Ja sam jedan od idiota koji ljude, konstantno upozorava na sranja koja će nastati, ako nastave raditi što rade. Pa redovito budem posran, ali i u 90%+ slučajeva upravu.
Ali, poslije jebanja nema kajanja.
Ja sam jedan od idiota koji ljude, konstantno upozorava na sranja koja će nastati, ako nastave raditi što rade. Pa redovito budem posran, ali i u 90%+ slučajeva upravu.
Ali, poslije jebanja nema kajanja.
znači zakonodavac je propisao prdež iz plinskih instalacija... bilo bi zanimljivo znati kojim je kemijskim spojevima obogaćen onaj najprirodniji plin iz crijevnih instalacija kojeg stvara crijevna flora i fauna
Onaj plin što izlazi iz debelog crijeva sastavom je najsličniji prirodnom (zemnom) plinu jer se sastoji poglavito od metana. Miris mu potječe od sumporovodika, H2S, koji nastaje baktijskom razgradnjom (redukcijom) sulfata. Dakle: manje sulfata u hrani i vodi - ugodniji pdrac!
Dr. Raos, dobro bi došao i nastavak ovog članka koji bi detaljnije opisao i možda najveću opasnost od plina u kući: nepotpuno sagorijevanje i trovanje ugljičnim monoksidom.
Istina, istina... ali uvjeren sam da bi danen to napisao puno zanimljivije. Bilo bi npr. zanimljivo znati koje su razine kisika problematične za sagorijevanje metana, a koje za propan-butan. A sigurno ima i drugih interesantnih pojedinosti koje meni kao nestručnjaku ni ne mogu pasti na pamet.
Instalacije mogu biti problem, ali ne treba zaboraviti dobro dimnjak izolirati i održavati.
U mom slučaju previsoka temperatura zida je zapalila komodu ali bez vidljivog plamena - samo je jako dimilo.
To ne bi ni bio toliki problem da se nije desilo u spavaćoj sobi i to u vrijeme dok sam spavao - srećom, iz nekog razloga sam se probudio prije jutra i odlučio prošetati.
Upalivši svjetlo skužim da je soba puna dima. Sama komoda nije bila tik do zida ali se šperploča na pozadini odvojila i vjerojatno je dirala zid. U tijesnom prostoru očito nije bilo dovoljno kisika za otvoreni plamen, što znači da je vjerojatno proizvedeno i dosta ugljikova monoksida.
Ništa komplicirano. Glicerin se miješa sa smjesom sumorone i dušične kiseline uz hlađenje, jer se reakcijom oslobađa toplina. Nitroglicerin se ne otapa u vodi, pa ga se poput ulja skuplja s vrha posude. Inače, trensport nitrogliceina nije tako opasan kako se to u filmovima vidi. Nitroglirin se naime otopi u metanolu, pa se onda u obliku takve neekslozivne otopine vozi do odredišta. Tamo se doda voda: metanol se u njoj otopi, a u vodi netopljivi nitroglicerin se pokupi žlicom ili šeflom. Nitroglicerin se može dobiti i izravnom reakcijom dušične kiseline i masti, no u vrlo malim količinama - ali sasvim dovoljnim da sve skupa eksplodira. Živi bili - i od eksplozije poginuli!
Navodno ako se premaz u tavi za prženje malo zagrebe, da je daljnje korištenje vrlo opasno za zdravlje. To je istina? Onda treba mjenjat tave odmah nakon prve grebotine ili?
Onda bi salata bila eksplozivna.
Da odgovorim Sevdaliji. Na pitanje o kiselini već je odgovoreno, ja bih samo dodao da se mast može zapaliti i eksplodirati ako se pomiješa s oksidatorom, no neke su kiselina (npr. dušična) oskidacijska sredstva, a druge (solna, octena) nisu. Etilmerkaptan se dodaje plinu zato što ima intenzivan miris, pa ga treba staviti jako malo. Lako je hlapljiv (ledište -121 oC, vrelište 36 oC), lako gori, kemijski je inertan pa od njega nema opasnosti za plinske instalacije, a i lako se proizvodi. Jedina šteta je SO2 koji nastaje njegovim izgranjem. Prednost je što ima specifičan miris; da se stavi, recimo, miris ljubičica lako bi se zamijenio s mirisom cvijeća ili sapuna. Za utjehu, ima i gorih smradova. Meni je najgori smrad piridin - koji se naveliko koristi kao otapalo u organskoj sintezi.
Plin je gadna stvar. Poigreške su moguće, al' kadato rokne, sve leti u zrak. Nema mali broj primjera kada ekipa koristi bocu, pa to explodira zbog ljudske neopreznosti.
Slično kada se ekipa poguši kada se grije zimi, a ne lufta prostore u kojima boravi.
Postoje senzori i alarmi, koje je dobro staviti u svoje prostor, pogotovo kada je netko stariji čovjek da ne strada od explozije plina.
----------------------
Inače, ako želite znati više o kemiji, kao što i osobno želim, postoje knjige od prof. N. Raosa koje na popularan, publicistički način prezentiraju kemiju.
Dobre su to knjige. Recimo "Metali Života - Metali Smrti".
BTW, kada u knjižari ili knjižnici nalete na prezime Raos, ne morate brinuti. To vam je vrlo dobra literatura.
Tople preporuke.
Žena iz priče je imala coronu pa zato nije osjetila miris plina. Bilo nesreća po svijetu upravo zbog toga:
Texas family with COVID-19 couldn't smell smoke from house fire, saved by teen - ABC13 Houston
Da bi kaos bio još veći, mnogi koji su zbog Covida izgubili njuh imaju suprotan simptom, osjete smrad od pečenja, plina itd.
'Smells like natural gas' Some COVID-19 patients haunted by loss of smell | WZTV (fox17.com)
Zapravo, kad vidim da nam jedan virus može zeznuti cijelo osjetilo, pitam se koliko smo toga kroz povijest mogli nanjušiti - a više ne možemo. Kontraproduktivno je da možemo nanjušit prdac, a ne recimo vodu, hranu (s veće udaljenosti) ili feromone. Zamisli da možeš nanjušiti da je žena ljuta - s ulice. Al zato tihomira čuje čitav tramvaj bez beda, čemu?
Metan je pri gorenju najčišći ugljikovodik. Ne proizvodi čađu i toksične spojeve kao npr dizel. Zašto se malo više ne gura mreža punionica na CH4? Kao prijelazno gorivo je idealan.
Metan se usto može proizvoditi čisto ekološki (bioplin), fermetnacijom organske tvari. U Indiji grade fermentatore na kravlju balegu: dobiva se bioplin (metan) za kućanstvo i pokretanje poljoprivrednih strojeva, a usto i stajski gnoj. Bilo bi dobro o tome promisliti i kod nas, no očito se isplati samo za veći broj krava ili svinja.
Točno je, biomasa nije rješenje, ali je dio rješenja. Problem zagrijavanja planeta neće se ionako riješiti na jedan (veliki) način, nego na mnogo malih. Tako to ide sa svime, u tehnologiji, ekonomiji i životu. Ako imamo 20 načina da smanjimo emisiju CO2, dovoljno je da svako pridonese samo 5 %.