Minhen opet na Windowsima

Minhen je samo jedan od primjera migracije,. Istom stazom idu korejanci, kinezi, englezi, spanjolci, a i grad torino...  

http://m.softpedia.com/turin-to-be-first-italian-city-to-adopt-ubuntu-unshackle-from-the-quot-tyranny-of-proprietary-software-quot-454152.html

Problem je sto ne znam tko bi uopce bilo kakve IT papirnate knjige i kupovao kad postoje elektronicka izdanja istih. I one koje se placaju i besplatne.

Osobno više volim opipljiv materijal za čitanje, na elektronička izdanja imam osjećaj da ću dobiti čir na želucu. Možda ima veze stim da imam samo jedan monitor?

Herr Hrvoje, znaš kak se veli : i udarac nogom u tur je korak napred  !  Bitno da se kreće, kako bi Galileo rekao.  Prije ce takvi veliki igrači pokrenuti neke žešće tokove nego mi mali galamdžije.  Kako bi mi hzzo natjerali da cezih radi pod linuxom, ili kako pbz natjerat da naprave aplikacije za poslovne korisnike za net banking. A takvim vecim igračima je to moguće.

Kakve aplikacije za net banking? Pa sve je na webu i dostupno svima, ne?

O čovječe, pa nisam ni znao za to. Jel ima neki opravdani razlog za tu komplikaciju, ili?

Inace, igra je sa intel "approved" liste. Ako je testirana da moze raditi fino na mom procesoru (zvanicno od intela), u cemu je onda problem ako ne u HP-u i njihovom losem hladjenju?

Ne kuzim, pola teme ste zakrcili o hp hardwer tematici, a na av temi brisete i suspendirate za svaku sitnicu.. 

Mario, malo je to lijenost, malo nezainteresiranost zbog malog broja tih korisnika, a vjerojatno i konkurencija radi svoje kroz sabotere, i to na visokom nivou. Cak postoji grupa pri vladi za open standarde ali učinka joa nigdje. Evo zaba je odradila taj dio  :

http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabautils/onlineusluge/e-zaba+poslovno+bankarstvo/ezaba_na_linuxu

@friday,  za privatne korisnike ide kroz token i net, a za poslovne ide usb citac kartice i prateca aplikacija..

.

Jedina aplikacija od ovih tu koja treba je aplikacija za upravljanje tokenom (promjena PIN-a i sl.). Ovo ostalo je sve legacy podrška za stare čitače kartica (novi su USB stikovi sa certifikatom).

Jednom kada (valjda na Windows računalu) podesiš USB token, teoretski bi trebalo raditi i na Linuxu, jer se sve ionako radi preko weba, a web učitava Java aplet koji komunicira sa USB tokenom.

Ovo sa Linuxom nisam (još) isprobao, ali bih baš mogao probati na virtualki (sad i mene zanima).

"eUred" aplikacija je neko arhaično čudovište koje služi za potpisivanje i/ili enkripciju dokumenata. brrrrr.

-iz prve ruke (moja firma cezih, centralni dio, klijentski rade 3rd firme), podržavamo sve platforme, win, lin, ux, osx. Problem je korisnička strana koja je zainteresirana samo za win u 99%, ne gledaju linux kao free alternativu za korisnika, jer ne plaćaju oni licence i jednostavno kažu klijentu nek kupi win licencu (umjesto da ponude i ostale platforme, to bi im bio možda prevelik trošak za razvoj i support.. uz najveći problem, standardi koji na linuxu ne postoje). Makedonci-FROM je na RH, to je tek 'smijeh'... sve radi savršeno, osim što za svaku sitnicu moraš koristiti win pa do tog da su kupili šlepere prevelikog termopapira za barcode printere.. ništa za linux/RH od supporta proizvođača kao Zebra i sl. Zato razumijem (donekle) razlog postojanja minkenske-distre, tj to je trebalo osigurati neki standard, ali razvoj i odražavanje su skupi, support na zapadu još skuplji (mi radimo za kikiriki), tako da je osnovna ideja teme ušteda zbog OSa, otišla na troškove zbog uštede... Nije kriv Linux/GNU/Linus.. nego soft firme koje nešto (ne)rade, ali i ono što rade, naplaćuju. Nema free biza.

edit: najbanalniji primjer, juzeri u linux temama često postave pitanje npr koji wlan usb adapterić im radi ... pod win je to pitanje nepotrebno, jer svaki uređaj ima driver za win (osim namjernog MS+OEM kompliciranja s driverima i guranja juzera na win8). To je recimo jedan dio čarobne formule koja je vjerojatno dovela do neuspjeha uštede (koja možda nikad nije stvarno bila cilj, nego političke-poslovne odluke, ovisno o stranci i kumovima na vlasti, jednako kao što će to druga garnitura prlagoditi svojim interesima, ne interesima grada-društva-uštede).

https://support.zebra.com/cpws/docs/cups/cups_driver1_4_install.pdf

Nije službeni driver, doduše, a moja iskustva sa CUPS-om generalno

nisu najbolja sa bilo čim osim HP printera

Sve sto ti treba je definirani nacin razmjene datoteka. I nista vise. Bilo kakva nekompatibilnost nestaje.

Odlican primjer takvog otvorenog standarda je PDF. Bilo da gledam PDF dokument na Linuxu, Win, OS X-u, Sailfishu, Androidu, iOS-u ili WP-u, svugdje ce se prikazati i svugdje ce se prikazati isti. Zasto? Zato sto svaka aplikacija koja taj PDF stvara slijedi odredeni standard, kao i svaka aplikacija koja taj isti PDF cita. I nekompatibilnosti nema, bez obzira sto su OS-ovi i aplikacije s kojima taj PDF gledam totalno razlicite.

Nekompatibilnost nastaje kad se neki pametnjakovic sjeti koristiti ili de facto standard u cijem slucaju svi vriste kako je kompatibilnost nepoznanica za druge OS-ove (oh, ironije li) ili neki vlastiti standard gdje se ta kompatibilnost suzava samo na proizvode doticnog pametnjakovica. Umjesto da koristi de iure standard i eliminira buduce situacije u kojima bi moglo doci do nekompatibilnosti izmedu aplikacija.

- nema nekompatibilnosti, sve radi, sve se može, samo treba napraviti. To je stvar DEVa-softwareaša, negovih interesa, znanja, zarade.. Gore kad spominjem standarad, mislim na distre i međusobne razlike mada je jedan linux, neka app radi na jednoj, ne radi na drugoj, dependency+DE. Možda sam neprecizan, možda sam trebao upotrijebiti riječ unificiranost. Kao što recimo mjenjač u automobilu ima svoja pravila ili raspored kuhinjskih elementata (pronači ćeš u nepoznatoj kuhinji escajg i čaše, kao što ćeš šaltati brzine u nepoznatom autu čim vidiš gdje je prva brzina). Najvažnije, ''da radi'' ne da izgleda ili da je najbolja platforma na svijetu, nego da radi ono što korisnik treba (ili želi). To osigurava DEV, OS je zanemariv, dev se pak ne želi petljati s linuxom u odnosu na win, to je njegov izbor/pravo. Da želi, napravio bi app i .. tad nebi bilo ovog posta.

Nekompatibilnost? Nema, postoje samo specifikacije (npr prije više od godine smo dobili germanijske spec njihove porezne kao i npr iban calculator (dokumentacija, xmls/test-demo i sl.), sve radi već godinu dana, od ljeta službeno. (ne)kompatibilnost? -- (ne)znjanje! ili izostanak želje-interesa (zarade) da se to napravi. Dal je 1,7% DE usera uzrok, dal raspršenost distri...

eUred kod PBZ-a služi za kriptiranje i potpisivanje skupnih datoteka (koje se naprave knjigodovdstvenim programom npr.) a zašto u PBZ-u nisu omogućili prijenos datoteke putem web-a kao i većina banaka, tko će ga znati....

Jedina solucija da se on izbjegne je kuckanje jednog po jednog naloga u web sučelju.

S istim imam problema i na Win 8.1, gdje jednostavno ne mogu potpisati datoteke, kao i sa ePoreznom i logiranjem.

 -standardni odgovor supporta je koristi chrome. (umjesto da navedu, tsl-ssl verzije, java i opcije browsera npr trusted..). ePorezna je hrpa nesposobnjakovića, ali više nisu krvci, sistem je zajednički-identičan, razlika je što npr HAK odradi uredno svoj dio i na najbolji mogući način obavijesit korisnike o npr promjenama (na stranici logina je sve nacrtano, objašnjeno za tudume, umjesto npr banke koja tek ulaskom dobiješ obavijesti koje su generičke kao IBAN)