Koliko znate o četvrtoj tehnološkoj poljoprivredno

Prođi malo van grada, pa ćeš vidjeti koliko obični ljudi odbace otpada. Doslovce deponiji.

Neosporno da industrija stvara otpad, ali obični ljudi su itekakav problem, i ne treba ih braniti.

 Stvaranje otpada i bacanje otpada je razlicito.

Koliko se ljudi iselilo iz Osijeka i Vinkovaca?  Uzmi u obzir  i to.

Ako ćemo se vratiti u razdoblje prije vala iseljavanja, nalazio bi ih posvuda. Iz Slavonije sam, tako da sam imao prilike ih se nagledati.

Dijelom za bacanje otpada po gradovima, treba kriviti i gradske vlasti, jer u nekim mjestima, kante za odlaganje smeća (vrećica od čokoladica npr.) nemaš skoro pa nigdje. Primjer je Pula.

Situacija glede poljoprivrede je vrlo zabrinjavajuća. Globalizacija - koja ima svoje negativne strane, i viškovi u proizvodnji, nas za sada spašavaju. Kada na jednom mjestu usjevi propadnu, uvezu se iz mjesta s viškom. No sve više je mjesta gdje usjevi sve češće propadaju a sama globalizacija i međunarodna suradnja općenito su u silaznoj putanji. Prilagodba poljoprivrede uvijetima može ići u dva smjera, ovisno što je prioritet. Jedan smjer je model ekološkog uzgoja gdje je u cijelom sistemu prisutno sve - od niskog raslinja do većeg drveća. Tu opstanak osigurava diverzitet i flore i faune. Drugi smjer je ovaj kojim zapravo većina proizvodnje ide - sve više tehnologije, sve više kontrole i zatvaranja proizvodnje. Da li će biti održivo i isplativo zatvarati i uzgajati pod kontroliranom atmosferom tolike hektare zemljišta - vjerojatno neće (zato će se vjerojatno prelaziti sve više na insekte). I jedan i drugi sistem imaju svoje granice otpornosti i održivosti. Ne pomaže ni činjenica da svi hranu uzimaju zdravo za gotovo pa tako nisu ni senzibilni na probleme u poljoprivredi (to je jedan primjer negativnog efekta globalizacije/outsource-anja proizvodnje). To je i jedan od razloga zašto nema ni konzistentne ni pravovremene akcije u smislu prevencije problema, samo reakcije na neizbježan šok, a to ne može biti dugoročno održivo. Ako ćemo biti realni, budućnost nije svijetla, što ne znači da nema smisla podržavati bolja rješenja pa tako i održiviju proizvodnju hrane.

 -možda ili stvar percepcije i današnjeg digitalnog-globalnog-medijskog stanja.. pa se tako poplave u kirgistanu, rodeziji, desincu, madagaskaru nađu na vijestima, kao i crna kronika npr saobračajka ili pljačka-ubojstvo.. pri čemu kiše-suše-tuče, sudara, ubojstava možda ima manje-više-isto.. dok su vijesti stvar medijskog interesa pa tad imamo po narudžbi klimatske vijesti, propast, kataklizmu, .. što financira biznis, jer tako nabija višu cijenu pri čemu svi osim potrošača u lancu žele tu višu cijenu što rezultira npr inflacijom u kojoj špekulanti zarađuju preko noći.. ne žele stabilnost jer onda nema takve prekonoćne zarade itd.

-svi osim potrošača koji plaća ceh žele više cijene, a jedna od metoda-klasična, je kukanje.. katastrofe, poskupljenje bilo čega, kao goriva što je tad logično objašnjenje-opravdanje za podizanje cijena, dok u domaćim-stranim trgovačkim lancima vidimo kako to ide, pa ako država kao regulira socijalu-zaštitu recimo kruha, tad naprave drugi pakung, ne od kliograma nego 900gr, čokolade imaš 840gr, 340gr.. imaš tisuće mogućih gramaža, pri čemu trgovac kaže, eto nisam podigao cijenu.. no kao da prešuti da je smanjio pakung-količinu.. i biz ide dalje, tj nije ovo kuknjava o cijenama, klasična potrošačka, nego realnost, biz, hrana, roba, .. i zato se ne može vjerovati takvim medijski-interesnim katastrofičnim vijestima jer su često-većinom obična pr-propaganda, laž, opravdanje za nabijanje cijena bilo koje robe-usluge, npr dostava pizze, nedostatak radnika, uvoz filipinaca, .. ... a govorimo o čemu? nema hrane? nema neke robe? .. ima svega u kojim god želiš količinama, pa i cijepiva kad je bila aktualna pandemija, no naravno prvo dobije onaj tko ima novac-više, ne pakistanac.. dok se sad višak cijepiva poklanja po africi.

-afrika? crni kontinent? nema hrane? tj gdje inače ide pomoć, hrana? .. u afriku, a ona nema hranu iz kojeg razloga? .. nema jer je na dnu biz lanca, ne zato jer nema zemlje-hrane, nego jer nema novac, vlasništvo, velesile.. upravo naprotiv.

-eu? .. koja država u eu bi po resursima, time elementarnoj logici trebala biti 'najbogatija'.. a koja je recimo bogata-standard-plaće-novac? npr što to ima švicarska? hranu? rudnike dijamanata-zlata? .. ima banke i kuku-satove.. po tome bi trebali biti ispod albanije, no rumunjska, ima naftu, zlato-srebro, zemlju.. najjači teritorij u europi po svim resursima koji bi trebali biti bitni za ovaj kriterij.. pa spada u najsiromašnije, ljudi-plaće.. kako to? paradox? no činjenica da švicarci imaju, rumunji nemaju.. i da će tad prije rumunji biti gladni, čak kad recimo proizvedu svinje i kupus za zapad, tj onaj seljo koji to radi će možda ostati gladan mada proizvodi hranu, ako nema novac za kupiti istu, dok švicarac nije gladan, .. afikanac je gladan, .. a zašto? zbog poljoprivrede-zemlje kao osnovnog resursa ili zato što nema novac, vlasništvo-patente, velesile-kolonije? .. ili su u africi suše-poplave svakodnevne kao sad srednje-istočna eu? koliko češće su poplave-suše u africi nego recimo u eu-hr? imali smo nedavno potres, poplavu.. hoće li ovaj tjedan poplava ili možda idući mjesec? .. u čemu je razlika da afrikanac gladuje?

-odnosno, gladuje jer proizvodi npr kakaovac za npr švicarca, koji proizvodi npr čokoladu, no od čokolade se ne živi, pa tad s farmom kakaovca afrikanac ostane gladan, .. jer za posao dobije par dollara, jer nema novca, ne zato jer je poplava-suša ili nema zemlje.. ima, ima i dijamante, afrika ima sve, no ima i vlasnike-kolonije..

-jesu li tad poplave-suše kriterij? ili ipak novac, vlasništvo, npr japan vs afrika, tko ima resurse, tko nema.. i koji je standard, rezultat? pri tome i japan ima tsunamije dok potresa ima x-puta više i jače nego mi-afrika.. što je dakle jači-veći faktor formule gladi-hrane? klima, zemljopis, .. ili novac-vlasništvo?

-propaganda, katastrofe, slika koju mediji stvaraju, uspješno.. je ipak samo slika-dojam. Hrane kao i svega ostalog ima koliko god poželiš, pod uvjetom da možeš platiti, tj roba-novac. Ako poželiš jagode s vrha fujia, može, no imaju cijenu .. hrane ima, baca se, kažu trećina dnevno, dok se po potrebi viškovi unišavaju kako bi se održala viša cijena, jer to je primarno biz, ne humanitarno djelovanje, kao sa svakim drugim resursom koji je potreban na tršištu, pa do tog da je u ww2 švica iste okidače bombi prodavala hići i saveznicima pri čemu je ni hićo nije okupirao dok je ratovao po norveškoj zbog čelika i teške vode.. kao što su to uk-komandosi spriječavali-uništavali, ne samo pustinjsku lisicu gdje je nafta itd.. ili kad je hićo krenuo na ruse pa šalabajzao s ciljevima prema kavkazu-nafti ili političkim ciljevima kao lenjingrad.. tj do prije recimo stoljeća se tako kontrolom nekog područja (možemo nazvati države) kontrolirao bitan resurs koji je na tom području bio dostupan, kaučuk-guma, gorivo.. dok biz-razvoj to nije eliminirao kao sintetičku gumu, a za gorivo je ostala neisplativost, tj opet primarno novac-biz a ne ima ili nema resursa, tj dok je prirodna nafta jeftinja, veća zarada, do tad sintetska nema šanse, mada je teoretski na papiru lako, neisplativo.. itd.

-hrane nema? problem nije hrana nego novac, pri čemu sve manje brojčano ljudi posjeduje sve više, time i akumulacija viška-sredstava-novca tj preraspodjela, koja je u davna vremena bila resetirana potresom ili revolucijom a danas više tog nema jer je globalno i time imuno na lokalne potrese neovisno zemaljske ili političke, nedodirljivo, neurušivo, trajno.. zato zapad ima, istok-jug nema, ne zbog klime, zemlje-plodnosti, nego vlasništva i time novca tj tko posjeduje-kontrolira resurse pri čemu je sporedno koji je resurs, hrana-voda-nafta-zlato ili kakaovac.. a pri tome neće onaj seljo imati standard kao što ni rumunji stoljećima nemaju mada imaju najbogatiji eu dio zemlje od doba rima..

-naravno da će proizvođač kukati, plakati, .. jer želi prodati skuplje, više, platiti manje poreza, radnika.. mora kukati jer je to intrinistički u naravi jedne strane u poslu, dok će istovremeno dijeliti bonuse i partijati na jahtama, a od kad je ujkosem okusio slast državnog novca i on to učestalo radi, tj osnovni postulat čistog liberalnog kapitalizma brani uplitanje-subvencije ili sanacije poreznim novcem u privatnom bizu.. to rade posljednjih 50god i uživaju u novcu-rezultatu, dovoljno da otrpe neugodu za etičko gaženje temeljnog postulata ujkesema ili ostale fraze kao sloboda i sl.

tko prenosi vijesti? -mediji.. neutralno-objektivno? u npr političkoj kampanji? uvjek postoji interes, novac, strana, pozicija.. pri čemu svi osim potrošača žele više cijene bilo koje robe, proizvođač, trgovac, logično jer zarađuju postotak, država jer na tu cijenu uzme porez, mediji također za reklame, .. jedino potrošač želi nižu cijenu, dok plaća višu, jer je kriza-katastrofa, kiša ili suša, slabo rodio kupus ili mandarine, grožđe.. čak kad dobro rodi nađe se razlog, ratovi, gorivo, filipinci.. jer nije trgovac-proizvođač od jučer, zna, kao što to zna jazavac pred sudom od st.sedmog.. :) tj možemo istovremeno biti budala i pametan čovjek, što nam kaže kočić u satiri, tj seljak je tad jadan-glup pred sudom no i vrlo lukav kako bi dobio što želi uz nabijanje carskoj vlasti zguza po istim pravilima koja je ta vlast odredila, kao trgovinski ratovi s kinom koja radi isto što radi i eu-usa-zapad subvencijama el.vozila.. itd. vjerovati tad selji? kriza, katastrofa? naravno da postoji poplava-suša, postojale su oduvijek i postojat će.. priroda, dok će pametan-glup seljo to koristiti u svoju korist pri čemu sve što kaže treba uzeti sa zrnom-šakom soli ili razmisliti o razlozima kuknjave, pa tad ima ili nema hrane? .. hrane ima, ima koliko god poželiš, karikirano suprotno tvrdim ima beskonačno.. a to je i činjenica, jer naprosot ako sad želiš npr 100kg mesa, kruha, možeš otići u trgovinu i kupiti, dakle ima. No za to trebaš novac .. ili ako si recimo robinhood, pljačkaš, tad trebaš bandu-ekipu, oružje, biti jači.. no opet ako to opljačkaš tad to znači da postoji, hrane tad ima, mada je tad neće imati onaj kome je opljačkano, no i dalje hrane ima, nije nestala, posotji itd..

-što se za recimo državu mijenja ako npr na par-nepar-ruletu dvije osobe kockanjem dobiju-izgube novac ili bilo što drugo, hranu-kruh? mijenja li se išta u bilanci države? -ne.. tj i dalje novac-kruh postoji, pri tome jedan koji je dobio, ima, drugi nema jer je izgubio. Ima li svijet hrane? ima.. ima dovoljno da eu rutinski šalje pomoć africi, mada je to ekšli nelogično jer afrika ima zemlju, seljake.. i to recimo radi švica koja nema polja-farme, no ima banke.. ili ovako, kad je u nekoj katastrofi recimo rumunjska ili afrička zemlja pomagala gladnim švicarcima, postoji? .. no suprotno postoji, zar ne? .. a što to govori o hrani, resursima, poplavi-suši? jel kriterij zemlja-urod-klima ili tko što ima, novac?

-zašto eu africi šalje hranu? brašno-miljeko? .. šalje međuostalim zato da održi takvo stanje, da se afrika ne osamostali, tj ili će umrijeti od gladi ili se snaći.. ako se snađu, tad eu više nije važna, potrebna.. tj dok je stanje takvo da afrika ne proizvodi hranu za sebe, nego kakaovac za švicu-belgiju-ostale.. do tad će sve ostati po starom, uhodanom neokolonijalizmu, novcu-interesu, neovisno o poplavi-suši, koje će se i za 100 godina ciklički zemljopisno ponavljati po pojedinim područjima uz neku stalnost ili promjenjivost jer samo mjena stalna je reče jedan drugi pisac.. :)

-kažu, pad prinosa.. po hektaru. Što kaže klasičan konobar za stanje kase ako ne otkuca baš svako piće zbog čega je i uvedena fiskalizacija.. što kaže vlasnik apartmana ako nema kontrole tj ako može... kaže prazno, podbacilo, nema turista, no vidimo da je na autocestama rekordni promet, pa se to objasni povećanim brojem apartmana, no jednako tako može biti da je od 2 gosta prijavljen 1, .. jer je tad manji porez a stvori mogućnost kukanja državi za ostatak poreza koji bi država ubrala, pa se još dobije poticaj, jer eto kriza, pandemija, suša-poplava.. gorivo i filipinci, .. pad prinosa? opet, jazavac pred sudom, riječi, moguće točno-činjenično no jednako moguće i suprotno-laž, satira društvenog stanja carske austrougarske, zakona, .. u čemu je razlika vjerovati tom selji ili nekom ceo-u, kauboju iz texasa koji ima govedo ili farmu graha kojeg beru mehikanci dok glasa za trumpa koji postavlja žicu.. nema hrane? ima, kako za koga, ima i jastoga i jagoda, ima fereroroshea, šampanjca, imaš bugabuga partije na jahti pokojnog berlusconija, jer on ima novac, koji je stvorio medijskim tv carstvom, a mediji prenose vijesti.. i katastrofične naslove, suša-poplava-pandemija-rat.. pojave koje su oduvijek tu, dio života ljudi i planete kao i co2 ili prdac istog tex-goveda ili masiranog bifteka podno fuija koji ima savršeno išarano meso masnoćom..

-neovisno o tome jel nešto što se navede točno-činjenica, hrane ima, nema nestašica, tj moguće da će sad tranzit-promet dijelom eu biti usporedn-otežan, no to je jednostavan prometni čep-zastoj.. ono što svaki dan u prometu gradom doživimo, rutina.. pri tome ne paničarimo da nema hrane ili bilo čega.. nije stigla dostava pizze za 10-15min? ista stvar ako bi tad krenuli katastrofičnim natpisima ''nema pizze!!!'' ... a to mediji i trgovci rade, jer tako nabiju cijenu, pa čudom tad opet svega ima, police pune .. tj ako stvarno vjeruješ da hrane-robe ponestaje, pogledaj police, progledaj.. :)

Za one kome je ihush  tl:tr

Ovaj tekst analizira današnju percepciju svijeta kroz prizmu medija, ekonomije i kapitalizma. Autor tvrdi da je većina vijesti, posebno katastrofične prirode, manipulirana kako bi opravdala podizanje cijena i povećala profit velikih korporacija, trgovaca i medija. Iako postoji dovoljno hrane i resursa u svijetu, problem je u distribuciji i kontroli tih resursa. Autor koristi primjere Afrike, koja proizvodi sirovine poput kakaovca za bogate zemlje, dok njeno stanovništvo ostaje siromašno. Naglašava se da je novac, a ne prirodni resursi, ključan faktor u raspodjeli bogatstva i hrane. Također, spominje se da su medijske i političke strukture često u službi interesa bogatih i moćnih, a ne običnih potrošača. Zaključak je da iako su katastrofe stvarne, njihov utjecaj se često prenaglašava radi financijskih koristi, dok pravi problem leži u nejednakoj raspodjeli resursa i novca.

Jasno je da cijena hrane danas još uvijek uglavnom nije rezultat manjka hrane ili resursa, već politike i pohlepe, ali neupitno je i da klimatske promjene i dostupnost ključnih resursa (vode) utječu na istu i utjecat će sve više. Ako npr. crpiš vodu za zalijevanje usjeva iz rezervoara u kojem je voda skupljana milijunima godina a trošiš ju daleko većom brzinom jasno je da je mora jednom nestati. Naravno, postoji voda iz drugih izvora, ali ona mora dolaziti po većoj cijeni jer se mora osigurati transport a možda i filtriranje/desalinizacija. Razlog sve goreg stanja nije samo elita nego i narod koji će za povećanje cijena bez obzira na razlog (politika/pohlepa/klima/nedostatak resursa) kriviti elitu jer sebe smatraju lišenima svake odgovornosti, bez obzira što su upravo oni ti koji eliti daju moć i osiguravaju istoj opstanak. Da to želi, narod bi mogao na vlast postaviti ljude koji bi propagirali jednakost i održivost, umjesto favoriziranja onih koji im obećavaju brda i doline a dokazano su leglo mita i korupcije. Narod također ima izbor nepodržavanja izrabljivačkih i jednostavno zlih mafijaških korporacija pa opet podržava iste trošenjem njihovih proizvoda i usluga. Ali najlakše je trubiti kako nemaš izbora. Izbor uvijek postoji, ali lakše je ići linijom manjeg otpora i praviti se mutav. Tako i oni Afrikanci zdušno prihvaćaju biti socijalni slučaj umjesto da se izbore za samostalnost, jer je tako lakše. A osim što su siromašni tu se još i množe kao blesavi što onda vodi do još većih problema (npr. genocid u Rwandi). Postoje iznimke i u narodu i u eliti koji su možda daleko manje odgovorni za sranje u odnosu na prosjek, ali generalno, odgovornost je na svima koji sudjeluju u tom cirkusu civilizacije.