EU brzine Interneta...što mislite?

poruka: 86
|
čitano: 9.516
|
moderatori: Lazarus Long, pirat, XXX-Man, DrNasty, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Old Iggy kaže...

To mi baš nije jasno, po cijelom gradu se po zgradama to radi već desetljeće, dapače npr. u mojoj (NZG) imam tri zasebna providera optike sa zasebnim instalacijama.

I, BTW, to ti nema veze s HT-om.

 Upravo to sam i napisao. Neki imaju po 2-3 ponude za optiku, neki nemaju niti jednu. Novi Zagreb je zanimljiv svima zbog gustoće naseljenosti i broja mušterija. Tamo gdje je naseljenost rjeđa, nema interesa. Blizu mene je izgrađen maltene mini kvart sa stambenim zgradama, s ukupno više stotina stanova. HT ih je odmah ubacio u svoje planove izgradnje optičke mreže. To ti sve govori.

 

Zašto HT optikom povezuje i najmanja sela? Zato jer je EU dala novac. Dao sam link u jednoj poruci.

Kod mene: Ima veze s HT-om jer ostali nemaju interesa. A kada, ne znam. Možda tek kad umrem.

 

Slike. Ovako je proveden koaksijalni kabel po zgradi. Munjevito, čisto, učinkovito. Za one koji htjeli tu uslugu. Uvedeno još dok je postojao DCM (pa Bnet, pa Vipnet, pa sada A1). Nije bilo nikakve drame, potpisa sustanara, ovoga, onoga. Ali mene kabelski internet ne zanima, želim optiku. 

 

Poruka je uređivana zadnji put čet 17.7.2025 18:03 (zelenapaprika).
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Old Iggy kaže...
zelenapaprika kaže...
Old Iggy kaže...

Nema država što tu ulagati. Ono što može je preko ministarstva organizirati fondove.

To je isključivo na operaterima, organizacija može ići preko lokalne samouprave, neki su efikasniji, neki nisu.

 Daj guglaj. Ako ti članci nisu nestali, pročitat ćeš bajke o HEP-ovim svjetlovodima (https://rep.hr/vijesti/tvrtke-i-trzista/hep-ova-optika-100-puta-brza-nakon-25-milijuna-kuna-ulaganja/5173/ i https://www.vecernji.hr/biznis/hep-plete-mrezu-optickih-kabela-za-ultrabrzi-internet-488126) i da ne idem dalje i da dalje ne gubim vrijeme.

 

Fondovi? Čarobna riječ u uši HT-a. Evo, friška vijest, ova nije iz 2012.: https://financije.hr/ht-razvija-brzu-optiku-u-ruralnim-sredstvima-uz-213-milijuna-eura-iz-eu-fondova/

 

 

Pa država nema što ulagati. HEP nije država, on ima svoju optiku od 90-ih, ideja da je "pruži na tržištu" odavno postoji no nije ozbiljno zaživjela (kao i ona od HŽ).

Fondove ti koriste svi. Evo npr. Velika Gorica, sad je u izvedbi, nema veze s operaterima. Optika ti dođe besplatno, biraš dalje operatera.

HEP nudi stupove ili dopušta postavljanje optike na svoje stupove: https://trend.com.hr/2025/03/27/u-opcinu-krasic-do-kraja-svibnja-stize-opticki-internet/

 

Država se u jednom trenutku pojavila kao mogući igrač za optički internet, istina, kao ponuditelj infrastrukture za operatere. Koji bi, očito, rentali tu optiku od države.

 

2024. - OiV.

 

https://www.poslovni.hr/hrvatska/drzavna-infrastruktura-smanjit-ce-cijene-interneta-i-ukloniti-jaz-izmedu-urbane-i-ruralne-hrvatske-4440524

 

Čitaj i ovo (29.04.2024.): https://www.vecernji.hr/vijesti/sto-ce-biti-s-drzavnim-internetom-gradi-se-5300-km-suvremene-opticke-infrastrukture-1765297

 

"Dugo se čekalo konkretne poteze izgradnje državnog interneta, odnosno sada projekta Nacionalne optičke infrastrukture. Ipak se kreće. Što se točno planira izgraditi?

Realizacijom projekta Nacionalne optičke infrastrukture izgradit će se otprilike 5300 kilometara suvremene optičke infrastrukture sljedeće generacije koja podržava simetričnu pristupnu brzinu veću od 100 Mbit/s u područjima na kojima ne postoji komercijalni interes izgradnje. Kako bih vam približio veličinu zahvata, evo nekih usporedbi: duljina novoizgrađene Nacionalne optičke infrastrukture otprilike je četiri puta veća od cjelokupne mreže autocesta i poluautocesta (1340 km) u Republici Hrvatskoj ili 2208 puta dulja od Pelješkog mosta, zbog čega je ovaj infrastrukturni zahvat jedan od najkompleksnijih projekata od državnog značaja koji će se implementirati u idućim godinama u našoj zemlji."

 

...

 

"Koliki će utjecaj na tržište imati izgrađena optička agregacijska infrastruktura, odnosno koji su benefiti te mreže?

Hrvatski građani i gospodarstvo od izgrađene će Nacionalne optičke infrastrukture imati brojne benefite: od potencijalnog smanjenja korisničkih cijena – budući da su, prema DESI indeksu 2022, cijene u našoj zemlji druge najviše u EU, niže cijene optičke infrastrukture operatorima će otvoriti prostor za smanjenja korisničkih cijena – do otvaranja tržišta, tj. povećanja tržišnog natjecanja u RH. Postojeće cijene optičke infrastrukture i nedostatak "dark fibera" obeshrabruju operatore na ulaganja u korisničke mreže u ruralnim i suburbanim sredinama naše zemlje."

 

Eto, tamo gdje nema komercijalnog interesa. Benefiti... Obećanja...

 

VG: ali novac je vjerojatno europski: "Za početak valja razlikovati dvije stvari za koje smo tada, prije nekoliko godina, osigurali novac. Radilo se o pristupnoj fiksnoj i agregacijskoj mreži. Pristupna mreža je ona koja se gradi do kućanstava i za koju su natječaji odrađeni te se uglavnom odnose na javno-privatna partnerstva jedinica lokalne samouprave i telekoma. Od jeseni stižu izvještaji obaju telekoma –HT-a i A1 Hrvatska, koji su sudjelovali u tim natječajima i dodatno investirali, o tome da su projekti spremni te da je odrađena priprema za konačno polaganje kabela, a negdje su već i položeni. "

(https://www.vecernji.hr/barkod/veliki-projekt-drzavnog-interneta-kasni-novac-eu-fondova-nije-iskoristen-ceka-se-novi-1628713)

 

 Ovo je za Pokupsko, NPOO sredstva: https://www.kronikevg.com/francuska-investicija-u-ruralnu-hrvatsku-u-pokupskom-predstavljen-projekt-opticke-mreze/

 

 

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put čet 17.7.2025 18:18 (zelenapaprika).
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Ivan(4) kaže...
zelenapaprika kaže...

Ne, suprotno, zapadni. Živim u istom kvartu cijeli svoj život. I vidim čega ima ili nema. U pitanju je isplativost tj. komercijalni interes. Kako se nekome isplatilo preko noći razvući kablove za kablovsku televiziju (prije puno godina), raskopati ulicu, postaviri ormariće, probušiti po vertikali cijelu zgradu da provedu kablove, postaviti kanalice, bušiti rupe iznad vrata stanova onih koji su htjeli uslugu, a HT-u se nikada ništa ne isplati?  Stvarno je zamorno.

 Nije li vam onda kablovski operater omogućio neki pristojan internet? Mislim da je kod nas jedan od bitnih faktora bio SBB, koji je spojio više manjih kompanija i uspeo razvući mrežu po svim većim gradovima, te je uz TV nudio i internet znatno brži od ADSL varijanti, a po generalno istoj ceni. Dakako preko bakra, ali koaksijalnog, pa brzine lagano idu do par stotina Mbps.

 300 megabita u downloadu (u teoriji) ili 2 gigabita u downloadu (u teoriji). U praksi je to manje i tu internetsku vezu zgrade i ulice koriste svi i dijele ju međusobno. Kod bakra i VDSL-a ja cijelo vrijeme imam brzinu koju plaćam (30/5), manju od toga nemam. A kod kabelskog interneta imaš brzinu koja nekada nije jednaka onome što piše na računu. Za iskustva pročitaj poruke ovdje na forumu.

 

SBB misliš na Telemach i njihov EON? Nema toga kod mene.

5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
yoko999 kaže...

Eto o tome pričam, ti imaš 3 zasebna operatera koji se kolju sa cijenama da dobiju korisnika, dok drugdje nema ni jednog.

Kakva je to apsurdistanska realnost ne razumijem.

Nije da ja sad imam nešto protiv tebe, ali nije tu sad riječ o nekim dućanima, specijalnim uredima ili tome slično da to imaš u 1 gradu za cijelu županiju, govorimo o osnovnim potrebama u 2025. godini?!

Dobro piše u članku, riječ je "vodovodu 21. stoljeća".

 

U ovoj državi jednostavno ti ne daju živjeti normalno i to je to..

Negdje postoji nevjerojatna ponuda više operatera odjednom, a negdje ništa. Kako svi samo gledaju komercijalni interes (zbog toga postoje kao firme), idu tamo gdje je naseljenost najgušća, ili tamo gdje EU plati sve ili najveći dio troškova polaganja optike.

Poruka je uređivana zadnji put čet 17.7.2025 21:18 (zelenapaprika).
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Old Iggy kaže...

i bez optike postoje opcije (4/5G, Starlink...), ali bez vode ne. Jedan od ozbiljnih problema koji se pojavljuje u zadnje vrijeme je što u slabo naseljenim područjima broj zainteresiranih je nizak i ROI skače u nebesa.

 Negdje je i mobilni internet jako loš. Evo, ja ima sreću da su sva tri operatera kod mene prisutni. Brzina ide od najveće do najmanje ovako: HT-A1-Telemach. Za razliku od mene, netko drugi u svojoj okolini ima samo jednog operatera s vrlo niskim brzinama.


Starlink. Ne dam mu ni centa.

 

"u slabo naseljenim područjima broj zainteresiranih je nizak i ROI skače u nebesa."  - očito nisi pratio medije već godinama. Evo, dao sam ti link iz travnja 2025., star 3  mjeseca. Muze se EU novac i takva slabo naseljena područja dobivaju optiku. Kakav ROI kada plaća EU. 

 

Da zaključimo? Tko ima optiku, ima ju, tko nema, neka se ipak nada. :-) 

Poruka je uređivana zadnji put čet 17.7.2025 21:13 (zelenapaprika).
4 godine
offline
EU brzine Interneta...što mislite?

zato u sinju gospodin Bulj blokira projekt za optiku u Sinju i prodaje maglu o svom projektu godinu za godinom 

 
0 0 hvala 0
17 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Chizle kaže...

zato u sinju gospodin Bulj blokira projekt za optiku u Sinju i prodaje maglu o svom projektu godinu za godinom 

 

Kakav on projekt gura?

17 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
zelenapaprika kaže...

 Upravo to sam i napisao. Neki imaju po 2-3 ponude za optiku, neki nemaju niti jednu. Novi Zagreb je zanimljiv svima zbog gustoće naseljenosti i broja mušterija. Tamo gdje je naseljenost rjeđa, nema interesa. Blizu mene je izgrađen maltene mini kvart sa stambenim zgradama, s ukupno više stotina stanova. HT ih je odmah ubacio u svoje planove izgradnje optičke mreže. To ti sve govori.

 

Zašto HT optikom povezuje i najmanja sela? Zato jer je EU dala novac. Dao sam link u jednoj poruci. 

 

Moram priznati da mi nije jasna ta fascinacija HT-om, on je samo jedan od telekoma i uz to nisu samo telekomi ti koji uvode optiku.

zelenapaprika kaže...

HEP nudi stupove ili dopušta postavljanje optike na svoje stupove: https://trend.com.hr/2025/03/27/u-opcinu-krasic-do-kraja-svibnja-stize-opticki-internet/

 

Država se u jednom trenutku pojavila kao mogući igrač za optički internet, istina, kao ponuditelj infrastrukture za operatere. Koji bi, očito, rentali tu optiku od države.

 

2024. - OiV....

 

Eto, tamo gdje nema komercijalnog interesa. Benefiti... Obećanja...

 

VG: ali novac je vjerojatno europski: "Za početak valja razlikovati dvije stvari za koje smo tada, prije nekoliko godina, osigurali novac. 

Prvi "proboj" je bio kad je HEP odobro upotrebu stupova (prije 20 godina je to bilo nezamislivo).

A što se tiče HEP-a, OiV-a - sve to zaboravi. Te priče slušam od sredine 90-ih (kad su i HEP i HŽ i još neki imali svoju optiku diljem RH), ali sve pada u vodu samim time što te firme nisu telekomi i nemaju ljude koji su u stanju to voditi kao telco business.

zelenapaprika kaže...

Starlink. Ne dam mu ni centa.

 

"u slabo naseljenim područjima broj zainteresiranih je nizak i ROI skače u nebesa."  - očito nisi pratio medije već godinama. Evo, dao sam ti link iz travnja 2025., star 3  mjeseca. Muze se EU novac i takva slabo naseljena područja dobivaju optiku. Kakav ROI kada plaća EU. 

 

Da zaključimo? Tko ima optiku, ima ju, tko nema, neka se ipak nada. :-) 

Ne znam zašto ti Starlink nije neka opcija, ali radi dobro.

To što EU nešto financira ne znači da je implementacija kraj investicije. Problem je onda to prodati da bi se ostvarila višegodišnja upotreba (održavanje ipak košta). Ja ti inače ne pratim medije, više projekte i telekome.

U nadi je spas, u svakom slučaju u nekom trenutku će vjerojatno doći optika i do tebe, samo je pitanje kad.

5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Old Iggy kaže...

Moram priznati da mi nije jasna ta fascinacija HT-om, on je samo jedan od telekoma i uz to nisu samo telekomi ti koji uvode optiku.

 

Prvi "proboj" je bio kad je HEP odobro upotrebu stupova (prije 20 godina je to bilo nezamislivo).

A što se tiče HEP-a, OiV-a - sve to zaboravi. Te priče slušam od sredine 90-ih (kad su i HEP i HŽ i još neki imali svoju optiku diljem RH), ali sve pada u vodu samim time što te firme nisu telekomi i nemaju ljude koji su u stanju to voditi kao telco business.

Ne znam zašto ti Starlink nije neka opcija, ali radi dobro.

To što EU nešto financira ne znači da je implementacija kraj investicije. Problem je onda to prodati da bi se ostvarila višegodišnja upotreba (održavanje ipak košta). Ja ti inače ne pratim medije, više projekte i telekome.

U nadi je spas, u svakom slučaju u nekom trenutku će vjerojatno doći optika i do tebe, samo je pitanje kad.

 Nije fascinacija HT-om, nego je praktični razlog. Oni su jedini koji će eventualno potegnuti optiku kod mene. A1 nudi kabelski internet (napisao sam), Telemach je nezainteresiran tj. nema ga kod mene (napisao sam), i ostaje HT koji je nedavno postavio ormarić na početku ulice. Kako je bakar prošlo svršeno vrijeme što se tiče razvoja fiksnih veza na internet, ostaje za nadati se da to ima veze s optikom.

 

Čitao sam o svima njima (HŽ, HEP, OiV) godinama. Ideja nije ovo zadnje što si napisao, a to piše i u člancima - ne budu oni nudili krajnjem korisniku vezu na internet, nego bi neki od telekoma (bilo koji) od njih rentao infrastrukturu i nudio internetsku vezu po nižoj cijeni (jer nemaju teret investicije, nego rente, koji bi valjda bio manji). Nešto slično mi je pričao poznanik o Milanu u Italiji i kako je grad prije puno godina vodio bitku s telekomima da podzemni tuneli i šahtovi za kablove budu gradski, a da telekomi to rentaju, a ne da telekomi ucjenjuju grad infrastrukturom. Kod nas je postojala inicijativa Digitalni grad (https://www.digitalnigrad.hr/) pa se nikada ništa nije dogodilo. Pogledaj datume na toj Web adresi. Od svih njih, sada je aktualan OiV s tim obećanjem ili najavom da će nešto napraviti. Živi bili, pa vidjeli. Do tada, jedina nada mi je HT.

 

Starlink mi nije aktualan, jer živim u zgradi i nemam baš uvjeta za postavljanje antene, a i ne volim mazati debeloj guski (Musku) vrat. Usput, ako mu puhne ili ga politika stisne, može ukinuti ili usporiti vezu za ovaj dio svijeta. A1 nudi Starlink ("Uz brzine preko 200 megabita u sekundi korisnicima pruža superbrzi internet, čak i u nepovoljnim vremenskim uvjetima."). A je li stvarno tako, znaju oni koji su to uzeli tamo gdje ne mogu dobiti fiksni internet, a mobilni je spor i skup. Košta 35 eura mjesečno (residental varijanta).

 

"Na terenu, stvarne brzine preuzimanja (download) variraju između 150 i 350 Mbps. Nekoliko korisnika iz Istre i Gorskog kotara opisuje iznenađenje kad Speedtest navečer pokaže više, a ujutro nešto niže rezultate." i "Brzina slanja (upload) je nešto skromnija—najčešće 30 do 50 Mbps. To je dovoljno za video pozive i bežične backupove, ali profesionalni snimatelji će vjerojatno radije koristiti optiku za velike uploadove." (https://muskirecenziraj.com/starlink-hrvatska-iskustva/)

 

S te iste adrese su i ovi podaci:

 

Zagrebačka županija

download 320

Upload 45

Latencija 40

 

"Starlink Standard Kit trenutno košta oko 450-600 EUR za hrvatske korisnike. U paketu stiže sve što trebaš za instalaciju: antena, Gen 3 ruter, 15-metarski Starlink kabel, mrežni kabel i stalak." 

 

Ja bih ipak optiku, jer je to tehnološki korak naprijed.

 

Satelitski internet je za one koji nemaju nikakvo drugo rješenje. Da sam par mjeseci na moru, uzeo bih Starlink u nekoj varijanti koja mi nažalost više nije moguća.Kad je trebalo, Starlink nije postojao.

 

Razmišljao sam čak o 5G internetu na HT-u Gigabox+ (u teoriji, do 1,5 gigabita u downloadu) ili čak 5G FWA (do 200 megabita), ali 5G može biti preopterećen brojem korisnika (nove zgrade sa ukupno više stotina stanova u kvartu).

 

Valjda će usput nekome biti korisni svi ovi podaci. Mada, za Starlink sve provjerite još jednom. Svijet medija i A1 nude hardver, a pretplatu radite na stranicama Starlinka.

13 mjeseci
offline
EU brzine Interneta...što mislite?

Starlink u Svijetu medija je sada na akciji od 50%, pa ako nekome treba..

https://www.svijet-medija.hr/art/satelitski-internet-starlink-standard-kit/124900

 

Zapravo je to jedina alternativa svemu skupa. Ja razmišljam o tome, budući je signal 4G kod mene slabašan, a o brzini fiksne sam već puno pisao..

127.0.0.1
Moj PC  
0 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Ne znam kako kod tebe, kod mene A1 kabelski ide do deklariranih 2 Gbit/s bez problema.
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
robogo kaže...
Ne znam kako kod tebe, kod mene A1 kabelski ide do deklariranih 2 Gbit/s bez problema.

 I radnim danom? I nakon recimo 18h do 01h u noći?

17 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
zelenapaprika kaže...
robogo kaže...
Ne znam kako kod tebe, kod mene A1 kabelski ide do deklariranih 2 Gbit/s bez problema.

 I radnim danom? I nakon recimo 18h do 01h u noći?

 

Možda on jedini ima internet u čitavoj zgradi, ili su ostali umirovljenici :)

5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
segregator kaže...
zelenapaprika kaže...
robogo kaže...
Ne znam kako kod tebe, kod mene A1 kabelski ide do deklariranih 2 Gbit/s bez problema.

 I radnim danom? I nakon recimo 18h do 01h u noći?

 

Možda on jedini ima internet u čitavoj zgradi, ili su ostali umirovljenici :)

 Moguće. :-) Pitao sam susjede koji su to uzeli i svi koje sam pitao rekli su da brzina pada u navedenom vremenu.

16 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
zelenapaprika kaže...
segregator kaže...
zelenapaprika kaže...
robogo kaže...
Ne znam kako kod tebe, kod mene A1 kabelski ide do deklariranih 2 Gbit/s bez problema.

 I radnim danom? I nakon recimo 18h do 01h u noći?

 

Možda on jedini ima internet u čitavoj zgradi, ili su ostali umirovljenici :)

 Moguće. :-) Pitao sam susjede koji su to uzeli i svi koje sam pitao rekli su da brzina pada u navedenom vremenu.

 -vrlo jednostavno riješenje.. ako je problem u vršnom opterećenju, niža isporučena brzina od nominalno ugovorene (70% ili je sad već na 80%) tad hakometar u ruke i .. ili isprave, ili umanjena cijena ili nešto treće.

-pošto su coaxi odvojeni, u kvartu gdje nema problema, .. nema problema, ako je preopterećen, tad može biti problema, kao i moguće posljedice poplava-potresa-radova-oštećenja..

-coax.. u doba bneta, postavljan po kvartovima-zgradama, tamo gdje se isplati, više korisnika, ne po pojedinim kućama-ulicama.. tj time je coax 99% na mjestu gdje se vjerojatno svakom operateru isplati polsovati i tad na takvom mjestu u pravilu imamo sve moguće izbore linija, stara parica-bakar, optika koju je npr tcom proveo iz istog razloga kao i a1-bnet kao i homebox-mobilna ako drugih nema + više operatera kao konkurentnost pa juzer može birati, prebacivati se.. i to se logično ponekad dogodi, neka dobra ponuda-cijena pa većina s npr coaxa ode na optiku, drugog operatera.. ili obrnuto, .. što će reć, na tim lokacijama su najveće šanse da sve radi kako je zamišljeno, dok svaka lokacija može biti izuzetak-slučaj iz nekog desetog razloga kao što je npr potres i moguće posljedice oštećenih linija i dok se ne popravi može biti problema-prekida..

.. no zato postoji prijava-žalba, hakom.. (ok, on postoji zbog domjenaka i sponzoriranja telekoma, no barem formalno štiti korisnike) :)

 

-na coaxu.. u kvartu gdje sve radi ok, gdje je žica ok.. radi, dok su u početku, prije bneta, xnet.. kad je osim kabelske-tv došao internet na coax, tad su brzine bile iznad nominalnih-ugovorenih, jer jednostavno coax to može i dok nije bilo optike bio je najjači dostupan..

-no i problem, u doba kad su šrili mrežu priključaka i imali zaposlenih izvođača.. stotine, od tog pola nije naučilo krimpati kabel nikad.. dok su neki to radili majstorski-žmirečki.. i u tome je već moguća razlika pojedine zgrade-kvarata pa i pojedinog stana-priključka, jer nije isto kad stvarno majstor s iskustvom izrade kabla nešto napravi, skrimpa, i kad vidiš traljav spoj koji se raspada, žice vire itd.. na takvim linijama nema šanse biti bez problema + a dodajmo na to da za interni dio od modema-splitera-prijemnika dalje nije stvar telekoma nego korisnika, koji spaja tv-razno, raznim kablovima i kvalitetom spoja, pogotovo u doba prije digitalnog, analogni, za više tv-a.. i ne možemo osim nagađati kako koji korisnik ima sve to posloženo, uredno-kvalitetno ili raspadnuto-divlje..

-i tad, kad juzer koji ne zna diagnostiku, osnove, prijavljuje probleme-prekide a telekom utvdi da nije do njih, počne ignorirati.. i ekšli nema što tad telekom popraviti, mora juzer.. odnosno može telekom uz naplatu servis sata rada.. zatim juzeri koji stalno prigovaraju ali nikad ne prijave kvar i nikad ne poduzmu stvarno sve da to tad riješe, hakometar.. jer tad se mora riješiti, no lakše je njurgati nego provesti hakomovo mjerenje-test koje je relevannto za prigovor (istina nepotrebno kompliciranu-dugu, opet jer je to podstanar tcoma.. i  mada po statutu štiti korisnike, realno ne radi ništa ili sporadično dok se umiljava gazdama..).

-starost.. optika je mlađa od 5god, do 10.. coax je 10-20.. parica više od 30.. povlačenje kablova kroz kvartove može biti rutinski, a može biti skoro nemuguće ovisno o stanju grada-plana-lokacije i posebnih situacija kao arheologija, potres itd.. no možemo reći da već po starosti ili nakon desetak godina neke 'žice' možemo očekivati poneki postotak problema-kvara, npr žica pukne.. koliko primjera mrežnog rj45 kabla ima svaki prosječan juzer, problem i novi kabel pa radi ok.. a to je samo koji metar žice-kabla, koji je 'do jučer' radio.. sve se kvari, degradira, popusti spoj ili lem.. i kad to radi majstor s kvalitetnim alatom i pravim osjećajem za stisnuti-krimpati, to ima bolje šanse trajati bez pucanja nego klimavi konektor kojeg relativno često vidim, na coaxu ili rj45.. dok za sad takvih fušera nema s optikom, jer je jednostavno prenova, presukupa, oprema-alat + osnovno znanje kako se koristi (alat).. pa to za sad rade obučeni majstori, koji znaju.. no što će biti s linijama za 5-10 god.. hoće li sve žice-spojevi raditi kao danas? ... možda, tj imaju veće šanse nego tamo gdje je krimpao loš majstor koji je samo par mjeseci bio zaposlen za širenje mreže i noga u dupe jer nisu svi isti i potrebni.. ne samo za telekome, jednako je po institucijama npr zdravstvo i ekipe koje su obavljale kabliranje, pri čemu je većina znala što radi, no bilo je i početnika..

 

-coax? -radi, ako postoje problemi, prekidi ili niža brzina od nominalno ugovorene, žaliti se.. dok ako je u planu neka obnova-radovi kvartovski ili gup, tad rokovi ovise o tome, pa ovisno o lokaciji može biti brzo ili za više godina.. tj svaki slučaj je za sebe, ne vrijedi 'meni je bilo..' jer nije ista žica-lokacija i nema kauzalnosti koja bi tad isti odgovor prenjela na drugog korisnika, npr ako netko ima loš kabel, to je naprosot loš kabel, kad se popravi-napravi novi, tad će problem nestati.. ako je neispravan modem ili prijemnik, jednako.. a ako je do telekoma, sustava.. tad mjerenje, prijava i moraju riješiti.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
8 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
Konstantno gura do 2 Gbit/s. Nema nekih divljih oscilacija.
17 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
ihush kaže...
zelenapaprika kaže...
segregator kaže...
zelenapaprika kaže...
robogo kaže...
Ne znam kako kod tebe, kod mene A1 kabelski ide do deklariranih 2 Gbit/s bez problema.

 I radnim danom? I nakon recimo 18h do 01h u noći?

 

Možda on jedini ima internet u čitavoj zgradi, ili su ostali umirovljenici :)

 Moguće. :-) Pitao sam susjede koji su to uzeli i svi koje sam pitao rekli su da brzina pada u navedenom vremenu.

 -vrlo jednostavno riješenje.. ako je problem u vršnom opterećenju, niža isporučena brzina od nominalno ugovorene (70% ili je sad već na 80%) tad hakometar u ruke i .. ili isprave, ili umanjena cijena ili nešto treće.

-pošto su coaxi odvojeni, u kvartu gdje nema problema, .. nema problema, ako je preopterećen, tad može biti problema, kao i moguće posljedice poplava-potresa-radova-oštećenja..

-coax.. u doba bneta, postavljan po kvartovima-zgradama, tamo gdje se isplati, više korisnika, ne po pojedinim kućama-ulicama.. tj time je coax 99% na mjestu gdje se vjerojatno svakom operateru isplati polsovati i tad na takvom mjestu u pravilu imamo sve moguće izbore linija, stara parica-bakar, optika koju je npr tcom proveo iz istog razloga kao i a1-bnet kao i homebox-mobilna ako drugih nema + više operatera kao konkurentnost pa juzer može birati, prebacivati se.. i to se logično ponekad dogodi, neka dobra ponuda-cijena pa većina s npr coaxa ode na optiku, drugog operatera.. ili obrnuto, .. što će reć, na tim lokacijama su najveće šanse da sve radi kako je zamišljeno, dok svaka lokacija može biti izuzetak-slučaj iz nekog desetog razloga kao što je npr potres i moguće posljedice oštećenih linija i dok se ne popravi može biti problema-prekida..

.. no zato postoji prijava-žalba, hakom.. (ok, on postoji zbog domjenaka i sponzoriranja telekoma, no barem formalno štiti korisnike) :)

 

-na coaxu.. u kvartu gdje sve radi ok, gdje je žica ok.. radi, dok su u početku, prije bneta, xnet.. kad je osim kabelske-tv došao internet na coax, tad su brzine bile iznad nominalnih-ugovorenih, jer jednostavno coax to može i dok nije bilo optike bio je najjači dostupan..

-no i problem, u doba kad su šrili mrežu priključaka i imali zaposlenih izvođača.. stotine, od tog pola nije naučilo krimpati kabel nikad.. dok su neki to radili majstorski-žmirečki.. i u tome je već moguća razlika pojedine zgrade-kvarata pa i pojedinog stana-priključka, jer nije isto kad stvarno majstor s iskustvom izrade kabla nešto napravi, skrimpa, i kad vidiš traljav spoj koji se raspada, žice vire itd.. na takvim linijama nema šanse biti bez problema + a dodajmo na to da za interni dio od modema-splitera-prijemnika dalje nije stvar telekoma nego korisnika, koji spaja tv-razno, raznim kablovima i kvalitetom spoja, pogotovo u doba prije digitalnog, analogni, za više tv-a.. i ne možemo osim nagađati kako koji korisnik ima sve to posloženo, uredno-kvalitetno ili raspadnuto-divlje..

-i tad, kad juzer koji ne zna diagnostiku, osnove, prijavljuje probleme-prekide a telekom utvdi da nije do njih, počne ignorirati.. i ekšli nema što tad telekom popraviti, mora juzer.. odnosno može telekom uz naplatu servis sata rada.. zatim juzeri koji stalno prigovaraju ali nikad ne prijave kvar i nikad ne poduzmu stvarno sve da to tad riješe, hakometar.. jer tad se mora riješiti, no lakše je njurgati nego provesti hakomovo mjerenje-test koje je relevannto za prigovor (istina nepotrebno kompliciranu-dugu, opet jer je to podstanar tcoma.. i  mada po statutu štiti korisnike, realno ne radi ništa ili sporadično dok se umiljava gazdama..).

-starost.. optika je mlađa od 5god, do 10.. coax je 10-20.. parica više od 30.. povlačenje kablova kroz kvartove može biti rutinski, a može biti skoro nemuguće ovisno o stanju grada-plana-lokacije i posebnih situacija kao arheologija, potres itd.. no možemo reći da već po starosti ili nakon desetak godina neke 'žice' možemo očekivati poneki postotak problema-kvara, npr žica pukne.. koliko primjera mrežnog rj45 kabla ima svaki prosječan juzer, problem i novi kabel pa radi ok.. a to je samo koji metar žice-kabla, koji je 'do jučer' radio.. sve se kvari, degradira, popusti spoj ili lem.. i kad to radi majstor s kvalitetnim alatom i pravim osjećajem za stisnuti-krimpati, to ima bolje šanse trajati bez pucanja nego klimavi konektor kojeg relativno često vidim, na coaxu ili rj45.. dok za sad takvih fušera nema s optikom, jer je jednostavno prenova, presukupa, oprema-alat + osnovno znanje kako se koristi (alat).. pa to za sad rade obučeni majstori, koji znaju.. no što će biti s linijama za 5-10 god.. hoće li sve žice-spojevi raditi kao danas? ... možda, tj imaju veće šanse nego tamo gdje je krimpao loš majstor koji je samo par mjeseci bio zaposlen za širenje mreže i noga u dupe jer nisu svi isti i potrebni.. ne samo za telekome, jednako je po institucijama npr zdravstvo i ekipe koje su obavljale kabliranje, pri čemu je većina znala što radi, no bilo je i početnika..

 

-coax? -radi, ako postoje problemi, prekidi ili niža brzina od nominalno ugovorene, žaliti se.. dok ako je u planu neka obnova-radovi kvartovski ili gup, tad rokovi ovise o tome, pa ovisno o lokaciji može biti brzo ili za više godina.. tj svaki slučaj je za sebe, ne vrijedi 'meni je bilo..' jer nije ista žica-lokacija i nema kauzalnosti koja bi tad isti odgovor prenjela na drugog korisnika, npr ako netko ima loš kabel, to je naprosot loš kabel, kad se popravi-napravi novi, tad će problem nestati.. ako je neispravan modem ili prijemnik, jednako.. a ako je do telekoma, sustava.. tad mjerenje, prijava i moraju riješiti.

 

Ne znam da li se što u međuvremenu promijenilo, ali u doba kad sam ja bio na 64k ISDN-u, rođak u USA je bio na koaksijalnih 10mbps...koji je dijelio sa još 50 ljudi...slično

ko npr nekadašnji koaksijalni BNC vs twisted pair ethernet...a dijelio je i iste probleme...jedan uređaj na mreži počne raditi probleme, niko nema mrežu, bandwidth se dijeli itd

16 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?

-to je bio problem za taj tip mreže, bnc-terminatori.. lančano, ne za nakon tog novije mrežne uređaje-topologiju (zrakasto, neovisno..).. dok uvjek neki uređaj može izazvati problem ostalima, npr struja-osigurač.. 'smetnje' ili sudar na cesti-zastoj pa mada je tvoj auto ispravan, stoji.. kao banaliziran odgovor :) 

-još se može pronaći poneki model routera ili switcha koji osim uobičajenih rj45 ima i bnc priključak, koji je ostao na tadašnjim standardima-brzine 10mbps, dok je rj-cat išao dalje, cat3-4-5-6-7-8.. pa do sadašnjih 40gbps.. ili thunder-usbc i posebnih portova-čipova za veće transfere kao serverski i sl...

 

-ne miješati liniju, tj modem i mrežu-ostatak-lan, na brzinama na kojima radi.. tj bnc mreža je bila na 10mbita kao mrežni standard, ne kao coax-kabel koji operater spaja do stana korisnika, to nije mreža nego linija.. tj dok je to bilo vidljivije-odvojeno, digitalno-analogno, postojao je i spliter, koji je razdvajao kabelski tv-analogni od internet-linije.. a modem je obabljao modemski posao tj pretvara liniju u mrežu, pri čemu je sporedno koja linija, telefonska-zujalica, isdn, coax, optika.. tj to je samo moguća propustnost.. na drugoj strani postaje mrežni standard, npr 1gbe mreža što uvjetuje da ima i 1gbe portove-switch jer bez porta-priključka ne može ni isporučiti brzinu, pa sad noviji uređaji imaju nove-više brzine, 2,5-10gbe kao i za wlan.. linija je do ulaza u modem, iz modema je mreža, dvije odvojene-različite stvari i router radi na mreži, na wan port mu dolazi linija-internet od modema.. što je u to početno vrijeme bilo razdvojeno, tj dvije kutije različite uloge-namjene kao što i sad može biti ont-terminal-modem a može biti sve u jednoj kutiji koju bi pravilno nazvali modem po primarnoj ulozi, mada se često kaže router .. a to su kutije s više takvih dodanih uloga, koje su nekad bile odvojene u zasebnim kutijama ili računalima, kao wlan server, dhcp server, ... itd.

 

-nakon isdn-a počinje ponuda coax interneta, do tad je to bila samo kabelska-tv.. (telefon još kasnije.. tj kad je sve postalo 'mreža' + digitalizacija..).

-tad su početne brzine paketa bile na coaxu 256kb.. duplo od mogućnosit isdn-a na dva kanala.. i radilo je, bez problema čitava zgrada, što su spriječavali bindanjem prvog uređaja po mac adresi kojeg modem vidi nakon paljenja.. odnosno, iz tog razloga posotji mogućnost kloniranja mac adrese u mrežnoj opremi koja takva ograničenja zaobilazi..

-operater tad xnet-bnet.. je isporučivao modem, za korištenje na više računala, zbog ograničenja koje je postavljao, je bilo potrebno dodati router.. koji kad dobije pristup ostatku svoje mreže daje potrebno.

 

-nakon tog kreće 'ubrzavanje' kao adsl, dok je coax-kabel imao prednost čistim fizičkim mogućnostima prenosa signala-kanala-kapaciteta i kvalitete izolacije pa je u odnosu na tel.paricu-bakar rj11 i slabašne žice uvjek mogao više, a to je ovisilo isključivo o server-centrali strani tj kad operater ima želju to povećati a u bizu nikad đabe, tj postupno kao konkurencija.. pa je trebalo neko vrijeme dok se proširilio a većina je kabelsku koristila kao tv i modem-telefon-fax za komunikaciju.. pa nije bila brža promjena, uočljvija.. + ograničenje na pojedine kvartove-zgrade vs većine-fixne telefonije + rat i sve što se u tom periodu događa, pa nije baš isto neko selo u usa ili vukovar.. :)

-no tad kad prevlada adsl s 4-na-8-na-više.. tad već stiže i iptv, tj telekomi postaju distributeri videa, izjednačava se, kabelska postaje telekom.. spajanje branši.. no kod nas ostaju nasljeđene razlike-korjeni.. pa je tad dominantni tcom vlasnik većine fixne, a1 (vip) mobilne, bnet coaxa.. i ne diraju tuđe, klasična mafijaška podjela.. do trena kad dolazi treći telac, sad telemach i kad je sve već izjednačeno, fixna-mobilna, digitalije i svi nude sve, dok je tel.broj postao sporedan-besplatan, nekad nosioc računa-ugovora.. sad je to internet-mreža.

-u to doba rasta-razvoja, hr je relativno mala, malo korisnika.. malo tržište, niži standard-plaće-novac + ratovi.. i kolonija za isisavanje novca, telekoma, banaka, svih.. pa je normalno da se zapad-eu brže razvijao, veći, prvi.. a mi kasnili.. mada smo trenutak prije bili pri vrhu kvalitete telefonskih linija i brzina prema eu-usa s tadašnjih 2mbita.. ili za usporedbu, ebu-tv signal koristi 64-isdn kanala po 64kb.. za npr prijenos eurovizije-tv-a..

 

-povećavaju se brzine, no još više kompresori, pa više nije bilo toliko važno ugurati više bitova u žicu, tj h264-265 radi isti rezultat na drugi način, tj čip koji to karikirano 'zipira'.. no za to treba čip-snagu-generaciju, pa smo prvo bacili stare tv prijemnike i kupili nove dvbt, da bi nedavno ponovili bacanje-kupnju za hevc.t2.265.. a taj kompresor u nekadašnji kanal za mp3 pjesmicu ugura video slikovito.. :) ..

 

-optika, ili svjetlovodni kabel.. jasno je valjda i laicima da je svjetlost malo jača-čudnija žica, brža ili s manje otpora-smetnji od bakra.. no pošto je nova kao tip žice mora se ponovo provesti, a to traje, treba iskopati-postaviti.. kao i to da to rade timovi + sinkrono s gupom i lokalnim planovima za vodu-stuju-ostalo u kvartu pri čemu se u pravilu raskopava cesta.. a i kad se može brže, posotje politički razlozi, poslovni, eu fondovi itd.. pa umjesto kroz godinu nešto traje.. a koju brznu će operater nuditi, po kojoj cijeni.. ovisi o svačemu, konkurenciji, potražnji.. dok evolucija gura naprijed, brže-više-jače.. pa se svakih par godina sve podigne na level više i postane normalno-prosjek.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
ihush kaže...

-coax.. u doba bneta, postavljan po kvartovima-zgradama, tamo gdje se isplati, više korisnika, ne po pojedinim kućama-ulicama.. tj time je coax 99% na mjestu gdje se vjerojatno svakom operateru isplati polsovati i tad na takvom mjestu u pravilu imamo sve moguće izbore linija, stara parica-bakar, optika koju je npr tcom proveo iz istog razloga kao i a1-bnet kao i homebox-mobilna ako drugih nema + više operatera kao konkurentnost pa juzer može birati, prebacivati se..

Opet idemo u ponavljanje.


Da je ovako kako si ti napisao, u mom kvartu bi se sva tri velika operatera trgala za korisnike (konkurentnost). A ne trgaju se. Najstariji je HT s bakrom i nešto noviji je DCM/Bnet/Vipnet/A1. To sam napisao već desecima puta. I uvijek je isto pitanje - kako je DCM (prethodnik Bneta) imao računicu kopati cestu, postavljati kablove, ormariće, bušiti zgrade, provlačiti kablove, postavljati za njih kanalice. I to za samo nekoliko korisnika, jer su prvo nudili TV, pa onda par godina kasnije internet u i telefon. U mojoj zgradi je manje od 5 korisnika, što se vidi po rupi iznad ulaznih vrata u stan. Nitko drugi nije ništa provlačio, bušio, pa da sam u krivu.

 

A1 je preuzeo svu tu infrastrukturu i prije 2 godine su u ulici stavili novi, manji ormarić. I neće uvoditi optiku jer ima kabelski internet.

 

HT muze bakar i do sada nije imao prevelikog interesa za moj kvart. Više kao da ide nekom inercijom, komadić po komadić Od prije godinu ili više imaju, jer su dalje od mene niknule nove zgradurine, HT se potrudio staviti to mini naselje u svoje planove za optiku. Usput su mic po mic proširivali optiku drugdje dalje od mene po kvartu, ali po ne znam kojem kriteriju. I sada se dalje ništa ne događa.


Telemacha nema.

 

Uvijek pišem isto. Ne treba mi udžbenički odgovor. Sve to znam. Mene zanima kada će za mog života doći optika. Bilo čija.

 

Istodobno, u nekim dijelovima Zagreba, sva tri providera imaju optiku, premda je jasno da se kolač dijeli na tri dijela. Ali to njih ne zanima. Kod mene bi bilo tko od njih bio JEDINI i to im očito nije važno područje.

 

Sami pogledajte planove širenja optike HT-a: https://www.t.ht.hr/objave-gradnje-opticke-mreze

 

Poruka je uređivana zadnji put pon 21.7.2025 15:54 (zelenapaprika).
16 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?

-pogrešna lokacija :) .. tj gle, ili se isplati, ili se ne isplati.. a pošto je bnet uveo davno coax, to znači da se isplati.. ali, naravno sad a1 nema razlog tamo gdje ima coax provlačiti optiku, kao što je 5 korisnika ipak za operatere malo.. tj profitabilno, ali u nekom trenutku drugo može biti profitabilnije, kao što kažeš nove zgrade-kvartovi + ugovori-obveze s gradom i planovima jer to su stvari koje se rade tako, sinkrono-planski (mada za nas to zvuči neobično).. pa poneki kvart jednostavno ostane u zavjetrini..

-tele.. za mobilnu mrežu je svejedno, sva tri operatera imaju ono što se kolokvijalno nazove homebox, tj internet preko mobilne, ne fixne.. tak da imaš, samo je pitanje što tražiš i po kojoj cijeni.. a ponekad treba imati sreće, kažu važnije nego roditi se bez kurca, ako imaš sreće, narast će.. ako nemaš ionako je beskoristan :) ..

 

+ gradnja optičke, nije važno tko kad gradi, nego kad pokupe novac fondova, pa tako ono što znam iz vlastitog kvarta, postavljena optika može biti koju godinu, dok formalno optike nema, ne spajaju posljednji metar, čeka se prigodan trenutak.. ne naše želje, nego biz.. i što tad? .. ništa, promjeniš adresu ili si dovoljno jak da natjeraš sustav da se pokrene.. ja nisam, običan čoban.. :) no jednako iskusveno-interesno i logički, obično kad više korisnika naruči-ugovori ugovornu na rok, za optiku.. tad se kao čarobnim štapićem pojavi i mogućnost priključka.. do tad nema.. tj kad bi bilo, tad bi tcom kao vlasnik morao po tržišnim uvjetima omogućiti pristup konkurenciji, pa iz tog razloga i kad ima, nema.. ako mogu biti jasniji :) .. a tad ti gledanje po kartama dostupnosti ne pomaže, pri čemu je konkretno u mom selu-zaseoku, ulica uz poštu-policiju-elektru, gdje ima optiku od početka već više godina, dok je okomita ulica istog kvarta-zgrada-dijagonalno bez, od 4 zgrade dvije imaju, dvije ne.. dobaciš čik, i tako je bilo dok određeni broj stanara nije zatražio optiku i napravio ugovor s tcomom, naravno tek nakon što su pokupili novac iz eu fonda mada su radovi bili obavljeni koju godinu ranije, u sklopu ostalih planiranih radova kao i poneki rotor koji se pojavi jer ne može selo bez rotora.. onak, i tata bi sine, malo.. no nije to za svakog, samo za odlikaše! :)

 

-prošli radovi nemaju veze s telekomom, obnova pješačkog.. no bez potrebe, jer je postojeći bio ok, ne blato-ispucan i sl. .. ali ok, novo je novo, ljepše... i tad imaš situaciju radova koji bi bili gotovi u jednom danu za stotinjak metara, no traje, traje.. jer nema mjesta, jer su auti parkirani, jer bus prolazi i sve se radi dječjom plastičnom lopaticom par minuta u danu.. i tako imaš kvart koji više liči na pojas gaze nego na nešto gdje ljudi mogu živjeti.. i sad je ok, novo.. prošlo je pa više nije tako besmisleno, a novac iz kase se morao potrošiti na to, da se ne baci.. jer mada je novo, sad već izgleda jednako kao prije, što je ekšli i tad bilo ok-dobro.. dok za mjesec očekujemo opet rundu novih prometnih frabanja zebri i sl. iz klase pituranja tunela treća ruka.. a da ne spominjemo postavljene čunjeve po cestama za neke radove-sanacije i sl. koji tako stoje po par tjedana da bi se u nekom trenu čak pojavili radnici i nešto napravili.. pa kad se sjete uklone čunjeve... pri čemu nekako šerlokovski zaključujem da čunjevi imaju ključnu ulogu ili napralata posla pri čemu je manje važno radi li se nešto, pituranje, kao i koja je boja .. do tog da je za mačku važno da lovi miševe, što će reć, ako i nemam odgovor, barem imam dosjetku :) .. ili si očekivao stvarno 'odgovor-riješenje' ?? to je na šalteru-2.. :))

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
17 godina
online
EU brzine Interneta...što mislite?

testirano u 2016. u Hrvatskoj na malom broju korisnika, a nakon toga:

 

Zašto je Njemačka vodeća Supervektoring (VDSL profile 35b):

Deutsche Telekom je još od sredine 2018. godine počeo pružati supervektoring brzine do 250 Mbit/s download i 40 Mbit/s upload

Do oktobra 2019. ovaj servis bio je dostupan za oko 25 milijuna kućanstava, a do svibnja 2022. broj dostupanih priključaka porastao je na 27,4 milijuna

Supervektoring je široko implementiran i dostupan u mnogim gradovima i ruralnim područjima Njemačke

 

U Njemačkoj ima ukupno 41 milijun kućanstava

17,6 milijuna ih ima dostupnu optiku, što znači da je većina pokrivena jednom od ove 2 tehnologije

Poruka je uređivana zadnji put pon 21.7.2025 19:46 (segregator).
Moj PC  
0 0 hvala 0
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
ihush kaže...

-pogrešna lokacija :) .. tj gle, ili se isplati, ili se ne isplati.. a pošto je bnet uveo davno coax, to znači da se isplati.. ali, naravno sad a1 nema razlog tamo gdje ima coax provlačiti optiku, kao što je 5 korisnika ipak za operatere malo.. tj profitabilno, ali u nekom trenutku drugo može biti profitabilnije, kao što kažeš nove zgrade-kvartovi + ugovori-obveze s gradom i planovima jer to su stvari koje se rade tako, sinkrono-planski (mada za nas to zvuči neobično).. pa poneki kvart jednostavno ostane u zavjetrini..

-tele.. za mobilnu mrežu je svejedno, sva tri operatera imaju ono što se kolokvijalno nazove homebox, tj internet preko mobilne, ne fixne.. tak da imaš, samo je pitanje što tražiš i po kojoj cijeni.. a ponekad treba imati sreće, kažu važnije nego roditi se bez kurca, ako imaš sreće, narast će.. ako nemaš ionako je beskoristan :) ..

 

+ gradnja optičke, nije važno tko kad gradi, nego kad pokupe novac fondova, pa tako ono što znam iz vlastitog kvarta, postavljena optika može biti koju godinu, dok formalno optike nema, ne spajaju posljednji metar, čeka se prigodan trenutak.. ne naše želje, nego biz.. i što tad? .. ništa, promjeniš adresu ili si dovoljno jak da natjeraš sustav da se pokrene.. ja nisam, običan čoban.. :) no jednako iskusveno-interesno i logički, obično kad više korisnika naruči-ugovori ugovornu na rok, za optiku.. tad se kao čarobnim štapićem pojavi i mogućnost priključka.. do tad nema.. tj kad bi bilo, tad bi tcom kao vlasnik morao po tržišnim uvjetima omogućiti pristup konkurenciji, pa iz tog razloga i kad ima, nema.. ako mogu biti jasniji :) .. a tad ti gledanje po kartama dostupnosti ne pomaže, pri čemu je konkretno u mom selu-zaseoku, ulica uz poštu-policiju-elektru, gdje ima optiku od početka već više godina, dok je okomita ulica istog kvarta-zgrada-dijagonalno bez, od 4 zgrade dvije imaju, dvije ne.. dobaciš čik, i tako je bilo dok određeni broj stanara nije zatražio optiku i napravio ugovor s tcomom, naravno tek nakon što su pokupili novac iz eu fonda mada su radovi bili obavljeni koju godinu ranije, u sklopu ostalih planiranih radova kao i poneki rotor koji se pojavi jer ne može selo bez rotora.. onak, i tata bi sine, malo.. no nije to za svakog, samo za odlikaše! :)

 

-prošli radovi nemaju veze s telekomom, obnova pješačkog.. no bez potrebe, jer je postojeći bio ok, ne blato-ispucan i sl. .. ali ok, novo je novo, ljepše... i tad imaš situaciju radova koji bi bili gotovi u jednom danu za stotinjak metara, no traje, traje.. jer nema mjesta, jer su auti parkirani, jer bus prolazi i sve se radi dječjom plastičnom lopaticom par minuta u danu.. i tako imaš kvart koji više liči na pojas gaze nego na nešto gdje ljudi mogu živjeti.. i sad je ok, novo.. prošlo je pa više nije tako besmisleno, a novac iz kase se morao potrošiti na to, da se ne baci.. jer mada je novo, sad već izgleda jednako kao prije, što je ekšli i tad bilo ok-dobro.. dok za mjesec očekujemo opet rundu novih prometnih frabanja zebri i sl. iz klase pituranja tunela treća ruka.. a da ne spominjemo postavljene čunjeve po cestama za neke radove-sanacije i sl. koji tako stoje po par tjedana da bi se u nekom trenu čak pojavili radnici i nešto napravili.. pa kad se sjete uklone čunjeve... pri čemu nekako šerlokovski zaključujem da čunjevi imaju ključnu ulogu ili napralata posla pri čemu je manje važno radi li se nešto, pituranje, kao i koja je boja .. do tog da je za mačku važno da lovi miševe, što će reć, ako i nemam odgovor, barem imam dosjetku :) .. ili si očekivao stvarno 'odgovor-riješenje' ?? to je na šalteru-2.. :))

Bitno da se mulja i maže o potrebi transformacije u digitalno društvo. Ima na Trgu bana Jelačića dovoljno golubova da im se na noge privežu  USB stickovi, pa da se tako prenose podaci. 

7 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
segregator kaže...

testirano u 2016. u Hrvatskoj na malom broju korisnika, a nakon toga:

 

Zašto je Njemačka vodeća Supervektoring (VDSL profile 35b):

Deutsche Telekom je još od sredine 2018. godine počeo pružati supervektoring brzine do 250 Mbit/s download i 40 Mbit/s upload

Do oktobra 2019. ovaj servis bio je dostupan za oko 25 milijuna kućanstava, a do svibnja 2022. broj dostupanih priključaka porastao je na 27,4 milijuna

Supervektoring je široko implementiran i dostupan u mnogim gradovima i ruralnim područjima Njemačke

 

U Njemačkoj ima ukupno 41 milijun kućanstava

17,6 milijuna ih ima dostupnu optiku, što znači da je većina pokrivena jednom od ove 2 tehnologije

 Zato što košta, trebali bi upgrejdat sve centrale što košta, a ako ovce nemaju izbora, zašto ulagat. Zato bi po meni država morala izgradit svu optičnu mrežu i prodavat korištenje svakom ISP-u, jer svaki ISP će uvijek gledat na uloženo/dobiveno i u večini predjela po HR im niti ne pada na pamet vući optiku, pogotovo ako konkurencija ne postoji.

Poruka je uređivana zadnji put jučer u 11:28 (nikonja).
17 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
nikonja kaže...
segregator kaže...

testirano u 2016. u Hrvatskoj na malom broju korisnika, a nakon toga:

 

Zašto je Njemačka vodeća Supervektoring (VDSL profile 35b):

Deutsche Telekom je još od sredine 2018. godine počeo pružati supervektoring brzine do 250 Mbit/s download i 40 Mbit/s upload

Do oktobra 2019. ovaj servis bio je dostupan za oko 25 milijuna kućanstava, a do svibnja 2022. broj dostupanih priključaka porastao je na 27,4 milijuna

Supervektoring je široko implementiran i dostupan u mnogim gradovima i ruralnim područjima Njemačke

 

U Njemačkoj ima ukupno 41 milijun kućanstava

17,6 milijuna ih ima dostupnu optiku, što znači da je većina pokrivena jednom od ove 2 tehnologije

 Zato što košta, trebali bi upgrejdat sve centrale što košta, a ako ovce nemaju izbora, zašto ulagat. Zato bi po meni država morala izgradit svu optičnu mrežu i prodavat korištenje svakom ISP-u, jer svaki ISP će uvijek gledat na uloženo/dobiveno i u večini predjela po HR im niti ne pada na pamet vući optiku, pogotovo ako konkurencija ne postoji.

 
Milanović je pokušao i dobio od Merkel po prstima.
Upgrade centrala košta 14€ po korisniku za supervectoring, sudeći po sredstvima koje EU dijeli za uvošenje optike, to košta oko 3000€ po korisniku.

Nemam pojma zašto je tako skupa optika

Poruka je uređivana zadnji put jučer u 11:57 (segregator).
16 godina
online
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
segregator kaže...
..

 
Milanović je pokušao i dobio od Merkel po prstima.
Upgrade centrala košta 14€ po korisniku za supervectoring, sudeći po sredstvima koje EU dijeli za uvošenje optike, to košta oko 3000€ po korisniku.

Nemam pojma zašto je tako skupa optika

 -zato jer je igra velikih, telekoma i eu fondova, pa u istoj priči nije isto ako je cijena 1€ ili 1000€.. tj kao formula-matematika je isto, no u džepu nije.. a sve sufinancira eu fond, pa svi žele naplatiti što više, kao pituranje tunela druga-treća ruka itd.. ne klasično tržište i regulacija, nasuprot.. odnosno kao i sve ostalo, npr gorivo ili hrana, inflacija-poskupljenje ili cijene apartmana ili metra u gradnji..

-odnosno, svaka cijena je onakva kakvu tržište prihvaća-plaća, a pogotovo kad ide iz nekog fonda, koji se mora potrošiti, jer eu je tvornica novca kao i svaka država, pa do tog da se može i bacati kao helikopterski novac ili ulupavati u beskonačne papirnate radove ili gradnje većih sudarača čestica samo zato jer je velik novac-trošak.. (hossenfelderica..)..

-a tako će ostati, dok ne postane masovno-dostupno juzerima-korisnicima.. npr usporedivo s običnom mrežnom-žicom-kablom.. RJ45.. kojeg možeš zakrimpati sam za par eura troška, pa jednako tako jeftino kupiti napravljen.. i razlika s optikom, skup alat i izrada spoja, koji onemogućava kućne-laike ili za manje potrebe uopće kupnju alata.. pa eliminira mogućnost da postane u skoro vrijeme jeftino kao običan mrežni kabel, dok je sama optička nit zapravo super biz, jeftina, polimer.. jeftinije od bakra-žice, stvar je u alatu-spoju, kao i proširen odgovor koji uključuje tisuće raznih ključeva-gedora-torxa-imbusa-philipsa-bitova pz.. koji posotje samo zato da proizvođač ima specijalan ključ kojeg korisnik-ostali nemaju i da time osigura jedinstven pristup-servis odnosno naplatu takvog posla, dok s zajedničkim-univerzalnim šarafom to gubi.. kao u ratovima memorijskih kartica kad pobjeđuje SD kao standard ili eu odluke o usb-u ili roaming tarifama .. tj ponekad politika čak napravi nešto dobro (za nas).. no primarno se politika naslanja na biz, neovisno što u izbornim plakatima misle samo na nas.. novac-vlast-kontrola.. alat ili gedora kao i usb-c punjači u eu.. zamislimo sad da jednako eu odredi korištenje jednog standarda za matice-šarafe? koliko setova ključeva bi bilo višak-nepotrebni i problem da kad trebaš onaj jedan baš njega nema i da pokupuješ nekoliko setova, dupliranje itd.. no uvjek fali još neki.. a to je samo šarf-matica, kao što su tinte-toneri potršni za printere itd..

 

-naravno, rad, djelatnici koji ukopavaju, provlače žice imaju cijenu, to košta .. no to je jednako neovisno o samom kablu, tj coax-utp-parica ili optika, pa i vodovodne cijevi, plin, ostalo-razno.. ako zanemarimo dimenzije i sl. finese :) .. taj dio posla je recimo sličan za sve što se odnosi na ulične radove i radi se manje-više planski po kvartu-gradu.. dok je pojedini priključak samog korisnika onaj posljednji metar način kako se ima kontrola tržišta i cijene, alatom za krimpanje.. koji bi možda sutra bio jednako jeftin da postane masovan, no to je opet kvaka22.. ili kokoš-jaje, dok je interes svih osim korisnika koji plaća, da je skuplje, ne jeftinije.. pa do tog da ni taj trošak ekšli ne plaća korisnik ako je priključak uz ugovornu free.. tj plaćaju eu građani porezima koji pune te fondove .. pa istovremeno dobijemo đabe i plaćamo, dok je samo razlika kad koji operater povuče koja sredstva i kako planiraju fiskalnu godinu jer su fondovi tako ograničeni pa i kad ima žica do nekog korisnika neće biti u ponudi ako ovu godinu telekom više ne može povući, potrošio za tekuću godinu i čeka iduću.. i tad se priključak pojavi, mada je već duže vrijeme tu i čeka.. novac, interesi, fondovi. ... čak nam je i đabe ili pitanje tumačenja :)

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
5 godina
offline
Re: EU brzine Interneta...što mislite?
ihush kaže...
segregator kaže...
..

 
Milanović je pokušao i dobio od Merkel po prstima.
Upgrade centrala košta 14€ po korisniku za supervectoring, sudeći po sredstvima koje EU dijeli za uvošenje optike, to košta oko 3000€ po korisniku.

Nemam pojma zašto je tako skupa optika

 -zato jer je igra velikih, telekoma i eu fondova, pa u istoj priči nije isto ako je cijena 1€ ili 1000€.. tj kao formula-matematika je isto, no u džepu nije.. a sve sufinancira eu fond, pa svi žele naplatiti što više, kao pituranje tunela druga-treća ruka itd.. ne klasično tržište i regulacija, nasuprot.. odnosno kao i sve ostalo, npr gorivo ili hrana, inflacija-poskupljenje ili cijene apartmana ili metra u gradnji..

-odnosno, svaka cijena je onakva kakvu tržište prihvaća-plaća, a pogotovo kad ide iz nekog fonda, koji se mora potrošiti, jer eu je tvornica novca kao i svaka država, pa do tog da se može i bacati kao helikopterski novac ili ulupavati u beskonačne papirnate radove ili gradnje većih sudarača čestica samo zato jer je velik novac-trošak.. (hossenfelderica..)..

-a tako će ostati, dok ne postane masovno-dostupno juzerima-korisnicima.. npr usporedivo s običnom mrežnom-žicom-kablom.. RJ45.. kojeg možeš zakrimpati sam za par eura troška, pa jednako tako jeftino kupiti napravljen.. i razlika s optikom, skup alat i izrada spoja, koji onemogućava kućne-laike ili za manje potrebe uopće kupnju alata.. pa eliminira mogućnost da postane u skoro vrijeme jeftino kao običan mrežni kabel, dok je sama optička nit zapravo super biz, jeftina, polimer.. jeftinije od bakra-žice, stvar je u alatu-spoju, kao i proširen odgovor koji uključuje tisuće raznih ključeva-gedora-torxa-imbusa-philipsa-bitova pz.. koji posotje samo zato da proizvođač ima specijalan ključ kojeg korisnik-ostali nemaju i da time osigura jedinstven pristup-servis odnosno naplatu takvog posla, dok s zajedničkim-univerzalnim šarafom to gubi.. kao u ratovima memorijskih kartica kad pobjeđuje SD kao standard ili eu odluke o usb-u ili roaming tarifama .. tj ponekad politika čak napravi nešto dobro (za nas).. no primarno se politika naslanja na biz, neovisno što u izbornim plakatima misle samo na nas.. novac-vlast-kontrola.. alat ili gedora kao i usb-c punjači u eu.. zamislimo sad da jednako eu odredi korištenje jednog standarda za matice-šarafe? koliko setova ključeva bi bilo višak-nepotrebni i problem da kad trebaš onaj jedan baš njega nema i da pokupuješ nekoliko setova, dupliranje itd.. no uvjek fali još neki.. a to je samo šarf-matica, kao što su tinte-toneri potršni za printere itd..

 

-naravno, rad, djelatnici koji ukopavaju, provlače žice imaju cijenu, to košta .. no to je jednako neovisno o samom kablu, tj coax-utp-parica ili optika, pa i vodovodne cijevi, plin, ostalo-razno.. ako zanemarimo dimenzije i sl. finese :) .. taj dio posla je recimo sličan za sve što se odnosi na ulične radove i radi se manje-više planski po kvartu-gradu.. dok je pojedini priključak samog korisnika onaj posljednji metar način kako se ima kontrola tržišta i cijene, alatom za krimpanje.. koji bi možda sutra bio jednako jeftin da postane masovan, no to je opet kvaka22.. ili kokoš-jaje, dok je interes svih osim korisnika koji plaća, da je skuplje, ne jeftinije.. pa do tog da ni taj trošak ekšli ne plaća korisnik ako je priključak uz ugovornu free.. tj plaćaju eu građani porezima koji pune te fondove .. pa istovremeno dobijemo đabe i plaćamo, dok je samo razlika kad koji operater povuče koja sredstva i kako planiraju fiskalnu godinu jer su fondovi tako ograničeni pa i kad ima žica do nekog korisnika neće biti u ponudi ako ovu godinu telekom više ne može povući, potrošio za tekuću godinu i čeka iduću.. i tad se priključak pojavi, mada je već duže vrijeme tu i čeka.. novac, interesi, fondovi. ... čak nam je i đabe ili pitanje tumačenja :)

 U cijeloj priči me veseli da će neka mjesta i gradovi dobiti optiku zbog tog novca iz EU, a pitanje je kada bi ju dobili da se razvlačenje optike financira iz nekog drugog izvora. No, dobro je da će se optika pojaviti, jer je to i strateški važo za razvoj. I dan danas ima ljudi koji u komentarima napišu da Zagreb ima sve, a ostali ništa. Što nije točno, ali daj ti to dokaži ili uvjeti nekoga da nije tako. Korona je pokazala koliko je kućna internetska veza važna. I mnogim familijama je internet središte posla, obrazovanja i zabave. 

 

HAKOM ima interaktivne karte koječega, pa možete pogledati pokrivenost širokopojasnim pristuom internetu, planiranom optikom itd.

 

http://mapiranje.hakom.hr/ 

Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice