Zar je to zbilja moguce?
Linux - pitanja i odgovori
- poruka: 20.145
- |
- čitano: 3.513.678
- |
- moderatori:
pirat, Lazarus Long, XXX-Man, vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Zar je to zbilja moguce?
Zar je to zbilja moguce?
Instaliro sam linux vec par puta preko demon toolsa i sve je radilo perfektno do sada.
Zar je to zbilja moguce?
Wubi.
Mountas ISO distre s Deamon Toolsom i kao da si ubacio CD u CD pogon. ;)
Imam problem kod instalacije Ubuntu-a 14.04. Pošto trenutno nemam usb-a (jednog kojeg imam se ne zeli pokrenuti iz biosa), pokrenuo sam iso file preko daemon tools-a. Ponudi mi onaj izbornik da izabered disk, veličinu particije itd. Sve se uredno instalira, ali kada restartam komp poslje instalacije i kada pocne bootat u ubuntu daje mi errore:
- particioniranje izabranog diska nije uspjelo (as superuser) : To se dogodilo vjerojatno zato što ima previše (primarnih) particija u particijskoj tablici.
stisnem ok i pojavi se jos :
- Nema korijenskog datotečnog sustava (as superuser) : Nije određen korijenski datotečni sustav. Molim ispravite to u izborniku particioniranja.
Kada stisnem ok samo se ponavlja ovaj zadnji error.
Uspio sam uci u "Demo mode" jer ponudi prije nego sto uđe u OS advanced options. Onda sam ga probao instalirat iz njega. Hard na koji ga pokusavam instalirat je prazan (imam 2 harda na ovom drugom je Win7).
Napravim 2 particije, za swap i ext4. Instalacija krene, sve dođe do kraja i opet kada restartam komp pojave se ova dva gornja errora.
Ima li neko ideju? Tražio sam po netu ali ništa nisam našao.
https://askubuntu.com/questions/80455/no-root-file-system-defined-error-while-installing-ubuntu
Odgovor označen kvačicom.
Mountas ISO distre s Deamon Toolsom i kao da si ubacio CD u CD pogon. ;)
Ali zasto koristit demon tools kad se s wubi moze i bez njega.

Evo link do zipa u kojem senalaze videi. Ako se pravilno ne reproducuraju koristite vlc ili totem.
Molim kolege @bunkermax, @ihush, @hrvoje, @mario i ostali da vidite jel trza ili ne i dali je sve normalno
http://www.radar365.info/2015/06/multimedija-i-hardverska-akceleracija.html
@rocker
Razdijeli file na manje filmice i to samo snimi po par sekundi na kritičnim mjestima. ... Kom se da skidat 200 i nekaj mb.... I neznam dal bi time ikaj više znali jer nemamo identican hardver i softver pa da je usporedivo. ....
A procitaj i clanak iz linka
. ..
Ja sam to pogledao na brzinu i nisam skužio neke razlike. Doduše, nisam filmofil, a i sasvim mi je svejedno da li u nekom trenutku nešto zatrza tako da ne znam baš u čemu je problem. Al čini se da ni ti ne znaš da li uopće imaš problem :) Ako čekaš druge da ti kažu da li imaš problem, onda ga očito nemaš. Eto, malo filozofiranja i previše ponavljanja riječi problem
http://www.radar365.info/2015/06/multimedija-i-hardverska-akceleracija.html
@rocker
Razdijeli file na manje filmice i to samo snimi po par sekundi na kritičnim mjestima. ... Kom se da skidat 200 i nekaj mb.... I neznam dal bi time ikaj više znali jer nemamo identican hardver i softver pa da je usporedivo. ....
A procitaj i clanak iz linka
. ..
Ja sam to pogledao na brzinu i nisam skužio neke razlike. Doduše, nisam filmofil, a i sasvim mi je svejedno da li u nekom trenutku nešto zatrza tako da ne znam baš u čemu je problem. Al čini se da ni ti ne znaš da li uopće imaš problem :) Ako čekaš druge da ti kažu da li imaš problem, onda ga očito nemaš. Eto, malo filozofiranja i previše ponavljanja riječi problem
Evo sad sam 100% siguranda je problem rješen. Sve radi bez ikakvogproblema u vlc-u. Znači problem je bio sljedeći: Cjelo vrijeme samse držao onih tutoriala gdje je bilo predlagano da koristim vlasničke drivere i ja sam to tako radio. što je bilo po meni pogrešno. Jučer sam uključio Noveau drivere i sve radi bez ikakvog problema jedino se još u totemu trzaj na jednom dijelu. Tako da sam nakon svega naučio da prvo probaj sve na zadanim postavkama(bilo linuxili windows) pa ako nešto ne štima onda treba ići daje rješavat probelm. Tako da sam sada samo firefox zamjenio s chromeom, totem s vlc i rhytmbox s clementine i sve radi bez ikakvo problema. Ja se ispričavam što vam već 3 tjedna ovdje dosađujem sa svojim glupostima
Ne vjerujem da se bilo tko ljuti. Ovaj tvoj post ima vrijednost u tome što potvrđuje ono što često puta pišemo. Nskon instalacije treba isprobati sustav takav kskav je, dati mu šansu, naučiti ga koristiti. Ako sve radi kako treba zbog čega forsirati nešto drugo.

Ne vjerujem da se bilo tko ljuti. Ovaj tvoj post ima vrijednost u tome što potvrđuje ono što često puta pišemo. Nskon instalacije treba isprobati sustav takav kskav je, dati mu šansu, naučiti ga koristiti. Ako sve radi kako treba zbog čega forsirati nešto drugo.
-post/situacija potvrđuje problem nestandardiziranost linux distri i appsa, vs npr osx-win-.. pa i android is tablet-mob systema. Upališ i ako je ispravno mora raditi, jednako kao na x-drugih uređaja... ispravan hw se podrazumijeva, sve oszalo je soft bez obzira dal ga nazovemo bios, firmware, os, driver, app, codec.. previše karika lanca da bi standard mogli zanemariti tj rezultat su različiti rezultati..
-post/situacija potvrđuje problem nestandardiziranost linux distri i appsa, vs npr osx-win-.. pa i android is tablet-mob systema. Upališ i ako je ispravno mora raditi, jednako kao na x-drugih uređaja... ispravan hw se podrazumijeva, sve oszalo je soft bez obzira dal ga nazovemo bios, firmware, os, driver, app, codec.. previše karika lanca da bi standard mogli zanemariti tj rezultat su različiti rezultati..
i baš zato driver mora biti otvoren da bi ga ekipa koja radi kernel mogla ispravno implementirati.
A govoriti o nestandardiziranosti, pa postoji preko 300 distri od kojih svaka ima drugu verziju X-a, kernela, gtk, Qt... I onda se netko pita zašto nije sve unatrag kompatibilno i opet dolazimo do toga da linux ima po dizajnu nestabilan interni API i da ako su driveri u kernelu ima tko će se brinuti o kompatibilnosti. Iz toga proizlaze neke druge prednosti kao sigurnost.
Ako nisu u kernelu i zatvoreni su onda ovise sami o sebi i rade na točno određenom kernelu s točno odredenim X-orgom itd.
Da bi to što vi zelite se ostvarilo linux mora dopustiti zatvorene module unutar kernela i biti nešto što nije.
*MS i Apple plate puno developerskog vremena Nvidiji i AMD-u da bi driver radio na njihovim sustavima. Takva im je politika , imaju dioničare kojima odgovaraju .
Linus je vlasnik prava imena Linux, kernel je pod GPL-om i driveri ulaze u kernel i odrzavaju se. Linus ne odgovara dioničarima, nema šefa s ciljevima i rokovima i kad želi iskazati nezadovoljstvo može pokazati srednji prst bogatoj firmi bez da dobije otkaz.
Ako. se želi koristi zatvoreni driver onda ga koristiti za točno propisane distribucije s točnim kernelom, X-om itd i ne žaliti se.
**Da nije ihush rekao bih da je to neki mučki provokator :)

Cjelo vrijeme samse držao onih tutoriala gdje je bilo predlagano da koristim vlasničke drivere i ja sam to tako radio. što je bilo po meni pogrešno. Jučer sam uključio Noveau drivere i sve radi bez ikakvog problema
Pa valjda najbolje tutorijale i prateću dokumentaciju za svaku distru izdaju proizvoači te distre ....zar ne ... .. ( bar za ove velike i ozbiljne distre poput ubunta, opensuse, fedora...)
Pročitaj si svakako članak koj sam ti linkao ( http://www.radar365.info/2015/06/multimedija-i-hardverska-akceleracija.html ) i odmah bu ti jasno kako podesiti tvoj
video player u ovisnosti o tome koju grafičku karticu imaš i o tome koje drajvere koristiš za tu tvoju grafičku karticu.
Usput, open drajveri napreduju dosta brzo i nisam više siguran koliko su vlasnički napredniji i kvalitetniji.....
Ako netko možda od posjetitelja ove teme već ima instaliran neki 3d benchmark softver pa da opali test
na open drajverima pa na vlasničkim ,,tek toliko da dobijemo i brojke kako sad stoji stvar sa perfomansama..
-post/situacija potvrđuje problem nestandardiziranost linux distri i appsa, vs npr osx-win-.. pa i android is tablet-mob systema. Upališ i ako je ispravno mora raditi, jednako kao na x-drugih uređaja... ispravan hw se podrazumijeva, sve oszalo je soft bez obzira dal ga nazovemo bios, firmware, os, driver, app, codec.. previše karika lanca da bi standard mogli zanemariti tj rezultat su različiti rezultati..
O kojoj to nestandardiziranosti ti pričaš? Jeli to ona koja radi out of the box nakon instalacija (najčešće zezaju wi-fi kartice i njihovi driveri ali i tu se situacija popravila)? Jeli to ona nestandardiziranost koja ti nakon instalacije daje Office alat, alat za prženje CD-a, torrent alat, kvalitetan svirač audio zapisa i video zapisa, kvalitetan preglednik fotografija (nerijetko i alat za uređivanje istih), email klijent, aplikacije za sovijalne mreže i cijelu hrpu softvera koji zadovoljava veliku većinu korisnika. Nije potrebno kampirati dva dana da bi instalirao sve što trebaš. Jeli to ona nestandardiziranost koja ti omogućava da jednim klikom iz softver centra instaliraš ono što trebaš?
Neke od tih stvari MS je dodao u windowse 8/8.1 a neke nadograđuje u verziji 10. Što je Store (u računalnom svijetu) ako nije kopija softver centra? Čemu Modern aplikacije već da popune rupu koja dolazi s windozama i nepostojanjem aplikacija (nakon što ih instaliraš možeš samo na net i nešto slično, nemaju pošten vido player, audio player, podrška za zipane formate je rudimentarna, snimanje CD/DVD-a je zakomplicirano do bola i tako dalje,....).
Ono što ja trubim svakome tko prvi put pokuša s Linuxom je ga isproba koristiti upravo onakvog kakav je instaliran. Nerijetko je to najbolja opcija. Ako sve radi kako treba nema potrebe za prčkanjem (osim u edukacijsku svrhu). Ako imaš problem onda ga rješavaš ali tako je i u Windows svijetu.
@mario
Pa u pravu je on, vlada nestandardi7iranost, ali samo zato , jer se firme ne pridržavaju Linux politike. On zapravo prigovara što je Linux GPL, što je zapravo to sto je.
oni bi zapravo drugi besplatni win ili osx

-post/situacija potvrđuje problem nestandardiziranost linux distri i appsa, vs npr osx-win-.. pa i android is tablet-mob systema. Upališ i ako je ispravno mora raditi, jednako kao na x-drugih uređaja... ispravan hw se podrazumijeva, sve oszalo je soft bez obzira dal ga nazovemo bios, firmware, os, driver, app, codec.. previše karika lanca da bi standard mogli zanemariti tj rezultat su različiti rezultati..
Nemoj biti smješan. Ako je win standardiziran onda sam ja baletan. I što je to uopće standardiziranost u linuxa, pa tako i windowsa? Prema čemu može biti neka aplikacija standardizirana? Može imati design i code smjernice koje se mogu (i nemoraju) forsirati od strane microsofta. U svijetu linux distribucija se nikako to ne radi, upravo zbog ideje slobodnog software-a, ali to i dalje nije nestandardizirano. Standardizacija bi bila, ajmo napraviti iz linuxa windowse, dakle opet ista priča koja se vrti u krug i koju ljudi ne shvaćaju. Linux != Windows. Točka.
Koliko ja znam, računalo sa linuxom upališ i ono zaista ispravno radi. Čudo jedno, kako je samo to moguće kad je u pitanju linux.
Driver, codec i slično nije standard. To je 3rd party software koji piše XY kompanija, za svoje ili druge hardwarske komponente/uređaje. To može (i ne mora) biti standard samo za određenu komponentu, a ne za operativni sustav.
Stalna particija
Jedno pitanjce : Na jednom računalu bih htio imati jednu stalnu particiju koja će preživiti česte nove instalacije raznih linuxa.
E sad, da li da prilikom instalacije linuxa ostavim npr 100 gb neobrađeno pa onda iz tog instaliranog linuxa gpartedom napravim
na tom slobodnom prostoru novu particiju ( npr stavim ext4 i naziv SKLADIŠTE ) ili ima kakav bolji način ? I kako to posložiti , dali na kraju diska ili kako ?
Podpitanje 1, : nekad davno sam nešto slično napravio ali bilo je problema sa pristupom takvoj particiji jer je linux gnjavio sa pravima i vlasnikom za tu particiju,
pa zato i pitam dal ima kakvi pouzdani način za to.....
Podpitanje 2 : može li se ta zasebna particija sada kreirati na već instaliranom linuxu , s time da je cjeli disk popunjen tj nema neobrađenog slobodnog prostora pa moram odrezati od nečega
( sada je gore : uefi-boot , / , swap , /home , i podataka je malo pa mogu odrezati od npr /home-a )
..........................
Stalna particija
Jedno pitanjce : Na jednom računalu bih htio imati jednu stalnu particiju koja će preživiti česte nove instalacije raznih linuxa.
E sad, da li da prilikom instalacije linuxa ostavim npr 100 gb neobrađeno pa onda iz tog instaliranog linuxa gpartedom napravim
na tom slobodnom prostoru novu particiju ( npr stavim ext4 i naziv SKLADIŠTE ) ili ima kakav bolji način ? I kako to posložiti , dali na kraju diska ili kako ?
Podpitanje 1, : nekad davno sam nešto slično napravio ali bilo je problema sa pristupom takvoj particiji jer je linux gnjavio sa pravima i vlasnikom za tu particiju,
pa zato i pitam dal ima kakvi pouzdani način za to.....
Podpitanje 2 : može li se ta zasebna particija sada kreirati na već instaliranom linuxu , s time da je cjeli disk popunjen tj nema neobrađenog slobodnog prostora pa moram odrezati od nečega
( sada je gore : uefi-boot , / , swap , /home , i podataka je malo pa mogu odrezati od npr /home-a )
..........................
Zelis li napraviti /home koji bi prezivljavao nove instalacije ili obicnu particiju gdje bacas podatke koja bi to prezivjela? Ako je prvo, moguce je, ali ima problema sitnih, pogotovo ako su u pitanju razliciti DE-ovi. Ako je drugo, ne vidim konkretno problem? Osim spomenutog prostora. Sto se tice rezanja, ovisi gdje ti je /home. Ako je negdje u sredini, podaci se trebaju premjestati, pa se onda stvar izdvoji, pa se opet podaci premjestaju, uglavnom postupak moze potrajati. Ako nema puno podataka, moglo bi se s gPartedom.
-post/situacija potvrđuje problem nestandardiziranost linux distri i appsa, vs npr osx-win-.. pa i android is tablet-mob systema. Upališ i ako je ispravno mora raditi, jednako kao na x-drugih uređaja... ispravan hw se podrazumijeva, sve oszalo je soft bez obzira dal ga nazovemo bios, firmware, os, driver, app, codec.. previše karika lanca da bi standard mogli zanemariti tj rezultat su različiti rezultati..
O kojoj to nestandardiziranosti ti pričaš? Jeli to ona koja radi out of the box nakon instalacija (najčešće zezaju wi-fi kartice i njihovi driveri ali i tu se situacija popravila)? Jeli to ona nestandardiziranost koja ti nakon instalacije daje Office alat, alat za prženje CD-a, torrent alat, kvalitetan svirač audio zapisa i video zapisa, kvalitetan preglednik fotografija (nerijetko i alat za uređivanje istih), email klijent, aplikacije za sovijalne mreže i cijelu hrpu softvera koji zadovoljava veliku većinu korisnika. Nije potrebno kampirati dva dana da bi instalirao sve što trebaš. Jeli to ona nestandardiziranost koja ti omogućava da jednim klikom iz softver centra instaliraš ono što trebaš?
Neke od tih stvari MS je dodao u windowse 8/8.1 a neke nadograđuje u verziji 10. Što je Store (u računalnom svijetu) ako nije kopija softver centra? Čemu Modern aplikacije već da popune rupu koja dolazi s windozama i nepostojanjem aplikacija (nakon što ih instaliraš možeš samo na net i nešto slično, nemaju pošten vido player, audio player, podrška za zipane formate je rudimentarna, snimanje CD/DVD-a je zakomplicirano do bola i tako dalje,....).
Ono što ja trubim svakome tko prvi put pokuša s Linuxom je ga isproba koristiti upravo onakvog kakav je instaliran. Nerijetko je to najbolja opcija. Ako sve radi kako treba nema potrebe za prčkanjem (osim u edukacijsku svrhu). Ako imaš problem onda ga rješavaš ali tako je i u Windows svijetu.
- ne o toj.. to je outofbox, OK. Upravo onako kako sam natipkao, distre i aplikacije, naglasak na i ili & ... (lakše vidljivo u Entriyevom quotu)..
- o juzeru u temi, o istim stvarima na bilo kojoj platformi, isti HW, isti podaci..
i btw, pasmatertabletima i touchscreenu... ode sat napikavanja (u pokušaju urednijeg texta i pikanja prstićem.. do neke bugove reklame i 'puf' ode...).
@mario
Pa u pravu je on, vlada nestandardi7iranost, ali samo zato , jer se firme ne pridržavaju Linux politike. On zapravo prigovara što je Linux GPL, što je zapravo to sto je.
oni bi zapravo drugi besplatni win ili osx
-, opet ne, ne prigovaram Linuxu (nikad...? relativno..), ili OSu.. uopće ne govorim o nestandariziranosti OSa, nego sumi softa, npr usporedimo na Andorid mobač-tabletu, outofbox radi kasnije s dodavanjem sve gore.. jer appsi ne hebu ni 2% ostatak sysa.. divlji zapad, iOS npr tu bolje prolazi nego Android, jednako kao i linux jednak kao uzrok npr dllhela itd.. ne vidim to kao problem linuxa kao OSa, nego posljedično platforme ili juzera..
- možda je trebalo natipkati, neusklađenost appsa ili još poneki sinonim.. ugl ne jedna stvar nego više njih u lancu, na to još dodati OEMovske 'fičere' uz blagoslov MSa, ... svašta-ništa.
btw, ni ne vidim neki problem oko 'nestabilnih' APIja .. kao ni kod nekompatibilnosgti unazad (jer tako radi npr OSX..). Svaki komad sofa može biti dobar (100%) ili loš (sve ostalo), a odluka o supportu je stvar 'filozofije'.. npr ubuntu 7-8-9 su bili po tom kriteriju bolji.. a npr Ubuntu se opirao DVD mediju istovremeno izbacivao npr Office da bi stalo na CD.. i to je tad bio dio navedenog razloga. Realno Kernel 2.6 i kasniji nisu stvar Ubuntua nego prije Linusa koji može nvidiji prstićem mahati.. pa opet, distra je ta koja odlučuje što će ili neće uključiti, npr chipset i wlan.. Danas je već jasno da je Canonical ciljao na mobilnu platformu jednako kao MS, sve ostalo je kao balast odbačeno, ne zbog nas korisnika ili DE OSa, nego 'devicesa'... tako je to u biznisu. Legitimno.
-post/situacija potvrđuje problem nestandardiziranost linux distri i appsa, vs npr osx-win-.. pa i android is tablet-mob systema. Upališ i ako je ispravno mora raditi, jednako kao na x-drugih uređaja... ispravan hw se podrazumijeva, sve oszalo je soft bez obzira dal ga nazovemo bios, firmware, os, driver, app, codec.. previše karika lanca da bi standard mogli zanemariti tj rezultat su različiti rezultati..
Nemoj biti smješan. Ako je win standardiziran onda sam ja baletan. I što je to uopće standardiziranost u linuxa, pa tako i windowsa? Prema čemu može biti neka aplikacija standardizirana? Može imati design i code smjernice koje se mogu (i nemoraju) forsirati od strane microsofta. U svijetu linux distribucija se nikako to ne radi, upravo zbog ideje slobodnog software-a, ali to i dalje nije nestandardizirano. Standardizacija bi bila, ajmo napraviti iz linuxa windowse, dakle opet ista priča koja se vrti u krug i koju ljudi ne shvaćaju. Linux != Windows. Točka.
Koliko ja znam, računalo sa linuxom upališ i ono zaista ispravno radi. Čudo jedno, kako je samo to moguće kad je u pitanju linux.
Driver, codec i slično nije standard. To je 3rd party software koji piše XY kompanija, za svoje ili druge hardwarske komponente/uređaje. To može (i ne mora) biti standard samo za određenu komponentu, a ne za operativni sustav.
.. , ja sam baletan, moguće da si i ti.. samo to trebaš otkriti kao Maminjo u Knjazovoj epizodi.. ili samo drugačije pročitati pa možda drugačije protumačiti.
-nije mi nikakva želja (zašto bi bila?) da lin postane win. Ako želim win, imam win...
- za mene je svaki soft, samo soft. Kao i svaki drugi proizvod, mora biti ispravan da bi radio, nisu sve stvari iste, postoje rezlike dal u kvaliteti ili nečemu.. pa i izboru. Ali, OSevi su samo soft, isti HW, BIOS, codec.. player, materijal koji playa.. razlika je? Ja je ne vidim... a za OS kao u problemu juzera s trzanjem nikad neću reći da je to krivica/greška linuxa (kernela /gnu .. OSa, platforme). Može biti npr driver, može bit ineki codec.. najvjerojatnije app. Kakve to ima veze s jednim OSom ili drugim OSom..?
Što je standardizacija? npr standardni metar ili SI sustav, dimenzije šarafa, .. što je kompatibilnost? npr imaš mp3 i boli te kikiriki koji soft je u mobaču ako radi. A sve to je kd govorimo o PCju samo soft. Ništa nadnaravnog, nule i jedinice... pa čak ne vidim potrebu navijanja kao dinamo-hajduk iz npr ljubavi prema MSovim jedinicama..
Koja je prednost MSa? Ima platformu. Koja je u ovom slučaju mana linux platformi-distri.. razmrvljenost, nekontroliranje bitnih stvari, nestandardizacija-nekompatibilnost... a sve je samo soft, teoretski imaš mjeru u inčima, trebaš u centimetrima, napraviš algoritam i to radi, jednako, nevažno kako nazovemo OS ili ga nazovemo firmware.
App ne mora biti standardizirana, jednako kao što to ne mora biti npr cipela/obuća/odjeća.. (dalje znaš). Pametan proizvođač želi imati standardiziran proizvod ili biti the-standard (licence), tad ga svi mogu konzumirati a kad je vlasnik standarda može i zarađivati vrteći palcima. Apps je pri tome zanemariva, licence se naplaćuju za logo, design, codec.. App je samo soft. Samo dio softa ako ga dijelimo po kategorijama. Player je samo GUI, ništa..
Možeš sad napraviti svoj player, s npr najružnijim ili najljepšim playbuttonom.. i opet nisi napravio ništa, materijal je npr mp3 pjesma, codec je nečije vlasništvo pa čak i font kojim ispisuješ naziv pjesme.. a kvaliteta zvuka neće s time imati baš nikakve veze. Jedini utjecaj će biti button kojim kažeš play ili stop odnosno odabereš pjesmuljak. Pametan vlasnik želi codec, želi .. standard? = novac.
Može li auto biti nestandardan? npr gorivo, pa i sama rupa za pištolj i pozicija na lijevom ili desnom boku automobila? Može, tad je besmislen.. jednako može app, uz npr pravila ergonomije itd..
kad se govori o ostatku OSa, to je suživot kkoji ne ubije ostatak, npr antivirus koji dozvoljava rad, ne onaj koji ubije sys sa 100% opterećenja i blokiranjem svega, tad je jednostavnije ugasiti PC.
**
-. ... pa vjerojatno dovoljno, uz gubitak prstičastog texta, postam prije nego se ponovi, a sumnjam da će i ovo bitnije utjecati na mišljenje ili klasificiranje tko što misli ili koji OS je najbolji.
uz obavezni 'btw', npr Philips&Sony vjerojatno zarade više od naših glazbenih zvijezda, upravo zbog npr standarda pa i same oznake na mediju kao CD-ROM ili kutiji jewelcase.. bez obzira na sadržaj pjesmuljka. To je the standard. Dal je neki player, OS.. sporedno.
- i to je XY kompanija/3rd party. Slažem se s nekim stvarima, možda ih samo drugačije doživim ili tumačim.. možda samo fjaka.
@1domagoj1
Trebala bi mi ova druga solucija , znači potpuno neovisna particija o trenutno instaliranom linuxu. Prije par godina sam to napravio ali nije glatko radilo. Sa nekim distrama uopce nisam mogao do podataka na toj particiji jer nisam mogao-znao osposobiti vlasnistvo i prava nad tim datotekama. Prvi os nije zezao ali vecina kasnije instaliranih os-eva je gnjavila pri pristupu toj particiji....
@1domagoj1
Trebala bi mi ova druga solucija , znači potpuno neovisna particija o trenutno instaliranom linuxu. Prije par godina sam to napravio ali nije glatko radilo. Sa nekim distrama uopce nisam mogao do podataka na toj particiji jer nisam mogao-znao osposobiti vlasnistvo i prava nad tim datotekama. Prvi os nije zezao ali vecina kasnije instaliranih os-eva je gnjavila pri pristupu toj particiji....
Pa napraviš particiju sa gpartedom, nabaciš ext4 i to je to. Ako te zeza vlasništvo chownaš ju na svoj username. Ili ako je potrebno chmod-aš na 777.
Zahvaljujem.
Imam osjećaj da mi je tu particiju najpametnije napraviti prilikom prve reinstalacije linuxa.
Ima li ikakve veze gdje na disku ću smjestiti tu particiju ( pretpostavljam da bi logično ju bilo smjestiti na kraj diska ali možda i griješim ) ?
....
Linus kaže ide na odmor pa bi volio što manje da se dešava, jer će slabo čitati mail tako da neće 4.1 izdavati još. Odličan komentar na to dao je jedan čitatelj:
Pa da, Bog zna što bi Poetterring mogao napraviti dok ga nema.
"Što se desilo s kernelom!?!???"
"On je sad dio systemd-a buuuuuhhaaaaa!!! (zli smijeh)"
Dell je u ofenzivi
-200$ nije ništa posebno kao cijena tj klasa tablet.. (bez CDa i još par sitnica).
-5 godina support? ispravak, još 4? LTS..
-dobri su, ali vaučerski refound mi se ne sviđa, ispada samo trgovačka fora da se može napisati 199 vs 2xx cijena, a to ne volim u cijenama jer meni je jednaka stvar za 199 ili 200, tj to neće prevagnuti ali će u oglasima, statistikama, benchevima po cijeni itd. dati bitno drugačiji rezultat.
- i najgore, nema veze s našim tržištem.. više hipotetski.
- dok btw, kao linux ide od 219$, s win81 je 229$.. ali s 32GB SSDa. Razlika (ako se HDD-SSD zanemare) upravo 10$ koliko standardno MS naplaćuje OEMu. To većini kupaca neće biti kriterij za odluku, tj bez onog 20$ vaučera vjerojano nebi bio zanimljiv za trgovce-kupce.. a pazi, na win ponudi je +99$ dobiješ i win tablet pride inače cijene 199$.. dakle klasićne trgovačke cijene i 'popusti-akcije'.. i dobiješ vreču ariela i set noževa.. (umjesto da tablet košta 100$..). Trgovci!
-ako bi naše cijene bile cca 300$ to bi bilo neko manje sniženje u odonosu na prosjek ali sigurno neće biti ispod 2000kn tj 1999kn i to tek na jesen ako se u EU ne prodaju.
Ljudi daj te mi neko rjesenje za monitor calibration,ono da mogu podesavat contrast,gamm-u,brightness,ja sam par puta postavio pitanje ovdje uvezi toga al nikako da dobijem nesto konkretno.Ja sam koristio mint i ubuntu na laptopu i stvarno su mi OK sistemi,mogao bi se naviknut na njih,nisam naisao na neki problem koji bi me odvratio od linuxa sem tog osvjetljenja i boja u Linuxu,sad ja ne znam da li je to do mog monitora na laptopu ili do mene,al nikako se ne mogu navic na te boje u linuxu i taj kontrast ili font slova,sta ja znam,sve mi je nekako mutno,presvjetlo,sve bljesti,nije kao u windowsu citko i uredno,rezolucija je OK,mozda bi se ja i navikao na to nekad al me stvarno nervira,kad god nesto citam duze zabole me oci...Ja u windowsu imam ovaj panel od Intelovih drivera za grafiku gdje mogu podesavat sve to u vezi monitora sto sam i uradio odma poslije instalacije,e sad kad bi nesto tako i za linux postojalo rodio bi se ponovo,ja sam pitao googla za nesto tako al nikako da nadem nesto slicno...:) ?
@sadmir
Ti misliš na karakterizaciju, a ne kalibraciju
https://help.ubuntu.com/stable/ubuntu-help/color-calibrationcharacterization.html
Pod settingsima - color možeš učitavati icc profile. Kako napraviti taj profil ručno ne znam. Možeš ga recimo downloadirati sa stranica proizvođača ili uzeti iz Windowsa te ga zatim uneseš (pod WIndowsima je file icm profil a ne icc, pa pod import odeš pod 'other profiles'). Npr. ja sam za svoj našao na LG stranicama u zip driver fileu (slika 4)
https://help.ubuntu.com/stable/ubuntu-help/color-gettingprofiles.html
Za kalibarciju (hardware calibration)koja se radi nakon što zub vremena načme monitor pa osvjetljenje oslabi ili žuta ojača, potreban ti je colorimeter. Opcija 'calibrate' će biti omogućena samo ako je colorimeter spojen
https://help.ubuntu.com/stable/ubuntu-help/color-calibrate-screen.html
*naravno, sva vratolomija je na tvoju osobnu odgovornost ;)