I sad će zreli ljudi, svaki od njih individua sa vlastitim, specifičnim životnim iskustvima, različito emotivno doživljavati iste situacije s kojima su suočeni, i prema tome donositi i različite racionalne odluke i poduzimati suprotne akcije.
Pa da, oni s iskustvom znanstvene pismenosti će različito reagirati od onih bez. Nije dakako znanstvena pismenost jedini faktor, ima još puno drugih, ali svakako je bitan.
Čovjek se rađa s tim primitivnim nagonima, a od ostalih životinja se razlikuje kompleksnom socijalizacijom (koja postoji i kod drugih, ali daleko jednostavnija). Socijalizacija je ono što nas sprečava da slijedimo isključivo instinkte i ona nas je dovela do ove civilizacije. Bez nje bi svaka generacija ponovo otkrivala vatru i sjekiru. Dalje od toga nikad ne bi došli, jer je prenošenje znanja o svijetu oko nas (pri čemu je znanstvena pismenost trenutno najbolji način,) ključno.
Društva koja bolje potiskuju (sebične) nagone su u pravilu uspješnija od onih drugih. Strah je vrlo jak primitivan nagon koji vrlo uspješno potiskuje napredne moždane funkcije. Zato političari i marketingaši vrlo često igraju na kartu straha.