pa na koji način ta boja uđe u bocu ako je čep obojan s vanjske strane? Jedina plastika koja je u kontaktu s pićem je ona brtvena s donje strane čepa
Staklene boce sadrže puno više mikročestica plasti
- poruka: 12
- |
- čitano: 3.192
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Autori studije navode da mikročestice dolaze iz boje na vanjskim dijelovima metalnih čepova, koja se uslijed trenja i mehaničkih udara ljušti, te čestice dospijevaju u tekućinu. No taj mehanizam ulaska u bocu ostaje nedovoljno razjašnjen, s obzirom na to da čepovi obično imaju unutarnju brtvu koja sprječava direktan kontakt s pićem.
Dodatno, činjenica da vino — koje također dolazi u staklenim bocama — ima znatno niže razine mikročestica sugerira da je odlučujući faktor vrsta čepa, a ne materijal boce. Ako čepovi od pluta smanjuju kontaminaciju, tada se fokus istraživanja i higijenskih protokola mora preusmjeriti s ambalaže na tehnološke aspekte pakiranja i zatvaranja boca.
Zaključno, iako podaci o količini mikročestica u staklenim bocama nisu neosnovani, interpretacija da je staklo manje sigurno od plastike zaslužuje znanstvenu kritiku.
Prava meta poboljšanja nije ambalaža — već pažljivije upravljanje čistoćom čepova i higijenom pakiranja.
Zaključno, iako podaci o količini mikročestica u staklenim bocama nisu neosnovani, interpretacija da je staklo manje sigurno od plastike zaslužuje znanstvenu kritiku.
Prava meta poboljšanja nije ambalaža — već pažljivije upravljanje čistoćom čepova i higijenom pakiranja.
upravo tako
u EU bi se to lako rješilo zabranom korištenja bojanih čepova. A ako je problem brtvena plastika s done strane čepa, i to se da rješiti korištenjem latexa kao brtvila
Jesu li prostudirali i to kako i gdje se ta voda puni i transportira?
Ma to mi nema smisla. Boce piva su takvog oblika da ne znam kako bi se čepovi trljali jedan o drugi. Pogotovo tijekom transporta u gajbi. I da se trljaju, kako boja uđe u zabrtvljenu bocu? Pitanje je kakvom vodom se te boce peru prije ponovnog punjenja? U toj vodi ima svega. Pa čak mi se desilo da sam vidio opušak u boci piva izvađenoj iz gajbe.
Ma to mi nema smisla. Boce piva su takvog oblika da ne znam kako bi se čepovi trljali jedan o drugi. Pogotovo tijekom transporta u gajbi. I da se trljaju, kako boja uđe u zabrtvljenu bocu? Pitanje je kakvom vodom se te boce peru prije ponovnog punjenja? U toj vodi ima svega. Pa čak mi se desilo da sam vidio opušak u boci piva izvađenoj iz gajbe.
Ne trljaju se kad su na boci. Trljaju se prije nego ih stave na bocu, a za to vrijeme su boce otvorene i čestice, koje lebde u zraku, upadnu u bocu.
Znači li to da naše pivo nema 50 puta više mikroplastike?
Totalno zbunjujuće istraživanje , znači nije do staklene boce nego do plastičnog čepa jel?
Po ovome ispada da je boja zapravo mikroplastika?
Autori studije navode da mikročestice dolaze iz boje na vanjskim dijelovima metalnih čepova, koja se uslijed trenja i mehaničkih udara ljušti, te čestice dospijevaju u tekućinu. No taj mehanizam ulaska u bocu ostaje nedovoljno razjašnjen, s obzirom na to da čepovi obično imaju unutarnju brtvu koja sprječava direktan kontakt s pićem.
Dodatno, činjenica da vino — koje također dolazi u staklenim bocama — ima znatno niže razine mikročestica sugerira da je odlučujući faktor vrsta čepa, a ne materijal boce. Ako čepovi od pluta smanjuju kontaminaciju, tada se fokus istraživanja i higijenskih protokola mora preusmjeriti s ambalaže na tehnološke aspekte pakiranja i zatvaranja boca.
Zaključno, iako podaci o količini mikročestica u staklenim bocama nisu neosnovani, interpretacija da je staklo manje sigurno od plastike zaslužuje znanstvenu kritiku.
Prava meta poboljšanja nije ambalaža — već pažljivije upravljanje čistoćom čepova i higijenom pakiranja.
E bravo kolega, svaki problem uvijek treba razmatrati sa što je moguće više gledišta. Možda ima nešto u načinima na koje se različita pića pakiraju. Pivo je također i artikl koji se više konzumira od vina (predmnijevam ) - možda je ubrzani proces pakiranja piva drugačiji, traljaviji... Francuzi i inače ponekad imaju neka čudna tehnička rješenja.
Stvarno, odnosi li se istraživanje iz teksta na pića svugdje, ili samo u Francuskoj?
Ima preko 80 000 registriranih kemikalija koje se koriste danas, od toga barem 2 500 njih u industrijskoj proizvodnji. Od toga je možda tek nekoliko desetaka njih malo bolje ispitano kako eventualno utječu na ljudsko zdravlje (i okoliš). Praktično vodimo biokemijski rat protiv sebe i vlastite okoline.