Samo malo, jesam li nešto prespavao ili? Zar nisu kvantna računala još koje desetljeće udaljena?
Za sada se radi o probnim primjercima i unikatima ;)
Dok dođe do komercijale proči će još par godina..
Znači i kod strojeva postoji klasična dvojba, što je bolje? Brz i šlampav ili spor i precizan? Nekako mi je draži ovaj spori.
Dobro objašnjenje takvih računala, s razumljivim primjerima:
35% tocnost...
Znači i kod strojeva postoji klasična dvojba, što je bolje? Brz i šlampav ili spor i precizan? Nekako mi je draži ovaj spori.
Ali ovaj neprecizni je 1000 puta brzi s druge strane, pa tako onda vrlo lako moze kompenzirati netocnost...
Znači i kod strojeva postoji klasična dvojba, što je bolje? Brz i šlampav ili spor i precizan? Nekako mi je draži ovaj spori.
Ali ovaj neprecizni je 1000 puta brzi s druge strane, pa tako onda vrlo lako moze kompenzirati netocnost...
Bas i ne, reci to NASA-inim strucnjacima ili npr. developerima koji izraduju emulatore za konzole itd.....
Lack of money is the root of all evil. George Bernard Shaw
Ako ćeš tako gledati, onda je pandan 8-bitnom a ne 243-bitnom klasičnom računalu (3^5 = 243 ~= 2^8)
Znači i kod strojeva postoji klasična dvojba, što je bolje? Brz i šlampav ili spor i precizan? Nekako mi je draži ovaj spori.
da-ne :)
-za calculator, 2+2 i dalje će ostati samo jedan način, jedan rezultat.. taj dio calculationsa se neće dirati (teorija..).
ono u čemu su bio-kvant-qubit .. experimenti jaki, su ogromni stat.proračuni kao vremenska prognoza, čestice atoma itd.
Tad je brzina važnija, donosno razlike u vremenu izračuna su x100-x1000000.. brže dok konvencionalni načini generiraju veću grešku/beskorisnost samim vremenom kalkulacije.
banalan primjer, računanje s PI .. 3.14.. ovisno o potrebnoj preciznosti, zaokružujemo, time unaprijed ubacujemo nepreciznost, ali kod gradnje kuće-mosta bitno nam je unutar cm, za chip unutar nm .. i računamo s tom preciznošću. Nasuprot tome, precizno ne bi nikad izračunali.. stali bi kod pi i čekali 'točan pi' .. beskonačno. (možeš napraviti algoritam, za bilo koju decimalu.. ali broj atoma ti nij tad dovoljan za memoriranje..) itd.
tad su 'neprecizna' računala upotrebljiva i radit će upravo takav task, dok će sve ostalo i dalje biti klasično, 0-1 i 2+2=4. Da smo na placu i vagnem odokativno 4kg krumpira.. nevažno jel 3,999 ili 4,0011.. ima smisla, ali programerski u startu zvuči nelogično. Vidjet ćemo. :)
edit: od ova dva neprecizna, brži ima smisla, jer je brži.. sporiji je zapravo besmislen-promašaj (ne kao terija-test.. treba razvijati, nije to kraj evolucije).. jer i dalje mada precizniji, nije precizan, manje-više je tad sporedno, jer će za takvu potrebu to obavljati klasičan algoritam dok se ne pronađe način da onaj brži i to odradi. Pobjednik je tad samo brži, sporiji je izgubio, nevažno pri tome nepreciznost 35-75%.. ili bi drugačije gledali da je npr nepreciznost oba jednaka ili jedan posto razlike ..ili dva posto 3%?.. gdje je granica, što je osnovni cilj? tak da odabrati sporijeg je promašaj, no tko zna, možda baš njegov razvoj za godinu pretekne sada bržeg.. i tad je to pravi put :)
Radi se o sasvim drugačijoj arhitekturi i principu rada / paradigmi. Klasična računala su diskretna računala dok su kvantna računala probabilistička, temeljena na superpoziciji i uplitanju (entanglement) i kao takvi podliježu teoriji vjerojatnosti.
Tako ne možeš uspoređivati ni bitove sa qubitima jer bitovi se uvijek nalaze u određenom stanju (0 ili 1) dok su qubitovi u superpoziciji svih mogućih stanja sve dok ne izmjeriš stanje,
drugim rječima vjerojatnost da se bit u klasičnom računalu nalazi u jednom od stanja 0 i 1 je jednaka 1 dok za kvantno računalo postoji vjerojatnost da se nalazi u bilo kojem broju različitih stanja.
Ako zbrajaš 2 i 2 na klasičnom računalu možeš biti siguran da ćeš dobiti 4 (vjerojatnost = 1), dok na kvantnom računalu za 2 + 2 možeš dobiti 3, a vjerojatnost točnog rezultata se povećava ponovnim računanjem i mjerenjem.
Ljudi krivo misle da će jednom moći zamjeniti svoje računalo za kvantno i očekivati da sve radi kao na klasičnom i da radi brže.
Neke stvari kvantno računalo može odraditi puno (eksponencijalno) brže, no ne sve tako da će se kvantna računala upotrebljavati za rješavanje specifičnih problema, a ne kao katica za sve.
Ono što omogućuje kvantnom raćunalu brže računanje rezultata je upravo superpozicija (inherentni paralelizam) a za pronalaženje pravog rezultata (s određenom vjerojatnošću ipak) tu je uplitanje (entanglement).
No pronalaženje algoritama koje kvantna računala mogu izvoditi brže nije trivijalno i još uvijek traje, a za sada su poznati ovi algoritmi:
1) Shorov kvantni algoritam za faktoriranje integera u polinomijalnom vremenu (= efikasno, brzo, u stvarnom vremenu) - praktički čini današnju kriptografiju beskorisnom
2) Groverov algoritam za pretraživanje nesortirane baze podataka brže od O(n) (linearno vrijeme) - pronalaženje tel. broja u imeniku 1000 puta brže od klasičnog računala
3) Harrow, Hassidim i Lloyd - kvantni algoritam za pronalaženje rješenja skupa linearnih jednadžbi - procesiranje slika, signala, modeliranje vremena - eksponencijalno brže od klasičnog računala
Zanimljivo mi je ovo s probabilistickim racunanjem. Lako za 2+2, pa mi mozemo rec jel tocno ili nije, al ako racunalo racuna stvar gdje ne znamo rjesenje, kako mozemo znat tocnost?
Jel ti kvantni kompovi mogu vrtit CoD?
Zanimljivo mi je ovo s probabilistickim racunanjem. Lako za 2+2, pa mi mozemo rec jel tocno ili nije, al ako racunalo racuna stvar gdje ne znamo rjesenje, kako mozemo znat tocnost?
Provjeriš. Kvantna računala bi trebala biti bolja u računanju NP problema, problema kojim lako možemo provjeriti točnost, ali je jako teško doči do rješenja.
https://en.wikipedia.org/wiki/NP-completeness
