Koja bi to genijalna stvar mogla biti. Teleskopi bi bili neusporedivo veći i puuuno jeftiniji. Inače, kada se lijeva staklo za teleskop, ono se rastali u rotacijskoj peći, tako da površina dobije površinu parabole. Na taj način se jako puno smanjuje postupak brušenja, jer je oblik uglavnom već tu, samo se parabola mora prebrusiti i ispolirati u hiperbolu što nije neka velika masa stakla koje se treba odstraniti. Vjerovatno će teleskopi u svemiru oblikovani od tekućine biti parabolični, ali će sekundarno zrcalo korigirati greške teleskopa. Tako da će ovi teleskopi koji su građeni na Zemlji i koji su užasno skupi biti napravljeni u svemiru, s vjerovatno znatno manjim troškovima po metru promjera zrcala, nego teleskopi napravljeni na Zemlji.
Leću za novi svemirski teleskop mogla bi oblikovat
- poruka: 6
- |
- čitano: 6.336
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Tu ce se odmah naci 10-20 kooperanata za dopremu vode i u konacnici ce to kostati nekih30 milijardi dolara.
Koliko se sjećam, u "Brodolomu kod Thule" je Predrag Raos još tamo 1979. opisao lijevanje čitavog trupa svemirskog broda na sličan način, u orbitalnom brodogradilištu. Ah kakva veličanstvena knjiga... kapetan Kurčagin - moj omiljeni pseudonim na nekoliko foruma
Ubiću se ak su mi ju puhovi pojeli na tavanu...
Koliko se sjećam, u "Brodolomu kod Thule" je Predrag Raos još tamo 1979. opisao lijevanje čitavog trupa svemirskog broda na sličan način, u orbitalnom brodogradilištu. Ah kakva veličanstvena knjiga... kapetan Kurčagin - moj omiljeni pseudonim na nekoliko foruma
Ubiću se ak su mi ju puhovi pojeli na tavanu...
Čitao i ja davnih dana, super knjiga. Stari sam ljubitelj SF-a, još od vremena Siriusa i Andromede. Imao sve izašle brojeve Siriusa i onda se dao nagovoriti i sve razdijelio .
Ej a šta bi sa onim "interferometrima", povezanim teleskopima na velikim udaljenostima efektivne površine veličine cijele zemlje?