Vruć komp

 ignorisi. Ti si dodirnuo hladnjak a on je vruc jer radi svoj posao a to je odvodjenje toplote sa bitnih komponenti....

 -uz dodaktak 'relativnosti' (jer ne znamo koliko je nešto vruće...) .. pa kratki opis.

.. (naravno, preskočiti...). :))

-ljudsko tijelo 'podnosi' temp do 72c, nakon čega kreće smrt, tj zgrušnjavanje bjelančevina ili opeklina recimo na prstu.

-naravno, nije nevažno količina vremena za sve fizikalno, tj u kraćem vremenu recimo desetinki možemo prstom proći kroz vatru bez opekline, sekunda i peče.. vatra-toplina je pri tome ista, razlika je samo u vremenu izloženosti tj prenešenoj količini topline po jedinici površine i relativnoj otpornosti-rezistenciji recimo kože (bla-bla..).

-ako 'prst-testom' nešto testiramo i ako se na kraći dodir opečemo, jako, tad je to temp iznad 70c.. ako moramo držati koju sec, tad je ispod.. vruća voda je po ind.standardu na 60c, cijev možemo kratko primiti cca sec-dvije.. tako da približno 'mjerljivo' možemo razlikovati 60-70c, a to kao granica može biti približno ok za gpu-cpu procjenu pregrijavanja (ostale komponente kao ram-disk traže niže temp za rad, chipset-mbo.. iznad 60c kreću problemi-greške.. gpu-cpu čip može preživjeti daleko više, tj temp 100-200 su za čip normalne, tj prvi problem iznad 200c je topljenje plastike-okoline dok sam čip može i ispušta dušu prema 300c (270 topljenje plastike..). Tako su podešeni i 'alarmi' klasično 70-72c počinju, srednje 80 pa do 90-92c kad neovisno o postavkama bios kreće u gašenje ili trhrotlanje, dok za gpu-cpu idu preko 110-130 ..

-hlađenje (ili odvođenje topline).. ako je hladnjak vruć, to je ok, tj to znači da radi svoj posao, da je sve ok, tj da hladnjak pravilno nalježe na površinu izvora topline, da pasta radi svoj posao.. da je stanje obrnuto, tj da je hladnjak hladan-mlak a očitane temp visoke tad bi to bio problem tj značilo bi da hladnjak ne radi svoj posao (ili da je senzor neispravan). .. ali da, ako je iznad 70c tad je to previše, ne za komponentu cpu-gpu nego površinu hladnjaka na mjestu gdje ako je dovoljno efikasan-dimenzioniran već mora biti mlako, ako je vruće i to bez konkretnog opterećenja-rada to je tad neadekvatan hladnjak (jednako bi bilo auspuh za auto, žica za struju ili cijev za vodu, ..) .. tj ovisi o TDP-ovima pa novi cpu traže hladnjak koji deklarirano efikasno radi s recimo 150-200w .. tj opet čista fizika na djelu, prvi dio je efikasnost odvođenja topline od izvora, drugi je dimenzije-finovi (krilca) radijatora koji trebaju disprarirati toplinu u okolni zrak, tj na kraju uvjek sve završi u zraku, dok ako imamo vodeno hlađenje to je samo međukorak-karika u lancu..

-a sad je ljeto, vrućine +30, još ako je računalo izloženo suncu (na stolu uz prozor..) lako moguće da su temp unutar kućišta recimo +50 i to u idlanju, dok ne radi ništa posebno.. a da vrlo lako skoče +10-20c .. i to je ok, mada bi trebalo osigurati bolje hlađenje, provjetravanje-izbacivanje dinstanog-toplog zraka iz kućišta ili klimatizirati prostoriju kako bi sobni zrak bio ispod 30c.. (sobne temp 16-26 se smatraju normalnim-radnim, ako se okolina podigne za +10 za toliko će otići i ostalo + dodatni problem, tj sve u fizici je stvar razlike potencijala, kao nagib cijevi-akvadukta s vodom, veći nagib daje veći pad, potencijal, kao hidrocentrala, ako je u pitanju temperatura-hlađenje tad je to razlika između izvora topline i okolnog medija-zraka u koji disprariramo tu toplinu, tj ako je sobna temp viša, manja je razlika-potencijal i moramo dodatno pojačati protok zraka kako bi dobili istu željenu temperaturu..).

-zato je klasična shema kućišta s odgovarajućom ventilacijom takva da od prednje strane ventovi pušu prema stražnoj i da nema prepreka, npr uredno kabliranje-žice.. tad je to bolje-efikasnije nego bez kućišta (kao zračni tunel)...

-fizika.. kao što osjetimo da klimauređaj hladi, propuh-hladni zrak.. jednako osjetimo i grijanje-fen dok sušimo kosu ili u primjeru računala.. tj takvo grijanje i mlaz toplog zraka treba biti za efikasno hlađenje jačeg sustava (zvjer klasa) jednako kao što superauti imaju odgovarajuće hlađenje kočnica, auspuh itd.. dok to fićek-klasi ne treba kao ni specijalne flekge sa slikovima..

-vodeno hlađenje.. može biti efikasnije, no na kraju se svede na isto, tj voda efikasnije odvodi-disprarira toplinu, tj ima daleko veću akumulativnu vrijednost (kao i gustoću) u odnosu na zrak, volumen.. tj linearno je to količina protoka medija, pa zato ventilatori imaju taj podatak, ccm-sec.. tj vodeno hlađenje bi efikasno odvelo toplinu s izvora do radijatora, dalje je isto, no tad je problem 'manji (ili veći)' .. tj recipročno-površina, veće je jače-bolje za hlađenje, tj cpu-gpu jezgra je vrlo mala površina visoke temp, dok je radijator velika površina i time daleko lakše disprarirati u okolni zrak nego direktno s cpu-gpu čipa.. tj bez vodenog kao posrednika to radi samo tijelo hladnjaka-metala-finova hladnjaka, odnosno toplovodnih cijevi koje su upravo zato efikasniji način odvođenja, kao prečica-baypass od jezdre do radijatora, .. no sve do neke granice, npr ako se voda ugrije u sustavu hlađenja tad više ne odvodi toplinu, tad je zadržava, ako je okolni zrak vruć tad nema razlike potencijala i voda se ne hladi dovoljno brzo da bi ohlađena išla u idući ciklus-krug, kao i toplovodna cijev koja radi na istom principu, tj nakon što se sve zagrije međukoraci više ne pomažu, nema 'amortizera' ili nema lufta-zalihe.. tj zato klimauređaj ima dva dijela .. unutarnji koji hladi, toplovodne cijevi koje zagrijanu tekućinu-toplinu odvode van do rashladne jedinice koja disparira toplinu u zrak klasičnim radijator-fizika modelom .. i nije isto jel vani 30-više + sunce pa se sama jedinica može zagrijati na 50-više stupnjeva.. tj i klimauređaj ima svoj radni raspon temperatura,  (minus) -15 za grijanje, 16-35-(43) do industrijskog standarda kao granice za većinu elektronike +60..

-zakon relativnosti, što je vruće ili koliko stupnjeva celziusa, objektivno-subjektivno...

-ako sustav proizvodi toplinu, ako hladnjak radi svoj posao, odvodi tu toplinu, tad je 'normalno' da je 'vruć' no problem je što to nije mjerljivo kao opis.. tj čovjek ima 'vrućicu' s +37c (smrt +42).. po ljetnim vrućinama jednostavno ljudi nisu relevantni ili objektivni za opis toplo-hladno tj za temp mora sve ispod 26 je meni hladno dok polarni mjedvdjedi uživaju dok je razlika naprosto u količini sala na trbuhu-leđima i masi koja se želi ohladiti ako uzmemo da dlake nisu razlika tj da se osoba klase medo depilirala za more :) ..

-razlika potencijala.. recimo ako to zamislimo-nacrtamo kao kosu crtu-nagib, naravno pikula ili voda će brže teći-pasti na okomitijem nagibu, dok na vodoravnom stane jer je razlika potencijala nula. Isto je s toplinom tj odvođenjem.. možemo odvoditi toplinu samo na hladniji dio, bez tog je 'dinstanje' ..

-ako su ljetne temp recimo +10c iznad prosjeka, to znači da je za toliko manja razlika, sporije, manji nagib.. tj ili ga treba povećati, kao proširiti broj traka autoceste, veća cijev za vodu ili više hladnjaka većeg protoka zraka.. ili preživimo u gužvi do jeseni kad sve padne, temperatura i gužva.. tj jedino pitanje (rizik) je da se nešto u ovom vrućem dijelu ne dogodi skupim komponentama tj računalu.. a vjerojatno neće jer je vjerojatno dovoljno robustno, ili hoće ako je nešto škart-loše-slabo.. tj upravo pod opterećenjem slabije prvo popusti i vidimo problem :)

-sad, ili je sve ok, pa pušemo na hladno, što je u kontekstu teme ok :) ili možda neki senzor ima pogrešno očitavanje, nije isto što-gdje se mjeri, temp pojedine jezgre u čipu ili površni poklopac tog čipa, dok na radijatorima-hladnaku već ne možemo znait ništa osim da postoji razlika i da na jezgri mora biti viša (kao što sve rijeke teku nizvodno, fizika..)... a možda je samo soft, jer soft-app interpretira očitanje, pa može biti pogrešno čisto soft ili pogrešna mjerna jed. celsius-faranhejt.. itd.

-može biti sve normalno unutar očekivanih ljetnih granica, može biti indikator da hlađenje nije adekvatno, tj ne sam hladnjak koji je na dodir vruć, nego dodatna ventilacija kućišta koja to mora izbaciti dalje u zrak.. tj kao vodovodne cijevi, sve mora imati odgovarajuću kapacitivnost-dimenziju-volumen.. da bi efikasno radio sustav tj sve karike lanca.. bilo koje usko grlo i može biti problem, kao prometne gužve na naplatnim kućicama ljeti, dok ostatkom godine gužve nema jer je manji promet.. cesta je ista, razlika je u broju vozila, hlađenje je isto, što se promijenilo? itd.. tj ponekad je ok puhati na hladno, bolje nego opeći se, no za točan odgovor treba nešto mjerljivo, ne ljudski-subjektivno dok sve ima neke raspone rada pa i klimauređaj ili frižider uključujući i temp na kojoj ne bi smjeli raditi jer su mogući kvarovi a na to direktno utječe i godišnje doba, tj temperatura zraka, sobna, vanjska jer na kraju je zrak ono što nas termički povezuje sa svemirom u koji sve disparira do apsolutne nule dok zvijezde fuzijom stvaraju toplinu kao i svako kretanje ili život.