto korisnici ne vole Linux

tvoj tok misli:

Hej , moram formatirati dva diska na linux mintu, jer windowsi više ne bootaju,

zašto ne upitati google? google mi je rekao da to napravim s dd-om, a ja sam htio u GUI-u, riješeno instalacijom Chrome OS-a, zato jer je čovjek htio i dalje koristiti stari tehnički ispravan laptop.

Eto zato linux ne valja.

 

 

 

 

 

 

 

 
1 0 hvala 0
16 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux

Dakle rijesio si pomocu linuxa putem GUI-a...

Znaci nemas problem s linuxom nego sa vlastitom vjestinom guglanja (i vlastitim pretpostavkama da se sve mora raditi putem komandne linije).

 

Zakljucak u kontekstu naslova teme: korisnici ne vole linux jer nemaju pojma o nicemu.

Gledam te!
6 godina
offline
Razlog zašto korisnici ne vole Linux

U pravu si. 

AMD,........is that baba Su trying to sell us dog sh*t or what?
Moj PC  
1 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
gpd kaže...

tvoj tok misli:

..

-koji tok? :)

 

-no kao btw, (osim spama nešto za početnike..) svaki os ima svoj nativni FS (filesystem), za ms-win je to ntfs (kao i straiji dos-fat-fat32..) dok mac ima apfs, linux ext i tucet ostalih... tj većina distri outofbox podržava win-ntfs (jer ima driver, jer je svaki pristup SWa HWu kroz dirver, ne čarobnim prahom, tako postoij i driver za win za ostale fs-ove no mora ga se zasebno instalirati + komercijala treće strane itd.)..

-ubuntu, odavno je canonical prešao na 'minimalizam softa' samo čisto-potrebno, sve ostalo juzer 'mora' .. pa tako nema uključen ntfs ako pri installu ne primjeti ntfs-particiju (ako primjeti tad instalira).. naknadno nakon installa ako se želi koristiti ntfs mora se dodati driver (nema automatike) dok mint-ostali to već imaju uključeno (osim ako se nešto promijenilo pa lupam pogrešno)..

 

-besmislica je googlanjem dobiti odgovor o formatiranju win-fs-a pod lin i to ddom u ms-fs kao ntfs.. jer lin za os-sys traži vlastiti-nativni fs, dok ostali diskovi-storage mogu biti bilo što, no kranje blentavo je dobiti takav odgovor što znači da je pitanje-upit googleu bio jako čudan, maštovit ili onaj tok misli koji iz nekog razloga vodi k tome.. a to je naprosto loše, besmisleno, kao da google pitamo kako natočiti pogrešno gorivo u auto.. svrha i čuđenje zašto ne radi?

 

.. dok priča počinje tako da je neko računalo (nevažno što je win os u pitanju) starije, zbrljavljeno .. + upitnih resursa-mogućnosti za današnje potrebe, i s recimo problematičnim diskom, tj zbrljavljen može jednako značiti svašta, npr kvar, što za +10-više godina staro računalo nije neobično pogotovo ako se s premalo rama gurao noviji os koji traži 'punooo'.. tj u početku + defaulti, sve traži neki update, radi defrag, av skenira.. tisuće taskova na starom-slabom računalu, .. ako do tad nije crkao, tad lako hdd crkne, pregrijavanje itd.. kao i moguć bilo koji drugi problem povezan s pregrijavanjem, cpu-ram-gpu.. jer staro jedva da diše, dok majstori forsiraju i stišću 'gas' .. i tad tankaju 'jače gorivo' i slične recepte jer im iz nekog razloga to zvuči kao riješenje. 

 

-pogrešan tok misli, no kako bilo kome to prigovoriti-osporiti kao pravo? osim pitati se (hipotetski) 'zašto?'.. :) ili zašto bi google dao takav odgovor, mora biti na temelju upita, koji je tad kao lakmus indikator juzera koji je nešto načuo o npr linuxu i misli da je to lijek, pri čemu ne zna dijagnozu, google, koji lijek da popijem? .. što će google odgovoriti? -ja, ni jedan i ne smatram se pametnijim od googlea odnosno ni strgan ai neće odgovoriti drugačije bez dodatnih netočnih-pogrešnih navoda za 'neki lijek'.. no autor posta nam to ne daje, samo problem, koji je (ne)mišljenjem mislo riješiti na nepoznat način :)

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
13 godina
online
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
%cvaja997 kaže...

U pravu si. 

 Nebi se složio da su/je u pravu, odabrao si bolje, brže i jednostavnije rješenje i to govori dosta o linuxu. Zašto bi trošio više vremena na nešto kompliciranije kad možeš jednostavnije kako si i napravio. Računalo je tu da bude jednostavnije a ne kompliciranije. Zašto bi "ja" trebao imati pojma o nečemu što mi je kompliciranije i trošiti vrijeme na traženje rješenja za neke aplikacije kako da prorade. Kako se kaže "Kruha i igara" sa što je moguće manjim ulogama detektiva po internetu.  Linux je za 3,9% mazohista u svijetu i neka im ostane. . No hard feelings linux userima.  

 

 

Poruka je uređivana zadnji put pon 24.6.2024 2:53 (Cryogenic).
15 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
Cryogenic kaže...
..  Linux je za 3,9% mazohista u svijetu i neka im ostane. . No hard feelings linux userima.  

 

 

- i ode na 2% mazohista?

- što je odabrao? tko je za koga što odabrao? juzer koji ne zna ništa o osevima bira za drugu osobu, pri čemu je jedina poveznica s linuxom da mu je google 'to rekao' za dd i ntfs... na starom-slabom, preslabom, računalu s uptinim diskom? i to će raditi ok? na čarobni prah?

 

-što je os? kako se 'bira'? ili što su kriteriji? korisnik-želje-potrebe? appsi? može i po boji (kućišta).

-uz vrlo upitnu priču, nešto mint.. (što s mintom ili linuxom, u čemu je problem? ne radi?) i završetak na cromeosu .. kojeg je instalirao bez problema na staro računalo? ili možda troll-tema?

-kaže, na windowsu ne moram znati ništa.. s time se recimo slažemo, ne zna ništa, no što u priči radi mint? to mu sugeriraju videi za dd? da bi završio na chromeosu? što imamo u tom postu osim da ne zna ništa a sređuje računalo drugoj osobi koja ima možda neke navike, želje. ... radi li računalo ili se to podrazumijeva? kako je vlasnik-korisnik reagirao? zadovoljan? U jednom od mogućih scenarija, sve radi, korisnik je zadovoljan.. tad je i to korisna informacija, sugestija, podsjetnik da postoji i chromeos i da je jedan od mogućih izbora, ako izbor postoji, ako računalo radi dok jedino znamo ono što je natipkano a to je mint-dd-videoklipići pri čemu je poveznica s temom mržnja linuxa?

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
6 godina
offline
Razlog zašto korisnici ne vole Linux

Što znači formatirati disk?

Mogao si prvo pogledati wikipediju.

 

Postoje tri faze formatiranja,

1. low level

   ovo ne znam je li moguće danas napraviti

2. particioniranje

   može se koristiti naredba fdisk, (ima menu UI),

3. high level format

   uspostavljanje nekog filesystema na neku particiju, za ovo se može koristiti naredba mkfs

 

Hoće li formatiranje popraviti OS?

Ne.

 

Što radi dd naredba?

Ovo je jedna od korisnijih naredbi u linuxima, služi za konvertiranje i kopiranje file-ova (a sve je file u unix-like OS-u)

 

 

 

 

 
2 0 hvala 1
11 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
gpd kaže...

Što znači formatirati disk?

Mogao si prvo pogledati wikipediju.

 

Postoje tri faze formatiranja,

1. low level

   ovo ne znam je li moguće danas napraviti

2. particioniranje

   može se koristiti naredba fdisk, (ima menu UI),

3. high level format

   uspostavljanje nekog filesystema na neku particiju, za ovo se može koristiti naredba mkfs

 

Hoće li formatiranje popraviti OS?

Ne.

 

Što radi dd naredba?

Ovo je jedna od korisnijih naredbi u linuxima, služi za konvertiranje i kopiranje file-ova (a sve je file u unix-like OS-u)

 

 

 

 

 dd je kralj. Windowsi imaju mokre snove o dd-u. To je izuzetno moćan alat i bez njega ne bi mogao recimo prebacivati OS s SSD-a na novi SSD s takvom lakoćom da je to nevjerojatno da radi tako dobro. I to sve s jednom vrlo jednostavnom linijom u terminalu.

 

Nadglednik dina
13 godina
online
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
ihush kaže...
Cryogenic kaže...
..  Linux je za 3,9% mazohista u svijetu i neka im ostane. . No hard feelings linux userima.  

 

 

- i ode na 2% mazohista?

- što je odabrao? tko je za koga što odabrao? juzer koji ne zna ništa o osevima bira za drugu osobu, pri čemu je jedina poveznica s linuxom da mu je google 'to rekao' za dd i ntfs... na starom-slabom, preslabom, računalu s uptinim diskom? i to će raditi ok? na čarobni prah?

 

-što je os? kako se 'bira'? ili što su kriteriji? korisnik-želje-potrebe? appsi? može i po boji (kućišta).

-uz vrlo upitnu priču, nešto mint.. (što s mintom ili linuxom, u čemu je problem? ne radi?) i završetak na cromeosu .. kojeg je instalirao bez problema na staro računalo? ili možda troll-tema?

-kaže, na windowsu ne moram znati ništa.. s time se recimo slažemo, ne zna ništa, no što u priči radi mint? to mu sugeriraju videi za dd? da bi završio na chromeosu? što imamo u tom postu osim da ne zna ništa a sređuje računalo drugoj osobi koja ima možda neke navike, želje. ... radi li računalo ili se to podrazumijeva? kako je vlasnik-korisnik reagirao? zadovoljan? U jednom od mogućih scenarija, sve radi, korisnik je zadovoljan.. tad je i to korisna informacija, sugestija, podsjetnik da postoji i chromeos i da je jedan od mogućih izbora, ako izbor postoji, ako računalo radi dok jedino znamo ono što je natipkano a to je mint-dd-videoklipići pri čemu je poveznica s temom mržnja linuxa?

Obzirom na njegovo znanje najbitnije je da se čovjek snašao i da je taj vlasnik laptopa zadovoljan sa dobivenim rješenjem, nije li to najbitnije? Ako su oni zadovoljni neznam čemu tvoj post, zašto moraju po vama ići težim putem da bi se nešto rješilo, zato se "ne voli linux". Ovo je slučajno pravi primjer i nije bez razloga linux samo na 3.9%. Znao on išta ili neznao, zadovoljni su i to je nabitnije, sve ostalo kao i tvoj post su nebitni. 

Poruka je uređivana zadnji put pon 24.6.2024 9:33 (Cryogenic).
6 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
Cryogenic kaže...
ihush kaže...
Cryogenic kaže...
..  Linux je za 3,9% mazohista u svijetu i neka im ostane. . No hard feelings linux userima.  

 

 

- i ode na 2% mazohista?

- što je odabrao? tko je za koga što odabrao? juzer koji ne zna ništa o osevima bira za drugu osobu, pri čemu je jedina poveznica s linuxom da mu je google 'to rekao' za dd i ntfs... na starom-slabom, preslabom, računalu s uptinim diskom? i to će raditi ok? na čarobni prah?

 

-što je os? kako se 'bira'? ili što su kriteriji? korisnik-želje-potrebe? appsi? može i po boji (kućišta).

-uz vrlo upitnu priču, nešto mint.. (što s mintom ili linuxom, u čemu je problem? ne radi?) i završetak na cromeosu .. kojeg je instalirao bez problema na staro računalo? ili možda troll-tema?

-kaže, na windowsu ne moram znati ništa.. s time se recimo slažemo, ne zna ništa, no što u priči radi mint? to mu sugeriraju videi za dd? da bi završio na chromeosu? što imamo u tom postu osim da ne zna ništa a sređuje računalo drugoj osobi koja ima možda neke navike, želje. ... radi li računalo ili se to podrazumijeva? kako je vlasnik-korisnik reagirao? zadovoljan? U jednom od mogućih scenarija, sve radi, korisnik je zadovoljan.. tad je i to korisna informacija, sugestija, podsjetnik da postoji i chromeos i da je jedan od mogućih izbora, ako izbor postoji, ako računalo radi dok jedino znamo ono što je natipkano a to je mint-dd-videoklipići pri čemu je poveznica s temom mržnja linuxa?

Obzirom na njegovo znanje najbitnije je da se čovjek snašao i da je taj vlasnik laptopa zadovoljan sa dobivenim rješenjem, nije li to najbitnije? Ako su oni zadovoljni neznam čemu tvoj post, zašto moraju po vama ići težim putem da bi se nešto rješilo, zato se "ne voli linux". Ovo je slučajno pravi primjer i nije bez razloga linux samo na 3.9%. Znao on išta ili neznao, zadovoljni su i to je nabitnije, sve ostalo kao i tvoj post su nebitni. 

 Nema logike,

 

Mogli su otići na cugu napiti se, i biti zadovoljni, ali to ne znači da je problem u linuxu.

13 godina
online
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
gpd kaže...
Cryogenic kaže...
ihush kaže...
Cryogenic kaže...
..  Linux je za 3,9% mazohista u svijetu i neka im ostane. . No hard feelings linux userima.  

 

 

- i ode na 2% mazohista?

- što je odabrao? tko je za koga što odabrao? juzer koji ne zna ništa o osevima bira za drugu osobu, pri čemu je jedina poveznica s linuxom da mu je google 'to rekao' za dd i ntfs... na starom-slabom, preslabom, računalu s uptinim diskom? i to će raditi ok? na čarobni prah?

 

-što je os? kako se 'bira'? ili što su kriteriji? korisnik-želje-potrebe? appsi? može i po boji (kućišta).

-uz vrlo upitnu priču, nešto mint.. (što s mintom ili linuxom, u čemu je problem? ne radi?) i završetak na cromeosu .. kojeg je instalirao bez problema na staro računalo? ili možda troll-tema?

-kaže, na windowsu ne moram znati ništa.. s time se recimo slažemo, ne zna ništa, no što u priči radi mint? to mu sugeriraju videi za dd? da bi završio na chromeosu? što imamo u tom postu osim da ne zna ništa a sređuje računalo drugoj osobi koja ima možda neke navike, želje. ... radi li računalo ili se to podrazumijeva? kako je vlasnik-korisnik reagirao? zadovoljan? U jednom od mogućih scenarija, sve radi, korisnik je zadovoljan.. tad je i to korisna informacija, sugestija, podsjetnik da postoji i chromeos i da je jedan od mogućih izbora, ako izbor postoji, ako računalo radi dok jedino znamo ono što je natipkano a to je mint-dd-videoklipići pri čemu je poveznica s temom mržnja linuxa?

Obzirom na njegovo znanje najbitnije je da se čovjek snašao i da je taj vlasnik laptopa zadovoljan sa dobivenim rješenjem, nije li to najbitnije? Ako su oni zadovoljni neznam čemu tvoj post, zašto moraju po vama ići težim putem da bi se nešto rješilo, zato se "ne voli linux". Ovo je slučajno pravi primjer i nije bez razloga linux samo na 3.9%. Znao on išta ili neznao, zadovoljni su i to je nabitnije, sve ostalo kao i tvoj post su nebitni. 

 Nema logike,

 

Mogli su otići na cugu napiti se, i biti zadovoljni, ali to ne znači da je problem u linuxu.

 Na temi smo "Zašto korisnici ne vole Linux" što govori da je Linux upravo problem jer nije jednostavan, kad nešto nije jednostavno a komplicirano je, onda to radi i probleme. Jer kad negdje zapneš, a kolega je zapeo onda moraš i istraživati,  i onda imaš problem. Da li ljudi žele probleme, naravno da ne, 96.1% ljudi kaže da žele manje problema i da ima logike. Pametnom dosta. Uostalom rasprava je o linuxu ne o birtijama i opijanju, oni se nisu pokušavali opijati nego dovesti laptop u stanje funkcioniranja, primjetili su lakši način za navedeno i to su proveli, ne vidim problem u tome. A ovakve extremne usporedbe imaju valjda samo linux useri, bez uvrede. 

16 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
Cryogenic kaže...

Na temi smo "Zašto korisnici ne vole Linux" što govori da je Linux upravo problem jer nije jednostavan, kad nešto nije jednostavno a komplicirano je, onda to radi i probleme. Jer kad negdje zapneš, a kolega je zapeo onda moraš i istraživati,  i onda imaš problem. Da li ljudi žele probleme, naravno da ne, 96.1% ljudi kaže da žele manje problema i da ima logike. Pametnom dosta. Uostalom rasprava je o linuxu ne o birtijama i opijanju, oni se nisu pokušavali opijati nego dovesti laptop u stanje funkcioniranja, primjetili su lakši način za navedeno i to su proveli, ne vidim problem u tome. A ovakve extremne usporedbe imaju valjda samo linux useri, bez uvrede. 

Ovo je već ranije spomenuto (naziv teme), moram priznati da ne znam kakve bi to trebalo imati veze s bilo čime. Naslov je takav kakav je jer ga je netko takvog stavio, ne znači niti da je nužno točan, niti da ima smisla. Potpuno je u rangu s onom dječjom "Brzo odgovori: znaju li ti mama i tata da si peder?". A i tvoji zaključci također nemaju smisla: kažeš da 96,1% ljudi želi manje problema (što sumnjam da je točno, prije bih rekao 100% ljudi, ali ti valjda misliš da si poentirao), dok je problem nastao upravo u windowsima. Na stranu sada kako se voli ili ne voli bilo koji OS, naslov ne definira koji su to korisnici koji "ne vole" linux (korisnici linuxa, windowsa, MacOS-a ili usluga zagrebačkog holdinga). Tako da je naslov besmislen, ALI ako te veseli, samo daj.

 

No čitavo vrijeme ti promiče osnovno - linux nije uzrokovao problem, windowsi jesu. Linux ga je riješio. I nije ga riješio na neki komplicirani način, nego na jednostavan putem GUI-a, to uopće nije bio problem s linuxom; njegov problem s linuxom je bio što je on upisao nešto u tražilicu, otvorio prvi video i naljutio se na linux jer mu neki lik u nekom videu govori kako da pomoću dd-a formatira disk za windowse. Tako kaže Cvaja, no sumnjam da je lik u videu to uopće rekao, jer dd jednostavno NIJE alat za formatiranje particije. Kao da Rufus ili Etcher smatraš alatom za formatiranje particija u windowsima. Ali kao i on, tako i ti prvenstveno vidiš problem u linuxu, umjesto u svom vlastitom znanju. No ako te veseli...

Gledam te!
6 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
Cryogenic kaže...
gpd kaže...
Cryogenic kaže...
ihush kaže...
Cryogenic kaže...
..  Linux je za 3,9% mazohista u svijetu i neka im ostane. . No hard feelings linux userima.  

 

 

- i ode na 2% mazohista?

- što je odabrao? tko je za koga što odabrao? juzer koji ne zna ništa o osevima bira za drugu osobu, pri čemu je jedina poveznica s linuxom da mu je google 'to rekao' za dd i ntfs... na starom-slabom, preslabom, računalu s uptinim diskom? i to će raditi ok? na čarobni prah?

 

-što je os? kako se 'bira'? ili što su kriteriji? korisnik-želje-potrebe? appsi? može i po boji (kućišta).

-uz vrlo upitnu priču, nešto mint.. (što s mintom ili linuxom, u čemu je problem? ne radi?) i završetak na cromeosu .. kojeg je instalirao bez problema na staro računalo? ili možda troll-tema?

-kaže, na windowsu ne moram znati ništa.. s time se recimo slažemo, ne zna ništa, no što u priči radi mint? to mu sugeriraju videi za dd? da bi završio na chromeosu? što imamo u tom postu osim da ne zna ništa a sređuje računalo drugoj osobi koja ima možda neke navike, želje. ... radi li računalo ili se to podrazumijeva? kako je vlasnik-korisnik reagirao? zadovoljan? U jednom od mogućih scenarija, sve radi, korisnik je zadovoljan.. tad je i to korisna informacija, sugestija, podsjetnik da postoji i chromeos i da je jedan od mogućih izbora, ako izbor postoji, ako računalo radi dok jedino znamo ono što je natipkano a to je mint-dd-videoklipići pri čemu je poveznica s temom mržnja linuxa?

Obzirom na njegovo znanje najbitnije je da se čovjek snašao i da je taj vlasnik laptopa zadovoljan sa dobivenim rješenjem, nije li to najbitnije? Ako su oni zadovoljni neznam čemu tvoj post, zašto moraju po vama ići težim putem da bi se nešto rješilo, zato se "ne voli linux". Ovo je slučajno pravi primjer i nije bez razloga linux samo na 3.9%. Znao on išta ili neznao, zadovoljni su i to je nabitnije, sve ostalo kao i tvoj post su nebitni. 

 Nema logike,

 

Mogli su otići na cugu napiti se, i biti zadovoljni, ali to ne znači da je problem u linuxu.

 Na temi smo "Zašto korisnici ne vole Linux" što govori da je Linux upravo problem jer nije jednostavan, kad nešto nije jednostavno a komplicirano je, onda to radi i probleme. Jer kad negdje zapneš, a kolega je zapeo onda moraš i istraživati,  i onda imaš problem. Da li ljudi žele probleme, naravno da ne, 96.1% ljudi kaže da žele manje problema i da ima logike. Pametnom dosta. Uostalom rasprava je o linuxu ne o birtijama i opijanju, oni se nisu pokušavali opijati nego dovesti laptop u stanje funkcioniranja, primjetili su lakši način za navedeno i to su proveli, ne vidim problem u tome. A ovakve extremne usporedbe imaju valjda samo linux useri, bez uvrede. 

 Pročitaj prvi post u ovom thread-u, op se žali da je linux odbojan za korisnike zato što se za svaki problem odgovara sa rješenjem u konzoli.

i onda kao 50% ljudi odustane od linuxa jer se prestraši spomena konzole.

 

Iskreno ne vidim to kao problem, tu problema nema.

 

Konzola ima prednost nad kliktanjem, jer sve što uspiješ riješiti kroz naredbu, možeš dakle automatizirati.

Ako možeš riješiti kroz naredbu možeš to i pozvati opet, možeš pozvati u petlji, cron jobu,

Možeš i parametrizirati vrlo jednostavno.

 

To je i programiranje kompjutera, a tih 50% ljudi koji se prestraše nisu programeri. ne žele programirati računalo da radi nešto za njih.

 

Poruka je uređivana zadnji put pon 24.6.2024 13:41 (gpd).
9 godina
online
Razlog zašto korisnici ne vole Linux

Učenje terminala i vima su najbolje stvari koje sam napravio na Linuxu. Sve radim kroz cli ili tui. Jedini gui su mi browser i spotify, ali i tamo koristim vim keybindove. Problem je što većina ljudi ne želi potrošiti nekoliko sati na učenje nove stvari koja bi ima trajno promjenila korištenje računala na bolje. 

Moj PC  
0 0 hvala 1
6 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
Veliki Brat kaže...
Cryogenic kaže...

jer dd jednostavno NIJE alat za formatiranje 

 Jako je puno napisano na malu observaciju mene kao ispod prosjecnog korisnika racunala o linuxu. Ne zelim da netko pomisli da se pravim pametan ili slicno, jer zaista ne znam nista. Sto se tice ucenja od nekoliko sati, sram me napisat koliko sam sati proveo uceci i pokusavajuci razumjeti C++, sto nije tema, ali meni treba jako, jako, jako puno. Na moju zalost. Impresivno je sto matematicko-logicke zadatke razumijem i znam procitat gotov kod.  Radi se o tisucama sati. Sto sam naucio? Sve primjere koje sam radio, na pamet. Nista ne razumijem. Napisat kod nisam sposoban. Ne znam zasto sam potrosio toliko vremena na to kad je bolje bilo pit u birtiji. No idemo sad na poantu mog posta. Od svega napisanog, samo je jedan post sa primjerom druge naredbe. Zasto se za formatiranje ne moze koristit dd naredba, kako sam je ja napisao i kako su je drugi ljudi prikazali?  dd if=/dev/zero of=/dev/sda bs=1M status=progress 

Sto se tice mojih pitanja, ne znanje. Moras znat sto ocekujes da bi mogao postavit pitanje. Iskreno, veoma zanimljiva rasprava. Dva svijeta, prosjecni do ispod prosjecni korisnik i veoma napredni korisnici kojima nije jasno sto je tocno bio problem i zasto se nesto radilo kako se radilo. Takoder, moja greska, vise sam bio razocaran guranjem terminala i naredbom koja je meni osobno potratila vrijeme te koju naprosto ne razumijem, dok je jednostavno rjesenje preko grafickog sucelja bilo pred nosom, koje sam samostalno kopajuci nasao. 

AMD,........is that baba Su trying to sell us dog sh*t or what?
Poruka je uređivana zadnji put pon 24.6.2024 15:26 (cvaja997).
16 godina
offline
Re: Razlog zašto korisnici ne vole Linux
cvaja997 kaže...

Zasto se za formatiranje ne moze koristit dd naredba, kako sam je ja napisao i kako su je drugi ljudi prikazali? dd if=/dev/zero of=/dev/sda bs=1M status=progress

Tako je, to je dd. A zašto se ne može koristiti za formatiranje diska? Zato jer mu to nije namjena, niti to radi. dd Uzme podatke iz izvora podataka (if znači input file; u ovom slučaju /dev/zero, odnosno generator nula) i zapiše ih na odredište (of znači output file; u ovom slučaju /dev/sda). Ostalo je opcionalno.

I što napravi kad zapiše nule po cijelom disku? Pa obriše mu kompletno sve informacije, uključivo i particijsku tablicu, koja se nalazi na početku diska.


I tako, kad je disk neposlušan (meni često problem rade sd kartice ili USB stickovi) koristim dd da bi "vratio" uređaj u početno stanje. Tek nakon toga ide particioniranje i formatiranje (koje opet može ići putem CLI ili grafičkog sučelja). Jedino je fora u tome da ne moraš prepisati kompletan disk (osim ako baš to želiš, npr. ako prodaješ disk pa ne želiš da budući vlasnik može doći do tvojih podataka putem nekog od recovery softvera), nego možeš koristiti opciju count=10 (što u kombinaciji s bs=1M daje prvih 10 MB prepisanih na disku), što je više nego dovoljno za vraćanje diska u početno stanje.
I jedna tako jednostavna naredba onda omogući Entry Pointu da prebaci sve s jednog diska na drugi prillikom nadogradnje ili meni da s umirućeg diska na brzinu sve što je iole čitljivo izbacim u .img datoteku i kasnije na miru pregledavam i čitam i izvlačim konkretne podatke.

 

Na windowsima postoje GUI alati koji mogu napraviti ove zadatke, no koštaju (možda ima neki besplatni ili opensource, ne znam). Ima jedan win alat koji me hrpu puta izvukao iz dreka kad mi nije bio dostupan linux: HP USB formatting tool. Radi samo za prijenosne medije, tako da ne bi bio primjenjiv u tvom slučaju, ali kad staviš neku instalaciju na USB, pa ti napravi više particija i windowsi se pogube, ovo malo čudo spašava stvar na windowsima. Ne znam postoji li išta slično za diskove.

Također ne znam postoji li neki GUI wrapper za dd na linuxu (ne treba mi), vjerojatno da, iako zapravo mislim da bi bilo bolje da ne postoji jer bi koristeći ga hrpa ljudi koji ne znaju što rade vjerojatno potrgala sve što mogu i pobrisala sve podatke s njima dostupnih diskova, tako da radije neka to ostane za ekipu koju nije strah konzole.

 

Što se ovog tvog opisa samog sebe tiče, tu smo slični, meni je programiranje koma, užasno me smara. Pokušao sam naučiti programirati ali niti mogu poloviti neke osnovne koncepte niti mi je cijela priča imalo interesantna, tako da nemam niti motivacije. I upravo zato sam dobar primjer, jer toliko znanja ima na netu, samo ga treba znati primijeniti i ne kriviti druge za vlastite pogreške.

I inače je u životu jedna od najvažnijih stvari znati postaviti prava pitanja (a potom i znati filtrirati prave odgovore).

Gledam te!
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice