U hrvatskom jeziku x-zrake se zovu rendgenske zrake. Ima x-zrake je izvorni Roentgenov termin, koji je poslije promijenjen tako da su zrake koje je on otkrio dobile ime po njemu. U engleskom govornom području zadržao se stari naziv, a mi nemamo nikakvog razloga da naš termin, rentgensko zračenje - nakon 150 godina! - mijenjamo, između ostalog što se uobičajilo ("idem na rendgen"), a slova X nema u hrvatskoj abecedi.
Začudo, na hrvatskoj tipkovnici postoji X. Čak i Y. Pa čak i € i $! 
Da su se moji nastavnici matematike i fizike vodili time koje je slovo u hrvatskoj abecedi, a koje nije, mislim da bi ostao na osnovama algebre iz prvog i drugog razreda osnovne škole.
Ovisno o kontekstu, nekada koristimo termin ren(d)gen(sko/ske) zrake/zračenje, a nekada X-zrake (u fizici i astronomiji, recimo, X-zrake neutronskih zvijezda otkrivaju "metamorfozu fotona" - Kozmos), a američko onkološko društvo gama-zračenje klasificira pod X-zrake jer je efekt na tijelo isti, iako je izvor zračenja različit ("X-rays and gamma rays are in packets of energy known as photons. Because X-rays and gamma rays have the same properties and health effects, they are grouped together here." - What Are X-rays and Gamma Rays? | American Cancer Society)
Ovo malo podsjeća na ono je li rajčica voće ili povrće, a odgovor je, kao u svemu, u kontekstu - botaničarima je voće, kulinarima sigurno nije.
aj koja i od profi-prevoditelja. hrvatska abeceda sadrži 30 (fonetskih) znakova. tipkovnice sadrže i neka strana latinična slova i simbole no to je zbog toga što raspored tipkovnice potječe od anglosaksonskog (na koji naši dodaju dijakritike ili ne - "tuđe moramo, kad svoje nemamo"). profesor ima pravo. u standardnom hrvatskom se upotrebljava izričaj "rendgenske zrake" (i tako se prevodi izvornik x-rays). jednako tako, # = br., & = i itd. 
jedan od problema hrvatskog jezika je i u tome što se ulični i kolokvijalan govor (često "uvezen" iz regionalizama, susjednih država i svega i svačega a, nažalost, najviše engleskog) pokušava nametati kroz medije kao ispravan i pravilan govor/pisanje, što rezultira nakaradom. 
sljedeći problem je katastrofalna nepismenost i nakaradnost jezika tzv. javnih službi (pravosuđe, policija, vojska, zdravstvo itd.), o čemu bi se mogla napisati knjižurina od bar 1000 stranica. 
činjenica jest kako nam je jezik morfološki (poput većine slavenskih jezika) relativno složeniji (u usporedbi s npr. trivijalnim engleskim) no nema tog jezika na svijetu koji može, primjerice, načiniti psovku doslovce iz bilo čega, kao što može hrvatski. 
sljedeći problem je (na svim portalima, čak i jezično specijaliziranima), nepismenost autora pandemijskih razmjera. svi uredno zanemaruju pedagošku/odgojnu komponentu nasrčućih naraštaja, koji upravo s internetskih medija najviše uče pisati i govoriti vlastiti jezik (čime stječu i kulturu naroda kojem pripadaju). školu ionako zanemaruju (a i od 1991. se sustavno uništava i zanemaruje), jer su sve majke u nas rodile mesije, koje ne smiješ ni "krivo pogledati". 
dakle, rendgenske zrake (u hrvatskom tekstu/prijevodu, na hrvatskom internetskom portalu). to što mi po komentarima trkeljamo sve i svašta, ima smisla i u redu je (ipak je to forum i izričaj je slobodniji u formi i sadržaju). to što takve stvari čine "suradnici" bug-a - nema i ne smije imati. netko mora biti primjer. tzv. "stara garda" se dosta dobro drži (ovisi na koju nogu toga dana ustaju), no "dotepenci" (vrbanus, smrekar, osobito vezilić itd.) - užas i sramota. 
no pošteno je što bug, za razliku od svih ostalih (i dozlaboga nepismenih) stranica u impresumu više i ne navodi postojanje lektora, dok ih ostali samo redaju po popisima. 
bljedoliki je dobronamjerno kritizirao. haug. 
aj koja i od profi-prevoditelja. hrvatska abeceda sadrži 30 (fonetskih) znakova. tipkovnice sadrže i neka strana latinična slova i simbole no to je zbog toga što raspored tipkovnice potječe od anglosaksonskog (na koji naši dodaju dijakritike ili ne - "tuđe moramo, kad svoje nemamo"). profesor ima pravo.
Doslovce u tom istom enciklopedijskom tekstu na koji referenciraš stoji "x-zrake"! Aj zamisli!
Koji je to "ulični govor" koji spominje "X-zrake"?
- "Idemo se napušiti i gledati x-zrake!"?
"Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake... " - Rendgenske zrake – Wikipedija (wikipedia.org)
"x-zrake fiz. elektromagnetski valovi visoke energije s valnom duljinom između 10-9 m i 10-11 m, spadaju u interval između ultraljubičastih zraka i gama zraka; nalaze mnogo primjena, osobito u medicini (zbog sposobnosti prodiranja kroz tijelo) i industriji, rendgenske zrake" - HJP - Hrvatski jezični portal (znanje.hr)
"Rendgenske zrake koje se koriste u dijagnostičke i terapijske svrhe u prirodnom spektru nalaze se između ultraljubičastog zračenja i gama zraka.U praksi značajna elektromagnetska zračenja su: - rendgenske ili X zrake -gama zrake" - view (unist.hr) "Principi zaštite od zračenja u svakodnevnoj praksi" - Sveučilišni odjel Zdravstvenih studija, Sveučilište u Splitu... itd.
Što je "standardni hrvatski"? Hrvatski jezični standard? Gdje u tom navodnom standardu (štogod to značilo, ali imam osjećaj da nije neki jezični priručnik u kojem to stvarno piše) stoji da se termin x-zrake ne upotrebljava?
Što je "standardni hrvatski"? Hrvatski jezični standard? Gdje u tom navodnom standardu (štogod to značilo, ali imam osjećaj da nije neki jezični priručnik u kojem to stvarno piše) stoji da se termin x-zrake ne upotrebljava?
postoji nešto na netu no, kao i u svemu ostalome, slabo na hrvatskom (. ovo je jedan od izvora, ovo je drugi (treći itd.) pa može pomoći. EU-priručnike namjerno ne navodim, jer su pogrešni uzduž i poprijeko. na primjer, nikako naučiti kako ne postoje "zemlje" (= tla) nego su to "države" (političke cjeline). ne miješajmo ono u svakodnevnoj (govornoj, kolokvijalnoj) uporabi s pravilnim/ispravnim. eto, ja moram zbog posla znati razlike/pravila/dopuštenja itd. zato sam i napisao gornji post. jasno je kako nije obvezujuće nikome osim meni i onome koga to veseli. još uvijek sam (naivno?) uvjeren kako je jezik jednog naroda osnova njegove kulture i identiteta. i uvijek će biti idealista (ne, naravno, i fanatika, poput francuza, koji za svaku - svaku! - stranu riječ moraju imati domaću. zakonski regulirano.) 
x-zrake su samo jedan od (nažalost) duboko uvriježenih anglizama. ima još: pravilno (= prema pravilima) je "rendgenske" a dopušteno (može, ali bolje ne) "x-zrake". i u enciklopediji tako piše. dominanta su rendgenske, a "x-" se navode usputno.
kako bi govorio krleža: „sačuvaj me, bože, srpskog junaštva i hrvatske kulture“ (ovdje su i navodnici pravilni - za razliku od forumskih - prvi dvostruki dolje, drugi dvostruki gore).
Što je "standardni hrvatski"? Hrvatski jezični standard? Gdje u tom navodnom standardu (štogod to značilo, ali imam osjećaj da nije neki jezični priručnik u kojem to stvarno piše) stoji da se termin x-zrake ne upotrebljava?
postoji nešto na netu no, kao i u svemu ostalome, slabo na hrvatskom (. ovo je jedan od izvora, ovo je drugi (treći itd.) pa može pomoći. EU-priručnike namjerno ne navodim, jer su pogrešni uzduž i poprijeko. na primjer, nikako naučiti kako ne postoje "zemlje" (= tla) nego su to "države" (političke cjeline). ne miješajmo ono u svakodnevnoj (govornoj, kolokvijalnoj) uporabi s pravilnim/ispravnim. eto, ja moram zbog posla znati razlike/pravila/dopuštenja itd. zato sam i napisao gornji post. jasno je kako nije obvezujuće nikome osim meni i onome koga to veseli. još uvijek sam (naivno?) uvjeren kako je jezik jednog naroda osnova njegove kulture i identiteta. i uvijek će biti idealista (ne, naravno, i fanatika, poput francuza, koji za svaku - svaku! - stranu riječ moraju imati domaću. zakonski regulirano.)
x-zrake su samo jedan od (nažalost) duboko uvriježenih anglizama. ima još: pravilno (= prema pravilima) je "rendgenske" a dopušteno (može, ali bolje ne) "x-zrake". i u enciklopediji tako piše. dominanta su rendgenske, a "x-" se navode usputno.
kako bi govorio krleža: „sačuvaj me, bože, srpskog junaštva i hrvatske kulture“ (ovdje su i navodnici pravilni - za razliku od forumskih - prvi dvostruki dolje, drugi dvostruki gore).
1) Dakle, dopušteno je x-zrake, prema pravilima? Pa čemu onda rasprava?
2) Gdje piše "može, ali bolje ne"? Molim te izvor.
3) Kakve veze imaju slova u hrvatskoj abecedi s pravilnim pisanjem? Je li se u hrvatskom piše New York ili Njujork? Welington ili Velington? Yosemite ili Josemit? Quebec ili Kvebek? Sudeći prema svim pravopisnim priručnicima koje ja imam (točnije dva koja sam pogledao - Hrvatski pravopis Matice Hrvatske i Hrvatski pravopis Babić, Finka Moguš, nije mi se dalo dalje kopati: "... u pisanju drugih grafijski neprilagođenih riječi koriste se slova latinskog pisma..." (i onda sve živo s umlautima, naglascima, XYQW itd.) - Hrvatski pravopis, Zagreb 2007., str. 10
1) Dakle, dopušteno je x-zrake, prema pravilima? Pa čemu onda rasprava?
2) Gdje piše "može, ali bolje ne"? Molim te izvor.
3) Kakve veze imaju slova u hrvatskoj abecedi s pravilnim pisanjem? Je li se u hrvatskom piše New York ili Njujork? Welington ili Velington? Yosemite ili Josemit? Quebec ili Kvebek? Sudeći prema svim pravopisnim priručnicima koje ja imam (točnije dva koja sam pogledao - Hrvatski pravopis Matice Hrvatske i Hrvatski pravopis Babić, Finka Moguš, nije mi se dalo dalje kopati: "... u pisanju drugih grafijski neprilagođenih riječi koriste se slova latinskog pisma..." (i onda sve živo s umlautima, naglascima, XYQW itd.) - Hrvatski pravopis, Zagreb 2007., str. 10
ma ničemu. podržao sam profesora (iako su i njegovi članci ponekad ... khm...) u ovom slučaju. inače ionako više odavno nikoga tu ne ispravljam, jer nema smisla. žalibože.
za izvor: struna (nije uvijek najsretniji odabir) ili ovo. jedan od "štoseva" (orijentir) hrvatsko jezika je u tvorbi riječi. standardno je rendgenski jer ima padeže (zgodna fora je, u tom smislu, novotvorevina "zajutrak", koja ih nema, posebno je problematičan genitiv) i pridjev je sama po sebi, dok ih x-zrake nemaju, a pridjev posjeduje padež kao i pripadajuća imenica). i u naslovu je pridjev od "rendgen". Nazive mjesta i lokacija po svijetu pišemo različito i to se u pravilu uči napamet: ovisno kako ih nazivamo (npr. beč, wien, vienna ...), tako da neke ostaju u izvornom obliku (iako ćemo pisati njujorški, a ne new yorkški). radio sam lokalizacije google i apple karata pa znam koja je to "muka ježova".
usput, možda se regulira zakonom o jeziku, koji najavljuju, no zasad (još uvijek) nema službenog i "s najvišeg mjesta" odobrenog jedinstvenog pravopisa hrvatskog standardnog jezika. toliko o nama. i ovoj "raspravi". pusti, kao što ću i ja. za 200 godina ljudi će se sjećati jedino rajčice, a i toga kao paradajza. ako je nekome ovo sve koristilo - dobro. ako nije, a bože moj. ni prvi ni zadnji put.
povezano s temom: kladim se (u sve, s bilo kime) kako će najbržu primjenu randgenski (dakle ne, x-zračni) laser dobiti kao oružje. 
za izvor: struna (nije uvijek najsretniji odabir) ili ovo. jedan od "štoseva" (orijentir) hrvatsko jezika je u tvorbi riječi. standardno je rendgenski jer ima padeže (zgodna fora je, u tom smislu, novotvorevina "zajutrak", koja ih nema, posebno je problematičan genitiv) i pridjev je sama po sebi, dok ih x-zrake nemaju, a pridjev posjeduje padež kao i pripadajuća imenica). i u naslovu je pridjev od "rendgen". Nazive mjesta i lokacija po svijetu pišemo različito i to se u pravilu uči napamet: ovisno kako ih nazivamo (npr. beč, wien, vienna ...), tako da neke ostaju u izvornom obliku (iako ćemo pisati njujorški, a ne new yorkški). radio
Struna uopće nema odrednice, tako da ne znam što bi mi to trebalo značiti, osim činjenice da se već godinama uopće ne održava, a drugi link (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije.... ok...) - također navodi da se u hrvatskom koriste i "x-zrake". I to baš u fizici.
Sve ovo šta ti pričaš nema veze s osnovnom tvrdnjom što je "pravilno",a što nije, a oba termina dozvoljena i koriste se.
Ovdje ima sve skupa 10 linkova na izvore na hrvatskom, stručne, medicinske, fizikalne, gdje se termin "x-zrake", naravno, koristi, i niti jedan link na niti jedno pravilo koje bi to branilo. Koji je smisao ovakve rasprave?
VenAtoR#2231
U službenim/stručnim HR spisima je uvriježeni pojam rendgensko zračenje/zraka.
U ovom novinskom članku ni sami ne znate što bi koristili, pa je sve izmiješano i imamo malo rendenske, pa malo x-zrake i sl.
Osim toga mogli bi također početi koristi i riječ kompjuter uz računalo. On se isto nalazi u HR rječnicima i jeziku.
aj koja i od profi-prevoditelja.
Budući da navodiš da si profi-prevoditelj, trebao bi malo više znati o osnovama lingvistike.
U osnovi, tebi se određena uporaba jezika (bila usklađena sa standardom ili ne) ne sviđa. To je isključivo vrijednosni sud, nema tu ničeg objektivnog (zašto bi nešto bilo samo po sebi pravilno).
no pošteno je što bug, za razliku od svih ostalih (i dozlaboga nepismenih) stranica u impresumu više i ne navodi postojanje lektora, dok ih ostali samo redaju po popisima.
Na webu nemamo lektora, pa tako redovne web objave nisu lektorirane.
Premium tekstovi su lektorirani.
