Gigant za giganta

Da li će u petak priliko, slijetanja Myra biti vidljiva sa vidikovca?

PS.

skupio sam ekipu za gledanje slijetanja pa me zanima da li će Antonov doći do glavnih terminala ili će biti prkiran negdje dalje na pisti?

Samo da utvrdimo, golemi avion koji slijece kod nas je dogadjaj godine za jadne, gladne i obespravljene? Tesko mi je parirati ovoj tvrdnji, a mislim i da nije potrebno.

Svaka cast Koncaru i transformatorima (ne samo ovom), svaka cast dvjestodvajstpetici, ako budem mogao i sam cu otici to vidjeti (uzbudjuju me i Blanici, kako ne bi i ova grdosija), ali mislim da ima ili ce biti i vaznijih dogadjaja ove godine, ako vec ne i mjeseca.

Ono sto mene vise zanima je zbog cega je doslo do kvara transformatora na Filipinima (grom, nestrucno rukovanje, prolivena juha) i koliko cesto Koncar ima kvarova na takvim transformatorima? I sto radi u tim slucajevima (ocito jos nikad nije uposlio Antonova)? Takve informacije bi mi vise znacile od guranja u isti kos Mamica, Avice, penzionera i LGBT zajednice.

Oleg, ti si majstor i svjetski car.

Ovakve članke obožavam čitati, britko, bez zadrške i ravno u glavu. Nadam se da će biti i dobrih fotki da upotpune doživljaj.

  Slazem se za ovo o avionu. Mislim da su vise paznje njemu dali nego icemu.

EDIT: da ne budem tuka koja kvota cijeli zadnji post, nema smisla.

Dodje dan da se slozim i sa Olegom. Zemljo otvori se.

Kao bosancu text mi je super samo na svakom mjestu u textu zamjenim rijec Koncar sa Energoinvest i to bi bilo u principu to.

Ah da treba zamjeniti u HDZ sa SDA,SNSD,HDZ, HDZ 1990, SDS.  Jedino sto ne treba zamjeniti i valjda jet to nova kosmicka konstanta a to je "nepsosobni SDP" :D

Oleg, svaka cast na clanku i najvise na hrabrosti u izboru rijeci!

Vrlo rijetki portali (novine) pisu otvoreno i istinito o Apsurdistanu.

Pohvale i Koncaru koji je i dalje prezivio (zahvaljujuci Siemensu) pljacku i otimacinu dosadasnih, a kako ce prezivit danasnje - ne znam.

Ovaj clanak govori o jednom segmentu gdje elektronika nema kaj trazit. Tu vrijede sasvim druga pravila i "brute force", tj zelezo i bakar. I tako ce biti za vijeke vjekova.

Znaju nasi radit, svaka cast!

Nego, ima bit da su Olegu avioni tiha patnja pa je ovako udarnicki napisa tekst!

Čisto bih napomenuo da ima i malih softverskih firmi koje razvijaju programe za Končar.

Očekujem članak u novom Bug.u na ovu temu :)

Start-up je vrijedan pojam u gospodarstvu.

Zašto onda urednik, novinar vodećeg domaćeg IT magazina koristi pojam u negativnom kontekstu?

Jer fali "masa" koja pojmu Start-up daje vrijednost.

Raspadom Jugoslavije otvorilo se mnoštvo mogućnosti.

Ne samo da je svaka savezna republika postala samostalni čimbenik na širem, europskom i svjetskom tržištu, već je postala tržišni takmac na prostorima bivše države.

No sama dostupnost mogućnosti ne znači da znate te mogućnosti iskorisititi.

Kao što je očito iz svih segmenata društva, nažalost mi smo počeli brati voće bez da smo uložili imalo truda u polje, sadnju, održavanje, i samo znanje.

Uzeli smo najbolje primjere iz svakog aspekta funkcionalnog društva no nismo stali barem pogledati proces kako je do tog stanja došlo.

Primjerice, 23 godine nakon uvođenja demokracije, mi nju koristimo kako bi obespravili manjinu koristeći pojmove, štoviše braneći se njima, bez da uopće znamo što ti pojmovi znače.

Netko je gore spomenuo da smo iz društva proizvođača prešli u društvo potrošača, što je loše samo po sebi, no mi smo dodatno uvjereni da smo bolji, pametniji i uspješniji od samih proizvođača, iako nakon radnog dana nemamo ništa opipljivo za pokazati, samo naše riječi. Od riječi, vidimo, teško je živjeti.

Tako smo postali opčinjeni trendom samog vrh industrije, softverom i zabavom.

Ono što potrošačko društvo neće primjetiti su segmenti u proizvodnji, a bitniji za ovu priču su resursi, konkurencija, doseg i očuvanje.

Naime Start up u IT-u ima prednost da resursi gotovo i nisu potrebni. Radnici se mogu osoposbljavati neovisno o stanju tržišta, alati su dobavljivi opet neovisno o stanju tržišta.

Idealno za početak rada, idealno za slobodu kreacije.

Nažalost, to su sve beneficije.

Konkurencija je faktor kojeg se mora uračunati u plan proizvodnje, no poduzetnik početnik - Start-upovac, rijetko se susreo sa učinkom kvalitetne konkrencije na proizvodnju, te zasigurno ima krivi dojam o utjecaju konkurencije i vlastitim mogućnostima. Problem je još veći jer konkureniju čine svi, apsolutno svi. Ono što je blagodat softver industrije je da je svatko potencijalni kupac neovisno nalazio se u Brazilu ili Vinkovcima. No to znači da je Start-upovac iz Brazila konkurent i na tržištu u Vinkovcima. Proizvođaču kvalitetnog fizičkog proizvoda blizina kupca je velika prednost, jer će kupac uštedjeti na transportu, te se neovisno o ovom članku o prijevozu na Filipine, u većini slučajeva isplati imati većinu proizvođača što bliže sebi, što tom proizvođaču automatski smanjuje konkurenciju iz navedenog Brazila. Outsourcanje jest postao ogroman čimbenik, jer "sve je iz Kine" no i dalje postoji ogroman prostor za uspješnu lokalnu proizvodnju, Njemačka auto-industrija je dobar primjer, ukoliko Končar nije dovoljan.

Meni je osobno, prijmjetljiva bila doza arogancije u Start-up izvješćima, barem u onima o kojima se pisalo u medijima, jer Startupovci često zaboravljaju da inteligencija nije raritetno unikatna, dovoljno obrazovana skupina ljudi, uz najbolje alate doći će do istog proizvoda. To je nešto što spada i u olakotnu i otegotnu okolnost - najbolji alati su svima dostupni. Mi smo zaboravili da postoji opcija da i sami postanemo proizvođači tih alata, kao i da unaprijeđujemo postojeće.

Doseg je također bitan faktor, pravomjerno širenje, poznavanje vlastitih ograničenja. Plaćanje dvoje do deset ljudi teško se može nazvati dosegom, problem je i u tome što je vrhunskih primjera ogormnog dosega u softverskom dijelu IT-a malen i lako promjenjiv. Time dolazimo do očuvanja na tržištu jer primjetljivo je da dobar dio Start-up firmi ima već nekoliko upitno uspješnih projekata. Nerealno je očekivati dugoročno očuvanje na tržištu jer za to treba ovisnost (Windows i Office), dok čak i neki naočigled uspješni pojekti (Zynga) iamju kratak rok u originalnom načinu rada.

No ovo nije kritika Start-upu kao pojmu i grani gospodarstva, ovo je kritika stvaranju populalnog trenda od Start-upa, kojem se daju osobine koje Start-up čak i ako postane uspješan dio tržišta, neće imati, neće biti faktor koji daje stabilnost tržišta, niti daje mogućnosti koje drugima mogu dati mjesto za širenje, poput navedene Autoindustrije koja daje mjesto za poslovanje čak i IT Start-upovima.

Moramo stati na loptu, Start-up iz IT segementa neće imati kome plasirati svoj proizvod ukoliko društvo oko njega neće imati sredstava za konzumiranje tih proizvoda, a ta sredstva ne mogu doći iz ničega osim širokog spektra gospodarstva. Start-up može pomoći, što je hvalevrijedno, no taj aspekt poslovanja je rijetko reklamiran, većinom se radi u pojedinačnim proizvodima koji se samostalno bore na tržištu. Problem je što to, domaće,  tržište nestaje, a konkurencija buja.

Također mediji reklamiraju Start-upove jer nemaju što drugo reklamirati, trend koji je nastao u uništenom društvu u kojem je troriječ mladi - inovacija - zaposlenje postala toliko korištena da netko zbilja može i pomisliti da uspjeh neće izostati, što se nažalost neće dogoditi. Kao primjer bih naveo poznanike koji su relano gledajući mlada, kreativna tvrtka za internet marketing, no u medijima su predstavljeni na bazi zaposlenja mladih, dok nije bilo puno riječi o njihovom poslovnom planu.

I tu je problem, mi ne stvaramo tržište pogodno za Start-upove, mi od Start-upa stvaramo tržište koje je samo vrhnje na bačvi mlijeka. Naša bačva je toliko rđava i šuplja da mlijeka više gotovo ni nema, a kao gutači trendova svi bi kupili vrhnje, nitko ne popravlja bačvu.

U najboljim je godinama i obećava puno (skoro ko Linux).

pa moram priznat da mi je sad u top tri dogadjaja godine. skoro da ne povjerujes . trafo je srce informatike, ako uzmemo da je struja krv. nevjerovatno, umjesto da ih drzava pogura sa par milijardi da prosire kapacitete i rade deset puta toliko, pa zaposle umjesto 500  nekih 5000, pa tih 5000 plati kojih par milijardi poreza drzavi, pa se pokrene cijela jedna grana industrije koja zaposli jos kojih 10000 -*15000......, odlichan clanak. i naravno da nije vijest za veliku pompu , jer bi vecina hrvata napravila moju matematiku i na iducim izborima proglasila anarhiju. pa ako ovo ne moze shvatit ministar financija, pa ko bi trebao onda m m j,

Tako to Oleg piše.
Žao mi je samo što češće on ne piše.

Svaka čast majstore

Stvarno bih volio vidjeti to čudo uživo, ali nažalost, nisam blizu Zagreba.
Sretno onima koji jesu, ali zahvaljujući Olegu, osjećat ću se kao da jesam  

 Slažem se. Naravno da za nekog sebičnog gena u nekakvom stanu koji živi od mamine penzije osobno egzistencijalno ne utječe nikako
ovaj događaj, ali simbolički, važan je JEDNAKO ako ne i više nego uspjeh hrvatske reprezentacije u svjetskom prvenstvu

u nogometu. Jer najskuplji mogući prijevoz koji je poslan za neki naš proizvod, od cijele tehnološke konkurencije u cijelom svijetu,

znači puno. Dakle nije tu toliko bitno što stiže antonov, nego po što, i zašto stiže. Nije jednako kao "stigao najveći kruzer pogledati Dubrovnik"
koji je tamo zato jer smo mi naslijedili grad od svojih pradjedova i sada rentamo pogled na njega. 
A kada isključivo domaći koncert, izložba ili sportski uspjeh budu rezultirali transportom vrijednim 2 milijuna dolara, a izvođači/autori zapošljavali
tisuće ljudi i kooperanata, te izvozili 8 milijardi kuna, kao što je opisano u tekstu, onda ok. Ovako je to samo retoričko pametovanje.

valjda če bit na yubitu i snimka slijetanja i polijetanja zrakoplova

pa da i mi ostali vidimo, a nemamo priliku biti u ZG-u

A članak je NO.1, tako treba, svi su na okupu :D