Ako se Slovenci izjasne za gradnju, nadam se da imamo i mi toliko razuma da se dogovorimo s njima i pridružimo projektu u jednakom udjelu kao i u prvom bloku.
Poznat datum slovenskog referenduma oko proširenja
- poruka: 30
- |
- čitano: 4.890
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Jedino 1000-1500MW + starih 750MW unosi neravnotežu u sustav. Trebala bi barem još jedna 1000MW elektrana negdje na jugu. Ali ako kažem da bi nedje između Zadra i Splita trebalo sagraditi nuklearku otvorit ću Pandorinu kutiju ovdje na forumu.
Ako se Slovenci izjasne za gradnju, nadam se da imamo i mi toliko razuma da se dogovorimo s njima i pridružimo projektu u jednakom udjelu kao i u prvom bloku.
Nisam siguran da će oni tražiti partnera za ovaj projekt, previše je bilo natezanja oko nekih stvari sa nama oko zbrinjavanja otpada.
Da sam na njihovom mjestu ne bih nikom ništa nudio već bih samostalno odradio projekt.
(da ne ni bilo zabune - ja sam za proširenje)
Nije mi jasno zašto je referendum u Sloveniji. Logičnije bi bio da je u Hrvatskoj, jer u slučaju nesreće više će mo stradati mi nego slovenci, a Save će se grijati gotovo isključivo nama. A Slovenci će ubirat plodove rada nuklearke. Totalno nepravedno.
Bilo je pitanje, hoćemo li mi uložiti u nuklearku u prošloj temi;
smatram da bi to bio vrlo glup potez, u rangu pišanja u vjetar, zbog geopolitičke situacije.
Umjesto ulaganje u nuklearku predlažem ulaganje u racionalniju potrošnju u istom iznosu.
(Slovenci mogu sami to izgradit mi nemamo ništa s tim.)
Umjesto ulaganje u nuklearku predlažem ulaganje u racionalniju potrošnju u istom iznosu.
(Slovenci mogu sami to izgradit mi nemamo ništa s tim.)
Zadnja elektrana kod nas je izgrađena prije cca 14 godina ako ne računamo ovu zadnju koja je zanemariva.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrane_u_Hrvatskoj
"Hidroelektrane u Hrvatskoj čine više od polovice elektrana u strukturi našeg elektroenergetskog sustava. Nazivna snaga svih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj 2008. iznosila je 2097 MW, što je 55% ukupne snage svih elektrana na području Republike Hrvatske. Hrvatska zbog toga spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane su proizvele 4357 GWh električne energije u 2007., a 5277 GWh u 2008., što čini približno 25%, odnosno 29% električne energije preuzete u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske, zato što još uvijek dobar dio električne energije uvozimo."
Umjesto ulaganje u nuklearku predlažem ulaganje u racionalniju potrošnju u istom iznosu.
(Slovenci mogu sami to izgradit mi nemamo ništa s tim.)
Nema potrebe, nama potrošnja ionak pada stalno.
1) Zadnja elektrana kod nas je izgrađena prije cca 14 godina ako ne računamo ovu zadnju koja je zanemariva.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrane_u_Hrvatskoj
"Hidroelektrane u Hrvatskoj čine više od polovice elektrana u strukturi našeg elektroenergetskog sustava. Nazivna snaga svih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj 2008. iznosila je 2097 MW, što je 55% ukupne snage svih elektrana na području Republike Hrvatske. Hrvatska zbog toga spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane su proizvele 4357 GWh električne energije u 2007., a 5277 GWh u 2008., što čini približno 25%, odnosno 29% električne energije preuzete u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske, 2) zato što još uvijek dobar dio električne energije uvozimo."
1) misliš zadnja hidroelektrana?
Čak nije ni to, jer su nadodani dodatni generatori na neke postojeće i nadograđeni oni koji su bili za remont.
2) ova se neistina stalno ponavlja, nepismeni ljudi prenose vijesti (odnosno hrvatska Wikipedia je slučaj sama po sebi...).
Potrošnja u RH 2023. je bila cca. 16 TWh.
Kroz mrežu je preneseno 25 TWh.
Uvoz je 10 TWh (ali tu je 6 TWh iz Krškog, a to zapravo nije uvoz jer je naše, samo se vodi kao uvoz jer je izvan našeg teritorija).
Znači da je efektivan uvoz 4 TWh.
A izvoz iz RH je 7.8 TWh.
https://www.hops.hr/godisnji-izvjestaji
1) misliš zadnja hidroelektrana?
Čak nije ni to, jer su nadodani dodatni generatori na neke postojeće i nadograđeni oni koji su bili za remont.
2) ova se neistina stalno ponavlja, nepismeni ljudi prenose vijesti (odnosno hrvatska Wikipedia je slučaj sama po sebi...).
Potrošnja u RH 2023. je bila cca. 16 TWh.
Kroz mrežu je preneseno 25 TWh.
Uvoz je 10 TWh (ali tu je 6 TWh iz Krškog, a to zapravo nije uvoz jer je naše, samo se vodi kao uvoz jer je izvan našeg teritorija).
Znači da je efektivan uvoz 4 TWh.
A izvoz iz RH je 7.8 TWh.
https://www.hops.hr/godisnji-izvjestaji
To je onda izvrsno, nisam bio svjestan da živimo u takvom energetskom blagostanju...
Valjda će onda i cijena struje uskoro ići na dolje?
Neće nikad.
Energenti poskupljuju, a hidroelektrane nemaju vode veći dio godine (a bit će i gore).
A solari su tak jeftini da struja iz njih tržišnu vrijednost (zato kaj ih svi ugrađuju jer su jeftini).
A vjetra za vjetroelektrane nemamo skoro nikad.
A mrežarina će poskupiti jer novi projekti i održavanje postojećih košta sve više.
Nema potrebe, nama potrošnja ionak pada stalno.
Negdje sam pročitao da je naš elektro energetski sustav rađen za daleko veću industriju.
Vjerojatno prevelik za naše potrebe, nakon deindustrijalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća.
Negdje sam pročitao da je naš elektro energetski sustav rađen za daleko veću industriju.
Vjerojatno prevelik za naše potrebe, nakon deindustrijalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća.
Nije. potrošnja el. energije se kontinuirano povećava od osamdesetih do danas, uz iznimku ratnih i kriznih stanja.
Negdje sam pročitao da je naš elektro energetski sustav rađen za daleko veću industriju.
Vjerojatno prevelik za naše potrebe, nakon deindustrijalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća.
Nije. potrošnja el. energije se kontinuirano povećava od osamdesetih do danas, uz iznimku ratnih i kriznih stanja.
Potrošnja električne energije zapravo oscilira, s periodom od 10 godina.
1989 - 14K GWh
1998 - 13.3K GWh
2008 - 18K GWh
2018 - 17.3.K GWh
Negdje sam pročitao da je naš elektro energetski sustav rađen za daleko veću industriju.
Vjerojatno prevelik za naše potrebe, nakon deindustrijalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća.
Nije. potrošnja el. energije se kontinuirano povećava od osamdesetih do danas, uz iznimku ratnih i kriznih stanja.
Potrošnja električne energije zapravo oscilira, s periodom od 10 godina.
1989 - 14K GWh
1998 - 13.3K GWh
2008 - 18K GWh
2018 - 17.3.K GWh
Je li se nešto dogodilo između 1989. - 1998. te 2008e?
Negdje sam pročitao da je naš elektro energetski sustav rađen za daleko veću industriju.
Vjerojatno prevelik za naše potrebe, nakon deindustrijalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća.
Nije. potrošnja el. energije se kontinuirano povećava od osamdesetih do danas, uz iznimku ratnih i kriznih stanja.
Potrošnja električne energije zapravo oscilira, s periodom od 10 godina.
1989 - 14K GWh
1998 - 13.3K GWh
2008 - 18K GWh
2018 - 17.3.K GWh
Je li se nešto dogodilo između 1989. - 1998. te 2008e?
80-ih, 1988 počeo raspad sovjetskog saveza
90-ih, 1998 mirna reintegracija podunavlja
00-ih, 2008 velika recesija u svijetu
Negdje sam pročitao da je naš elektro energetski sustav rađen za daleko veću industriju.
Vjerojatno prevelik za naše potrebe, nakon deindustrijalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća.
Nije. potrošnja el. energije se kontinuirano povećava od osamdesetih do danas, uz iznimku ratnih i kriznih stanja.
Potrošnja električne energije zapravo oscilira, s periodom od 10 godina.
1989 - 14K GWh
1998 - 13.3K GWh
2008 - 18K GWh
2018 - 17.3.K GWh
Je li se nešto dogodilo između 1989. - 1998. te 2008e?
80-ih, 1988 počeo raspad sovjetskog saveza
90-ih, 1998 mirna reintegracija podunavlja
00-ih, 2008 velika recesija u svijetu
Nema veze sa SSSR i reintegracijom, ima veze s ratom (1990. - 1992. je bio ogroman pad), recesija je kod nas počela realno 2010, covid 2020. To su tri pada (posebno prvi), ostalo je realan rast.
Sad trošimo skoro 30 - 40% više nego 80-ih.
Negdje sam pročitao da je naš elektro energetski sustav rađen za daleko veću industriju.
Vjerojatno prevelik za naše potrebe, nakon deindustrijalizacije 90-ih godina prošlog stoljeća.
Nije. potrošnja el. energije se kontinuirano povećava od osamdesetih do danas, uz iznimku ratnih i kriznih stanja.
Potrošnja električne energije zapravo oscilira, s periodom od 10 godina.
1989 - 14K GWh
1998 - 13.3K GWh
2008 - 18K GWh
2018 - 17.3.K GWh
Je li se nešto dogodilo između 1989. - 1998. te 2008e?
80-ih, 1988 počeo raspad sovjetskog saveza
90-ih, 1998 mirna reintegracija podunavlja
00-ih, 2008 velika recesija u svijetu
Nema veze sa SSSR i reintegracijom, ima veze s ratom (1990. - 1992. je bio ogroman pad), recesija je kod nas počela realno 2010, covid 2020. To su tri pada (posebno prvi), ostalo je realan rast.
Sad trošimo skoro 30 - 40% više nego 80-ih.
to i ja mislim, kad uklonimo sve padove potrošnje el.e, ostaje rast.
Ne ostaje nikakav rast, zadnji peak je bio 2017. oko 17.5 TWh, i više nikad ne bude dostignut.
Uređaji postaju sve efikasniji, broj stanovnika pada svake godine, energetski intenzivna industrija izumire (a sve više se i okreće efikasnosti i proizvodnji energije za svoje potrebe), apartmanizaciji svega i svačega se možda u nekoj bližoj budućnosti bude stalo na kraj, itd.
Ne ostaje nikakav rast, zadnji peak je bio 2017. oko 17.5 TWh, i više nikad ne bude dostignut.
Osim što smo 2021. i 2022. prešli 18, a na prvu tako izgleda i za 2023.
Osim što smo 2021. i 2022. prešli 18, a na prvu tako izgleda i za 2023.
Krivo si nekaj pročitao, 16.8 2021., pa 16.7 2022., pa 16.5 TWh 2023.
ajmo vidjet sliku, pa da se ne prepiremo bezveze,
ne kužim se u grafove ali meni ovo izgleda kao sinusoida ili nešto takvo :
slika 1. pokazuje pad od 2008 na ovamo
slika 2. pokazuje sve od 1989 na ovamo.
Nw znam odakle su te slike... "Potrošnja električne energije u 2022. godini je iznosila 18 416 GWh i manja je za 131 GWh u odnosu na 2021."
Evo i od HERA-e... Bilanca elektroenergetskog sustava u 2022. godini pokazuje da je ukupna potrošnja električne energije u Republici Hrvatskoj iznosila 18.530 GWh.
Imaš na https://www.hops.hr/page-file/cBOXpm7CEqUMcx7r0Fmfx1/godisnji-izvjestaji/Godisnje_izvjesce_2023.pdf
Stranica 24.
Drugačija je metodologija izračuna, HOPS pokazuje energiju koja je predana korisnicima na distribucijskoj mreži (kaj je relevantnije ako računamo potrošnju).
Imaš na https://www.hops.hr/page-file/cBOXpm7CEqUMcx7r0Fmfx1/godisnji-izvjestaji/Godisnje_izvjesce_2023.pdf
Stranica 24.
Drugačija je metodologija izračuna, HOPS pokazuje energiju koja je predana korisnicima na distribucijskoj mreži (kaj je relevantnije ako računamo potrošnju).
HOPS prikazuje obje, zato i navodi da je ukupna godišnja potrošnja skoro 18 TWh (17.839.391 MWh) i smanjila se u odnosu na 2022. (18.092.516 MWh).
A bitna nam je ukupna, ne predata.
ja sam uzeo bruto potrošnju minus izvoz. podaci od web stranice HOPS i HEP, godišnje izvješće.
ja sam uzeo bruto potrošnju minus izvoz. podaci od web stranice HOPS i HEP, godišnje izvješće.
HEP je samo jedan od prodavača.
ja sam uzeo bruto potrošnju minus izvoz. podaci od web stranice HOPS i HEP, godišnje izvješće.
HEP je samo jedan od prodavača.
nema to veze,
uzeo sam podatke od HOPS od 2014 pa do danas , a prije toga od web stranice HEP.-a
ja sam uzeo bruto potrošnju minus izvoz. podaci od web stranice HOPS i HEP, godišnje izvješće.
HEP je samo jedan od prodavača.
nema to veze,
uzeo sam podatke od HOPS od 2014 pa do danas , a prije toga od web stranice HEP.-a
Mene više interesira kako skupljaju podatke privatnih elektrana, posebno privatnih solara firmi i pojedinaca...
Ne ostaje nikakav rast, zadnji peak je bio 2017. oko 17.5 TWh, i više nikad ne bude dostignut.
Uređaji postaju sve efikasniji, broj stanovnika pada svake godine, energetski intenzivna industrija izumire (a sve više se i okreće efikasnosti i proizvodnji energije za svoje potrebe), apartmanizaciji svega i svačega se možda u nekoj bližoj budućnosti bude stalo na kraj, itd.
Da, prije toga u 2008 , cca 18 TWh to je maximum.
Mene više interesira kako skupljaju podatke privatnih elektrana, posebno privatnih solara firmi i pojedinaca...
Ne znam kak je u sustavu kad rade samo kao proizvođač, ali ova firma kraj nas kaj ima par MW na krovu, ima normalno dvosmjerno brojilo i u ukupnoj računici se onda vode kao potrošač, tj. ako na kraju i imaju višak, to samo ode u bilancu proizvodnje, a ako manjak onda ode u bilancu potrošača, tj. sumnjam da ovi uzimaju uopće podatke od njih o proizvodnji, kad ionak na kraju je bitna samo računica (zapravo samo isporuče godišnje izvješće o proizvodnji, ali to ionak nikoga ne zanima).
P.S. fascinantno da su 5 godina molili da se nadogradi podzemni VN vod i nitko ni trzaja, ali čim se par metara dalja počela gradit stambena zgrada isti dan se bageri nacrtali na lokaciji.
Industrija našoj državi zadnja rupa na svirali...