EU brzine Interneta...što mislite?

 Upravo to sam i napisao. Neki imaju po 2-3 ponude za optiku, neki nemaju niti jednu. Novi Zagreb je zanimljiv svima zbog gustoće naseljenosti i broja mušterija. Tamo gdje je naseljenost rjeđa, nema interesa. Blizu mene je izgrađen maltene mini kvart sa stambenim zgradama, s ukupno više stotina stanova. HT ih je odmah ubacio u svoje planove izgradnje optičke mreže. To ti sve govori.

Zašto HT optikom povezuje i najmanja sela? Zato jer je EU dala novac. Dao sam link u jednoj poruci.

Kod mene: Ima veze s HT-om jer ostali nemaju interesa. A kada, ne znam. Možda tek kad umrem.

Slike. Ovako je proveden koaksijalni kabel po zgradi. Munjevito, čisto, učinkovito. Za one koji htjeli tu uslugu. Uvedeno još dok je postojao DCM (pa Bnet, pa Vipnet, pa sada A1). Nije bilo nikakve drame, potpisa sustanara, ovoga, onoga. Ali mene kabelski internet ne zanima, želim optiku. 

 300 megabita u downloadu (u teoriji) ili 2 gigabita u downloadu (u teoriji). U praksi je to manje i tu internetsku vezu zgrade i ulice koriste svi i dijele ju međusobno. Kod bakra i VDSL-a ja cijelo vrijeme imam brzinu koju plaćam (30/5), manju od toga nemam. A kod kabelskog interneta imaš brzinu koja nekada nije jednaka onome što piše na računu. Za iskustva pročitaj poruke ovdje na forumu.

SBB misliš na Telemach i njihov EON? Nema toga kod mene.

 Negdje je i mobilni internet jako loš. Evo, ja ima sreću da su sva tri operatera kod mene prisutni. Brzina ide od najveće do najmanje ovako: HT-A1-Telemach. Za razliku od mene, netko drugi u svojoj okolini ima samo jednog operatera s vrlo niskim brzinama.

Starlink. Ne dam mu ni centa.

"u slabo naseljenim područjima broj zainteresiranih je nizak i ROI skače u nebesa."  - očito nisi pratio medije već godinama. Evo, dao sam ti link iz travnja 2025., star 3  mjeseca. Muze se EU novac i takva slabo naseljena područja dobivaju optiku. Kakav ROI kada plaća EU. 

Da zaključimo? Tko ima optiku, ima ju, tko nema, neka se ipak nada. :-) 

Kakav on projekt gura?

 Nije fascinacija HT-om, nego je praktični razlog. Oni su jedini koji će eventualno potegnuti optiku kod mene. A1 nudi kabelski internet (napisao sam), Telemach je nezainteresiran tj. nema ga kod mene (napisao sam), i ostaje HT koji je nedavno postavio ormarić na početku ulice. Kako je bakar prošlo svršeno vrijeme što se tiče razvoja fiksnih veza na internet, ostaje za nadati se da to ima veze s optikom.

Čitao sam o svima njima (HŽ, HEP, OiV) godinama. Ideja nije ovo zadnje što si napisao, a to piše i u člancima - ne budu oni nudili krajnjem korisniku vezu na internet, nego bi neki od telekoma (bilo koji) od njih rentao infrastrukturu i nudio internetsku vezu po nižoj cijeni (jer nemaju teret investicije, nego rente, koji bi valjda bio manji). Nešto slično mi je pričao poznanik o Milanu u Italiji i kako je grad prije puno godina vodio bitku s telekomima da podzemni tuneli i šahtovi za kablove budu gradski, a da telekomi to rentaju, a ne da telekomi ucjenjuju grad infrastrukturom. Kod nas je postojala inicijativa Digitalni grad (https://www.digitalnigrad.hr/) pa se nikada ništa nije dogodilo. Pogledaj datume na toj Web adresi. Od svih njih, sada je aktualan OiV s tim obećanjem ili najavom da će nešto napraviti. Živi bili, pa vidjeli. Do tada, jedina nada mi je HT.

Starlink mi nije aktualan, jer živim u zgradi i nemam baš uvjeta za postavljanje antene, a i ne volim mazati debeloj guski (Musku) vrat. Usput, ako mu puhne ili ga politika stisne, može ukinuti ili usporiti vezu za ovaj dio svijeta. A1 nudi Starlink ("Uz brzine preko 200 megabita u sekundi korisnicima pruža superbrzi internet, čak i u nepovoljnim vremenskim uvjetima."). A je li stvarno tako, znaju oni koji su to uzeli tamo gdje ne mogu dobiti fiksni internet, a mobilni je spor i skup. Košta 35 eura mjesečno (residental varijanta).

"Na terenu, stvarne brzine preuzimanja (download) variraju između 150 i 350 Mbps. Nekoliko korisnika iz Istre i Gorskog kotara opisuje iznenađenje kad Speedtest navečer pokaže više, a ujutro nešto niže rezultate." i "Brzina slanja (upload) je nešto skromnija—najčešće 30 do 50 Mbps. To je dovoljno za video pozive i bežične backupove, ali profesionalni snimatelji će vjerojatno radije koristiti optiku za velike uploadove." (https://muskirecenziraj.com/starlink-hrvatska-iskustva/)

S te iste adrese su i ovi podaci:

Zagrebačka županija

download 320

Upload 45

Latencija 40

"Starlink Standard Kit trenutno košta oko 450-600 EUR za hrvatske korisnike. U paketu stiže sve što trebaš za instalaciju: antena, Gen 3 ruter, 15-metarski Starlink kabel, mrežni kabel i stalak." 

Ja bih ipak optiku, jer je to tehnološki korak naprijed.

Satelitski internet je za one koji nemaju nikakvo drugo rješenje. Da sam par mjeseci na moru, uzeo bih Starlink u nekoj varijanti koja mi nažalost više nije moguća.Kad je trebalo, Starlink nije postojao.

Razmišljao sam čak o 5G internetu na HT-u Gigabox+ (u teoriji, do 1,5 gigabita u downloadu) ili čak 5G FWA (do 200 megabita), ali 5G može biti preopterećen brojem korisnika (nove zgrade sa ukupno više stotina stanova u kvartu).

Valjda će usput nekome biti korisni svi ovi podaci. Mada, za Starlink sve provjerite još jednom. Svijet medija i A1 nude hardver, a pretplatu radite na stranicama Starlinka.

Možda on jedini ima internet u čitavoj zgradi, ili su ostali umirovljenici :)

 -vrlo jednostavno riješenje.. ako je problem u vršnom opterećenju, niža isporučena brzina od nominalno ugovorene (70% ili je sad već na 80%) tad hakometar u ruke i .. ili isprave, ili umanjena cijena ili nešto treće.

-pošto su coaxi odvojeni, u kvartu gdje nema problema, .. nema problema, ako je preopterećen, tad može biti problema, kao i moguće posljedice poplava-potresa-radova-oštećenja..

-coax.. u doba bneta, postavljan po kvartovima-zgradama, tamo gdje se isplati, više korisnika, ne po pojedinim kućama-ulicama.. tj time je coax 99% na mjestu gdje se vjerojatno svakom operateru isplati polsovati i tad na takvom mjestu u pravilu imamo sve moguće izbore linija, stara parica-bakar, optika koju je npr tcom proveo iz istog razloga kao i a1-bnet kao i homebox-mobilna ako drugih nema + više operatera kao konkurentnost pa juzer može birati, prebacivati se.. i to se logično ponekad dogodi, neka dobra ponuda-cijena pa većina s npr coaxa ode na optiku, drugog operatera.. ili obrnuto, .. što će reć, na tim lokacijama su najveće šanse da sve radi kako je zamišljeno, dok svaka lokacija može biti izuzetak-slučaj iz nekog desetog razloga kao što je npr potres i moguće posljedice oštećenih linija i dok se ne popravi može biti problema-prekida..

.. no zato postoji prijava-žalba, hakom.. (ok, on postoji zbog domjenaka i sponzoriranja telekoma, no barem formalno štiti korisnike) :)

-na coaxu.. u kvartu gdje sve radi ok, gdje je žica ok.. radi, dok su u početku, prije bneta, xnet.. kad je osim kabelske-tv došao internet na coax, tad su brzine bile iznad nominalnih-ugovorenih, jer jednostavno coax to može i dok nije bilo optike bio je najjači dostupan..

-no i problem, u doba kad su šrili mrežu priključaka i imali zaposlenih izvođača.. stotine, od tog pola nije naučilo krimpati kabel nikad.. dok su neki to radili majstorski-žmirečki.. i u tome je već moguća razlika pojedine zgrade-kvarata pa i pojedinog stana-priključka, jer nije isto kad stvarno majstor s iskustvom izrade kabla nešto napravi, skrimpa, i kad vidiš traljav spoj koji se raspada, žice vire itd.. na takvim linijama nema šanse biti bez problema + a dodajmo na to da za interni dio od modema-splitera-prijemnika dalje nije stvar telekoma nego korisnika, koji spaja tv-razno, raznim kablovima i kvalitetom spoja, pogotovo u doba prije digitalnog, analogni, za više tv-a.. i ne možemo osim nagađati kako koji korisnik ima sve to posloženo, uredno-kvalitetno ili raspadnuto-divlje..

-i tad, kad juzer koji ne zna diagnostiku, osnove, prijavljuje probleme-prekide a telekom utvdi da nije do njih, počne ignorirati.. i ekšli nema što tad telekom popraviti, mora juzer.. odnosno može telekom uz naplatu servis sata rada.. zatim juzeri koji stalno prigovaraju ali nikad ne prijave kvar i nikad ne poduzmu stvarno sve da to tad riješe, hakometar.. jer tad se mora riješiti, no lakše je njurgati nego provesti hakomovo mjerenje-test koje je relevannto za prigovor (istina nepotrebno kompliciranu-dugu, opet jer je to podstanar tcoma.. i  mada po statutu štiti korisnike, realno ne radi ništa ili sporadično dok se umiljava gazdama..).

-starost.. optika je mlađa od 5god, do 10.. coax je 10-20.. parica više od 30.. povlačenje kablova kroz kvartove može biti rutinski, a može biti skoro nemuguće ovisno o stanju grada-plana-lokacije i posebnih situacija kao arheologija, potres itd.. no možemo reći da već po starosti ili nakon desetak godina neke 'žice' možemo očekivati poneki postotak problema-kvara, npr žica pukne.. koliko primjera mrežnog rj45 kabla ima svaki prosječan juzer, problem i novi kabel pa radi ok.. a to je samo koji metar žice-kabla, koji je 'do jučer' radio.. sve se kvari, degradira, popusti spoj ili lem.. i kad to radi majstor s kvalitetnim alatom i pravim osjećajem za stisnuti-krimpati, to ima bolje šanse trajati bez pucanja nego klimavi konektor kojeg relativno često vidim, na coaxu ili rj45.. dok za sad takvih fušera nema s optikom, jer je jednostavno prenova, presukupa, oprema-alat + osnovno znanje kako se koristi (alat).. pa to za sad rade obučeni majstori, koji znaju.. no što će biti s linijama za 5-10 god.. hoće li sve žice-spojevi raditi kao danas? ... možda, tj imaju veće šanse nego tamo gdje je krimpao loš majstor koji je samo par mjeseci bio zaposlen za širenje mreže i noga u dupe jer nisu svi isti i potrebni.. ne samo za telekome, jednako je po institucijama npr zdravstvo i ekipe koje su obavljale kabliranje, pri čemu je većina znala što radi, no bilo je i početnika..

-coax? -radi, ako postoje problemi, prekidi ili niža brzina od nominalno ugovorene, žaliti se.. dok ako je u planu neka obnova-radovi kvartovski ili gup, tad rokovi ovise o tome, pa ovisno o lokaciji može biti brzo ili za više godina.. tj svaki slučaj je za sebe, ne vrijedi 'meni je bilo..' jer nije ista žica-lokacija i nema kauzalnosti koja bi tad isti odgovor prenjela na drugog korisnika, npr ako netko ima loš kabel, to je naprosot loš kabel, kad se popravi-napravi novi, tad će problem nestati.. ako je neispravan modem ili prijemnik, jednako.. a ako je do telekoma, sustava.. tad mjerenje, prijava i moraju riješiti.

Ne znam da li se što u međuvremenu promijenilo, ali u doba kad sam ja bio na 64k ISDN-u, rođak u USA je bio na koaksijalnih 10mbps...koji je dijelio sa još 50 ljudi...slično

ko npr nekadašnji koaksijalni BNC vs twisted pair ethernet...a dijelio je i iste probleme...jedan uređaj na mreži počne raditi probleme, niko nema mrežu, bandwidth se dijeli itd

Opet idemo u ponavljanje.

Da je ovako kako si ti napisao, u mom kvartu bi se sva tri velika operatera trgala za korisnike (konkurentnost). A ne trgaju se. Najstariji je HT s bakrom i nešto noviji je DCM/Bnet/Vipnet/A1. To sam napisao već desecima puta. I uvijek je isto pitanje - kako je DCM (prethodnik Bneta) imao računicu kopati cestu, postavljati kablove, ormariće, bušiti zgrade, provlačiti kablove, postavljati za njih kanalice. I to za samo nekoliko korisnika, jer su prvo nudili TV, pa onda par godina kasnije internet u i telefon. U mojoj zgradi je manje od 5 korisnika, što se vidi po rupi iznad ulaznih vrata u stan. Nitko drugi nije ništa provlačio, bušio, pa da sam u krivu.

A1 je preuzeo svu tu infrastrukturu i prije 2 godine su u ulici stavili novi, manji ormarić. I neće uvoditi optiku jer ima kabelski internet.

HT muze bakar i do sada nije imao prevelikog interesa za moj kvart. Više kao da ide nekom inercijom, komadić po komadić Od prije godinu ili više imaju, jer su dalje od mene niknule nove zgradurine, HT se potrudio staviti to mini naselje u svoje planove za optiku. Usput su mic po mic proširivali optiku drugdje dalje od mene po kvartu, ali po ne znam kojem kriteriju. I sada se dalje ništa ne događa.

Telemacha nema.

Uvijek pišem isto. Ne treba mi udžbenički odgovor. Sve to znam. Mene zanima kada će za mog života doći optika. Bilo čija.

Istodobno, u nekim dijelovima Zagreba, sva tri providera imaju optiku, premda je jasno da se kolač dijeli na tri dijela. Ali to njih ne zanima. Kod mene bi bilo tko od njih bio JEDINI i to im očito nije važno područje.

Sami pogledajte planove širenja optike HT-a: https://www.t.ht.hr/objave-gradnje-opticke-mreze

testirano u 2016. u Hrvatskoj na malom broju korisnika, a nakon toga:

Zašto je Njemačka vodeća Supervektoring (VDSL profile 35b):

Deutsche Telekom je još od sredine 2018. godine počeo pružati supervektoring brzine do 250 Mbit/s download i 40 Mbit/s upload

Do oktobra 2019. ovaj servis bio je dostupan za oko 25 milijuna kućanstava, a do svibnja 2022. broj dostupanih priključaka porastao je na 27,4 milijuna

Supervektoring je široko implementiran i dostupan u mnogim gradovima i ruralnim područjima Njemačke

U Njemačkoj ima ukupno 41 milijun kućanstava

17,6 milijuna ih ima dostupnu optiku, što znači da je većina pokrivena jednom od ove 2 tehnologije

 Zato što košta, trebali bi upgrejdat sve centrale što košta, a ako ovce nemaju izbora, zašto ulagat. Zato bi po meni država morala izgradit svu optičnu mrežu i prodavat korištenje svakom ISP-u, jer svaki ISP će uvijek gledat na uloženo/dobiveno i u večini predjela po HR im niti ne pada na pamet vući optiku, pogotovo ako konkurencija ne postoji.

 -zato jer je igra velikih, telekoma i eu fondova, pa u istoj priči nije isto ako je cijena 1€ ili 1000€.. tj kao formula-matematika je isto, no u džepu nije.. a sve sufinancira eu fond, pa svi žele naplatiti što više, kao pituranje tunela druga-treća ruka itd.. ne klasično tržište i regulacija, nasuprot.. odnosno kao i sve ostalo, npr gorivo ili hrana, inflacija-poskupljenje ili cijene apartmana ili metra u gradnji..

-odnosno, svaka cijena je onakva kakvu tržište prihvaća-plaća, a pogotovo kad ide iz nekog fonda, koji se mora potrošiti, jer eu je tvornica novca kao i svaka država, pa do tog da se može i bacati kao helikopterski novac ili ulupavati u beskonačne papirnate radove ili gradnje većih sudarača čestica samo zato jer je velik novac-trošak.. (hossenfelderica..)..

-a tako će ostati, dok ne postane masovno-dostupno juzerima-korisnicima.. npr usporedivo s običnom mrežnom-žicom-kablom.. RJ45.. kojeg možeš zakrimpati sam za par eura troška, pa jednako tako jeftino kupiti napravljen.. i razlika s optikom, skup alat i izrada spoja, koji onemogućava kućne-laike ili za manje potrebe uopće kupnju alata.. pa eliminira mogućnost da postane u skoro vrijeme jeftino kao običan mrežni kabel, dok je sama optička nit zapravo super biz, jeftina, polimer.. jeftinije od bakra-žice, stvar je u alatu-spoju, kao i proširen odgovor koji uključuje tisuće raznih ključeva-gedora-torxa-imbusa-philipsa-bitova pz.. koji posotje samo zato da proizvođač ima specijalan ključ kojeg korisnik-ostali nemaju i da time osigura jedinstven pristup-servis odnosno naplatu takvog posla, dok s zajedničkim-univerzalnim šarafom to gubi.. kao u ratovima memorijskih kartica kad pobjeđuje SD kao standard ili eu odluke o usb-u ili roaming tarifama .. tj ponekad politika čak napravi nešto dobro (za nas).. no primarno se politika naslanja na biz, neovisno što u izbornim plakatima misle samo na nas.. novac-vlast-kontrola.. alat ili gedora kao i usb-c punjači u eu.. zamislimo sad da jednako eu odredi korištenje jednog standarda za matice-šarafe? koliko setova ključeva bi bilo višak-nepotrebni i problem da kad trebaš onaj jedan baš njega nema i da pokupuješ nekoliko setova, dupliranje itd.. no uvjek fali još neki.. a to je samo šarf-matica, kao što su tinte-toneri potršni za printere itd..

-naravno, rad, djelatnici koji ukopavaju, provlače žice imaju cijenu, to košta .. no to je jednako neovisno o samom kablu, tj coax-utp-parica ili optika, pa i vodovodne cijevi, plin, ostalo-razno.. ako zanemarimo dimenzije i sl. finese :) .. taj dio posla je recimo sličan za sve što se odnosi na ulične radove i radi se manje-više planski po kvartu-gradu.. dok je pojedini priključak samog korisnika onaj posljednji metar način kako se ima kontrola tržišta i cijene, alatom za krimpanje.. koji bi možda sutra bio jednako jeftin da postane masovan, no to je opet kvaka22.. ili kokoš-jaje, dok je interes svih osim korisnika koji plaća, da je skuplje, ne jeftinije.. pa do tog da ni taj trošak ekšli ne plaća korisnik ako je priključak uz ugovornu free.. tj plaćaju eu građani porezima koji pune te fondove .. pa istovremeno dobijemo đabe i plaćamo, dok je samo razlika kad koji operater povuče koja sredstva i kako planiraju fiskalnu godinu jer su fondovi tako ograničeni pa i kad ima žica do nekog korisnika neće biti u ponudi ako ovu godinu telekom više ne može povući, potrošio za tekuću godinu i čeka iduću.. i tad se priključak pojavi, mada je već duže vrijeme tu i čeka.. novac, interesi, fondovi. ... čak nam je i đabe ili pitanje tumačenja :)