ne štima vam formula (3 ide kod Li ne kod N)
Kemijskim šatlom do ekološke proizvodnje amonijaka
- poruka: 14
- |
- čitano: 9.876
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Hvala na ispravci - najočitije pogreške najteže se vide. Malo sam pomiješao, podsvjesno, sa skupinom N3 (azidi) koja se pojavljuje i u organskoj i u anorganskoj kemiji. Poznat je olovni azid Pb(N3)2, koji služi kao inicijalni eksploziv. Teoretski, na katodi je mogao nastati i litijev azid, LiN3. Sve ovo ne pišem zato da bih se opravdavao, nego da bih pokazao kako i zašto nastaju pogreške. Pogreška nikad nije slučajna, ona uvijek ima svoj podsvjetni uzrok (tako kaže Freud). No, dobro, ipravio sam - a to je najvažnije.
Mislio sam da vam je možda u brzini promaklo .
Recimo znam okretati redoslijed slova (a ovo mi skoro spada u to) kad pišem na tipkovnici pa moram 5 puta provjeriti prije nego pošaljem (a nekad se žurim pa zaboravim provjeriti).
Živjela sintaksne provjere (riješile me u većini slučajeva ovog gore problema )
Nažalost, ovakava vrsta pogreške ne bi se mogla otkriti nikakvim algoritmom, jer su obje formule, Li3N i LiN3 točne. Progam bi možda mogao signalizirati da kemijska jednadžba u tekstu nije uravnotežena, ali ne znam kakvu bi AI kompjutor mogao imati da to uoči. Bojim se da se prviše uzdamo u kompjutore, u svakakve algoritme, umjesto da ih shvatimo samo kao pomoćno sredstvo.
na vježbama iz organske u tadašnjoj kemijskoj (sad je prelog?) rekla bi drugarica: "nema veze kaj je, sam nek smrdi." i "ak ne znate kaj je, bacite u labavo." (baš tak, ne "lavabo")
Izgleda da bi ovaj proces proizvodnje amonijaka kao goriva mogao biti i rješenje za višak energije iz obnovljivih izvora i njihovo efikasno skladištenje. Na taj način bi tako dobiven amonijak bio potpuno "zelen"
Prednost ovakve tehnologije je da bi se amonijak mogao proizvoditi u malim pogonima, i s promjenjivim kapacitetima. Uzmimo recimo jednu elektrolitičku ćeliju dimenzija 1 x 2 m. U nju bi se moglo smjestiti podvršina od 2000 m2 elektroda koja bi proizvodila 64 kg amonijaka na sat ili 1,5 tona na dan! Postrojenje bi usput frakcioniralo zrak, dušik trošilo za proizvodnju amonijaka, a kao nusprodukt davalo kisik i argon. Eto, tako izgleda moj mali pogled u budućnost.
Prednost ovakve tehnologije je da bi se amonijak mogao proizvoditi u malim pogonima, i s promjenjivim kapacitetima. Uzmimo recimo jednu elektrolitičku ćeliju dimenzija 1 x 2 m. U nju bi se moglo smjestiti podvršina od 2000 m2 elektroda koja bi proizvodila 64 kg amonijaka na sat ili 1,5 tona na dan! Postrojenje bi usput frakcioniralo zrak, dušik trošilo za proizvodnju amonijaka, a kao nusprodukt davalo kisik i argon. Eto, tako izgleda moj mali pogled u budućnost.
A koliko bi struje trebalo za tako nešto. Bi li višak iz solara mogao pokretati takav mali pogon i bi li to bilo ekonomski isplativo?
...
Da odgovorim uči. Teško je sada o svemu tome govoriti o čemu pitate. Ovo je kemijsko, a ne tehnološko rješenje. No kakva god tehnologija bude, bit će bolja od postojeće, jer se radi na nižim tlakovima i pri sobnoj temperaturi, a pogon se može projektirati modularno. Sastojao bi se od: 1.) elektolitičke jedinice na proizvodnju vodika, 2.) uređaja za izvajanje dušika iz zraka (alternativno: dušik bi se moga dovoziiti u bocama ili isporučivati cjevovodom), 3.) ćelije za proizvodnju amonijaka, 5.) kompresora za ukapljivanje amonijaka, 6.) rezervoara za ukapljeni amonijak te 7.) sustava za hlađenje - jer se u navedenim procesima oslobađa otpadna toplina. No otpadna bi se topina mogla koristiti za grijanje ili za pokretanje Stirlingova motora. Ima mnogo mogućnosti koje tek treba tehnološki osmisliti.
Izgleda da bi ovaj proces proizvodnje amonijaka kao goriva mogao biti i rješenje za višak energije iz obnovljivih izvora i njihovo efikasno skladištenje. Na taj način bi tako dobiven amonijak bio potpuno "zelen"
Ovisi što je energetski efikasnije - ovo ili elektroliza vode...
na vježbama iz organske u tadašnjoj kemijskoj (sad je prelog?) rekla bi drugarica: "nema veze kaj je, sam nek smrdi." i "ak ne znate kaj je, bacite u labavo." (baš tak, ne "lavabo")
Najgori savjet koji je mogla dati.
Vrlo često sam nailazio zbog toga na totalno zaštopanje odvode sa smjesama 'sličnim betonu'.
jedini je problem amonijak sam kao takav i kako ga se čuva (ni pod razno za automobile).
jedini je problem amonijak sam kao takav i kako ga se čuva (ni pod razno za automobile).
U čemu bi bio problem?
Praksa pokazuje da problema nema.
https://www.nh3fuel.com/index.php/faqs/16-ammonia/37-what-are-some-surprising-details-about-using-ammonia-as-a-fuel
https://www.motorbeam.com/toyota-gt86-r-eco-explorer-specifications-pictures/