Programiranje u C++-u - pitanja i odgovori

Dakle, imaš nekakav niz (polje ili vezana lista, nije bitno), u kojemu samo premještaš elemente dok nije sortiran.

Najjednostavniji algoritam za shvatiti ti je tzv. bubble sort. U biti samo ideš kroz polje i ako je sljedeći element manji od trenutnog (ili obratno, ovisno kako sortiraš od najmanjeg do najvećeg ili obratno), samo ih zamjeniš. Postupak ponavljaš dok više nemaš što zamjenjivati tada znaš da si sortirao niz.

Imam ja odlične ideje, ali se često desi da ne mogu da prepoznam šta od znanja treba primjeniti.

Znam šta treba uraditi, ali ne znam kako to da učinim iz znanja koje posjedujem.

Razumijem i divide&conquer i brute force i turbo sort, ali kad konkretan problem ne kaže nešto tipa "e, koristi operacije nad stringovima za ovo, koristi 3D nizove itd." ili to ne sugeriše onda nastaje problem.

Cao.  treba mi resenje hitno!

Da se napise program u koji binarno ce da se traziprisutnost nekog elementa. Niza moze da se deklarise kao konstanta(unapred zadatih clanova) a element da se unosi kao promenljiva. Da se napise resenje u kom ce da se koristi REKURIJA.

Hvala puno onome ko pomogne :-)

Mozda je lako al ja tek pocinjem :-)

Bok ljudi :) hitno mi je...pokušavam naučiti programiranje pa bih krenuo od jednostavnih zadataka tipa kako napraviti smile pa ako bi mi netko mogao napisati kod bio bih jako zahvalan.

Može pomoc??

Trebam izracunati zbroj dvaju jedinicnih matrica koristeci jednu friend funkciju zbroji koja prima kao parametre dvije matrice!!
Nezz sto mi je krivo u kodu, volio bih ako bi mi netko objasnio

 #include <iostream>

#include <string>

using namespace::std;

class matrix{

private:

string ime;

int row,col;

int* element;

public:

matrix(string ime, int col, int row);

~matrix(){cout<<"Matrica "<<ime<<" je unistena! "<<endl; delete [] element;}

void ispis();

friend matrix zbroji(matrix a, matrix b);

};

matrix::matrix(string ime,int row, int col){

this -> ime = ime;

this -> row = row;

this -> col = col;

element = new int [row * col];

   for(int i = 0; i < row; i++)

     for(int j = 0; j < col; j++){

*( element + col * i + j ) = 1;

}

}

matrix zbroji(matrix a, matrix b){

matrix c = a;

  c.element = new int [a.row * a.col];

c.ime = c.ime + " + " + b.ime;

for(int i = 0; i < a.row; i++)

for(int j = 0; j < a.col; j++){

*( c.element + a.col * i + j ) += *( b.element + a.col * i + j );

}

return c;

}

void matrix::ispis(){

   cout<<"Matrica "<<ime<<endl;

for(int i = 0; i < row; i++){

cout<<endl;

     for(int j = 0; j < col; j++){

cout<<*( element + col * i + j )<<" ";

}

}

}

int main(){

matrix a("a", 3, 3), b("b", 3, 3);

a.ispis();

cout<<endl<<endl;

b.ispis();

cout<<endl<<endl;

matrix d = zbroji(a,b);

d.ispis();

return 0;

}

Znas li kada se destruktor poziva?

Uglavnom hvala na odgovoru.. ubiti novi sam u ovomu... al sto mi je najsmijesnije ... ovo mi je zadatak od profesora... kao stavljeno .....destruktor iskljucujemo zbog greske pri vracanju matrice iz funkcije Zbroji() ... pa sam se zapitao vamo na forumu...... u biti kad se iskljuci uistinu ih zbroji.. al samo prepise u matricu a zbroj koliko ja shvaćam!!

Imas 3 tipa objekata (kao i varijabli).

1. Globalni objekti

definicija ovih objekata je izvan funkcija i oni traju do kraja programa, tj. po izlasku iz programa se implicitno pozivaju destruktori

2. Lokalni objekti

ovo su objekti koji se nalaze na stacku, i oni traju sve do kraja funkcije u kojoj su stvoreni, tj. kada se funkcija zavrsi, onda se implicitno poziva destruktor

3. Objekti na heapu

ovo su objekti koje si stvori preko operatora new, njihov destruktor se implicitno poziva prilikom koristenja operatora delete

P.S. osim implicitnih poziva destruktora postoje i eksplicitni, ali oni nemaju smisla

Ispravi me ako grijesim.

Globalni objekti - memoriju za njih rezervira kompajler

Lokalni - memorija za njih se zauzima za vrijeme izvrsavanja, i oni se nalaze na stacku

Objekti na heapu - memorija za njih se takoder zauzima za vrijeme izvrsavanja pomocu operatora new i oni se nalaze na heapu

Odnosno, po svom smještaju i trajanju postoje samo statični i automatski objekti. Statični idu u posebnu sekciju (bolje rečeno sekcije, jer se i to dijeli na inicijaliziranu Data sekciju i neinicijaliziranu BSS sekciju) u izvršnoj datoteci koja pri učitavanju programa u memoriju može graničiti sa heap memorijom ili sa stack memorijom (ovisno o operacijskom sustavu), dok objekti sa automatskim trajanjem završe na stacku.

Eksplicitna alokacija memorije se uglavnom obavlja na heapu, ili u nekim posebnim slučajevima na stacku (alloca). Pri čemu se adresa tako dobivenog bloka memorije opet pohranjuje u varijablu (pokazivač) koja ima ili statično ili automatsko trajanje.

Tehnicki gledano bas i ne: mozes imat globalni pointer koji pokazuje na objekt dinamicki alociran na heapu, ali sam objekt nije globalan, vec je pointer na njega globalan. A sam pointer je staticki alociran kao i sve ostale globalne varijable, ili u data ili u bss segmentu na slici gore.

I staticki i automatski nije jedno-te-isto - nije isto da li je alocirano na stacku (lokalna varijabla) ili u data segmentu (globalna).

I statični lokalni objekti traju sve dok program radi, baš kao i statični globalni objekti. Svi statični objekti su unaprijed alocirani smještajem u posebnu sekciju i odatle se ne mrdaju tako dugo dok se program izvršava. Svi globalni objekti su u biti implicirano statični.

Ne razumijem što misliš pod jedno te isto kada jedni idu na stack, a drugi ne. Jedni postoje cijelo vrijeme, a drugi ne.

Ovo što si citirao u biti kaže da svi objekti koji su deklarirani unutar nekog bloka implicitno imaju automatsko trajanje (odnosno nije potrebno koristiti automatic keyword jer su te varijable po defaultu automatske), da bi imali statično trajanje potrebno je to eksplicitno zatražiti pomoću keyworda static.

Jedan drugi dio iz C standarda objašnjava ovo ponašanje, nažalost nepotrebno je zakompliciran sa utrpavanjem koncepta linkagea u sve to:

"An object whose identifier is declared with external or internal linkage, or with the storage-class specifier static has static storage duration. Its lifetime is the entire execution of the program and its stored value is initialized only once, prior to program startup."

Za buduću referencu:

external linkage: svi objekti deklarirani sa ključnom riječi extern. Objekti koji imaju doseg unutar cijele datoteke imaju external linkage (ako pri deklaraciji nije upotrijebljena ključna riječ static) iako nisu vidljivi iz drugih datoteka.

internal linkage: svi objekti koji imaju doseg unutar cijele datoteke a koji su deklarirani sa static ključnom riječi.

no linkage: svi objekti koji imaju doseg samo unutar nekog bloka, a koji nisu deklarirani sa static ili extern ključnom riječi

Kad se pozove neka funkcija tek tada njeni lokalni objekti zažive na stacku i postoje samo dok ta funkcija radi. Nakon toga više ne postoje. Globalni postoje stalno.

Mislim da smo se od početka krivo razumijeli. Ja sam govorio o statički alociranim objektima a ti o statičkim objektima. Statički alocirani su na stacku dok statički deklarirani (ključna riječ static) su u data segmentu. Usto, statički deklarirani unutar funkcije nemaju isto značenje kao npr. i statički članovi neke klase . Vrlo lako se zabuniti.

Čisto iz znatiželje, što točno podrazumijevaš pod "statički alociran objekt"? Primjer? Odnosno kako ta statička alokacija izgleda u programu.

Aha, kužim. Ti pod statičku alokaciju u biti ubrajaš ono što se u C terminologiji zove automatska alokacija (automatsko trajanje).

Pričamo o istoj stvari samo koristimo drukčiju terminologiju. Sve pet. ;)