led rasvjeta je trenutno in i trgovci će sve napraviti da je prodaju što više.Prava je istina da je situacija trenutno takva,da je to daleko od kvalitetnog i trajnog proizvoda i ono što najčešće srećemo kod nas je 90% smeće.Konkretno kod nas u firmi je zbog "uštede" prije 1 i pol godine pređeno na led rasvjetu..10-ak led cijevi t8 i dvije led trake od 5 metara..danas? rade dvije led cijevi i jedna traka! Faktura za tu "uštedu" nije bila baš zanemariva a rezultat je bezvezni trošak i vraćenje na fluo cijevi...dok se ne popravi kvaliteta ostajem pri fluo i cfl-u..neki dan kupio odličnu philipsovu cfl štednu od nekih 1480 lm za 25 kn i konačno vidim čitati novine u kuhinji!
.za nju sam siguran da će raditi bar 3 godine i ne bojim se treperenja...
led rasvjeta je trenutno in i trgovci će sve napraviti da je prodaju što više.Prava je istina da je situacija trenutno takva,da je to daleko od kvalitetnog i trajnog proizvoda i ono što najčešće srećemo kod nas je 90% smeće.Konkretno kod nas u firmi je zbog "uštede" prije 1 i pol godine pređeno na led rasvjetu..10-ak led cijevi t8 i dvije led trake od 5 metara..danas? rade dvije led cijevi i jedna traka! Faktura za tu "uštedu" nije bila baš zanemariva a rezultat je bezvezni trošak i vraćenje na fluo cijevi...dok se ne popravi kvaliteta ostajem pri fluo i cfl-u..neki dan kupio odličnu philipsovu cfl štednu od nekih 1480 lm za 25 kn i konačno vidim čitati novine u kuhinji!.za nju sam siguran da će raditi bar 3 godine i ne bojim se treperenja...
A garancija!? Trebala je biti. Vidiš, takvo rasvjetno tijelo ima jednu nazovimo ga tako manu, a to je bacanje svjetla od 170-180°. Klasična Fluo cijev baca svjetlo 360° po osi pa se sa reflektirajućim kučištem u koju se stavlja fluo cijev dobija veći svjetlosni učinak. No neki ljudi među kojima sam i ja primjećuje titranje, pa je tu zujanje prigušnice, no na sve se privikeš. Priznajem da sam zagovornik klasičnih i LED žarulja, mada još u kuhinji i sobnoj lampi imam CFL žarulje, a one pored LED-ice u kupaoni gore najviše dnevno. Ono što me najviše odbija kod takvih CFL žarulja nije živa koju se spominje, nije frekvencija na kojoj rade, već onaj intenzivan smrad plastike i elektronike (vjerojatno lak na FR trafu). Jedino kod Philips CFL žarulja taj smrad nisam primijetio, ali zato Osram, Silvanija GE..., užas. U kuhinji imam NARVU CFL 23W koja tamo radi ma barem 8 god. Šteta što nisam napisao sa flomasterom datum kada sam je stavio, jer to radim zadnjih pet godina. Kupljana je u Austriji i imam još jednu. Pošto se u lusteru nalazi okomito, odnosno u visećem položaju svetla je u izobilju. Pošto imam LED žarulju 18W (100W) probao sam je tu staviti, ali pokazala se bolja i lošija. Bolja zato što jače osvjetljava prema dole, odnosno stol, a lošija jer prema gore svjetli slabije, pogotovo iznad lustera. Hoću reći da je više svjetla u kuhinji sa takvom CFL žaruljom nego LED-icom, mada obje imaju oko 1700lm, ali da se takve žarulje postave visoko gore blizu plafona, recimo u plafonjeru, e onda bi bila druga priča. LED žarulje (kvalitetne) pogotovo ove koje se zadnih godinu pa i malo više nalaze po policama su prava stvar. Širina svjetlosnog spektra koja dosta liči na klasične, da to je to. Mada čovjek treba dobro izračunati isplativost. Tamo gdje rade manje od jednog sata su neisplative, mada se govori o min. 2 sata. To stoji i za CLF žarulje, čak možda još i više, jer ne vole česta ukapčanja i iskapčanja. Vele da im se dosta skračuje život ako se nakon ukapčanja ne zagrije na radnu temperaturu, a ona je oko 50-60°C. U prijevodu bi to značilo najmanje 10 min. kontinuiranog rada. Nakon gašenja trebalo bi opet toliko vremena proći prije paljenja. Da budem iskren ima nešto u tome.
LED Chip kako ga volimo zvati smanjuje potrošnju struje ako mu smanjujemo napon.
Da. Međutim, poanta je u tome da ledice na napon ne reagiraju linearno - povećanjem napona struja koju ledice povuku raste eksponencijalno. Zato se ledice ili moraju upariti s otpornicima (koji na promjenu napona reagiraju linearno) ili se moraju pogoniti constant current sklopom, kao što se to radi kod imalo boljih žarulja.
Dakle, ne možeš pričati od 0,1V kad:
1) žarulje koriste constant current drivere
2) kad ne bi koristile constant current drivere, opet ne možeš govoriti o 0,1V jer razlika od 0,1V znači različitu jakost struje ovisno o visini napona i o temperaturi.
Dakle, pričanje o 0,1V tamo-vamo kod LED žarulja je fundamentalno pogrešno. Ne znam jesmo li se razumjeli. Ono što se naziva LED driver je constant current napajanje - imaš ih na eBayu kolko hoćeš. Biraš ih po struji koju daju (recimo 900 mA) i po rasponu napona (recimo 6-12V). Uzet ćeš takav driver recimo za 10W LED COB - napon će biti onaj koji si LED COB povuče. A struja će biti ona za koju je driver deklariran. Ako hoćeš da ti slabije svijetli, onda uzmeš driver koji struju ograničava na 600 mA. LED COB čip će si u oba slučaja uzeti isti napon, ali će struja biti niža.
Samim time smanjuje se snaga i temperatura, ali i karakteristika svjetlosnog spektra. ŠTo je struja manja spektar svjetla (tamparatura) se pomiče prema hladnijem (crveno), a ako je veća prema toplijem (plavo). Jasno da te razlike ili bolje rečeno odstupanja govorim od deklaliranih podataka pojedinog LED chipa.
Kad se opisno govori o spektru i temperaturi boje, niža temperatura boje svjetla (manje K - kelvina) znači toplije boje (crvenije), topliji spektar, a viša temperatura boje svjetla hladnije boje, plavije boje.
Nisam nikad išao testirati temperaturu boje svjetla individualnih čipova. Nisam shvatio iz ovog što si napisao - smatraš da čipovi koji povuku manje struje daju crvenkastije svjetlo? Ili da variranjem struje variraš toplinu boje svjetla? Znam da se o ovome drugom prije pričalo kad su se davali izgovori zbog čega se koristim PWM umjesto da se regulira struja, no recimo danas praktički sva LED oprema za snimanje svjetlinu određuje ograničavanjem struje, pa se nitko ne žali da treba korigirati WB ako posvijetli ili potamni rasvjetu.
Varijacije u boji svjetla koju daju individualni čipovi su poznati problem, ali nisam čuo da bi za to uzrok bilo to koliko struje povuče čip (znači u osnovi koliki je otpor čipa).
One koje su davale slabiju svjetlost trošile su veću struju kod istog napona ili drugim riječima kod iste struje potreban im je bio niži napon. Zato sam i pisao da je to najveći problem kada ih se spaja u seriju a nemaju iste parametre. Malo odstupanje jedne u toj grani utječe na sve ostale.
Kažeš znači da tamnije ledice pri istom naponu troše više struje. Pa daj brojke kad si već mjerio, da se znamo orijentirati. To onda znači da tu svjetlije ledice nisu ni u kakvoj opasnosti, jer će svaki "višak" struje pojesti tamnije. Znači da samo treba paziti da i te tamnije ledice rade u zadanim okvirima. Dakle, to je problem samo ako proizvođač te tamnije ledice tjera izvan njihovih radnih parametara, znači da je proizvođač ignorirao odstupanja u ledicama. Ne vidim kako bi si tako nešto neki ozbiljniji proizvođač mogao dozvoliti - takve žarulje bi redovito propadale puno prije žarulja drugih marki i za to bi se saznalo. Ozbiljni proizvođači ni nisu toliko optimistični što se trajanja žarulja tiče - recimo za jednu Philipsovu i jednu Osramovu žarulju piše vijek trajanja 15.000 radnih sati - ne razbacuju se brojkom od 30.000 kao one žarulje koje su prije spomenute na temi.
Da se razumijmo ta odstupanja nisu velika, prostim okom ustvari teško primijetljiva, pogotovo bez neutralnih filtera koji reduciraju svjetlosni spektar.
ND filtri ne reduciraju svjetlosni spektar (tj. ne bi trebali, da su idealni - obično malo obojaju sliku), nego svjetlinu - to i je poanta korištenja.
Ako govoriš o svjetlosnim odstupanjima, oni se unutar jedne žarulje anuliraju korištenjem mutne plastike ili stakla, ne? Tako da u tom pogledu za tebe, kao korisnika, nema odstupanja. Čak bi i odstupanja u boji trebala biti neprimjetna kad se radi o jednoj žarulji, kad su razlike male, a svjetlo različitih ledica se miješa.
Opet ponavljan da spuštanjem napona za 0,1V na svakoj diodi dovodi do pada struje kroz nju pa samim time i snage.
Spuštanjem napona za 0,1V spuštanje snage ne bi bilo konzistentno ni predvidljivo. Nije isto s kojeg napona se spušta tih 0,1V, jer tih 0,1V čak i pri konstantnoj temperaturi znači različitu struju ovisno o naponu, jer struja ledica nije linearno nego eksponencijalno vezana uz napon. 0,1V spuštanja pri jednom naponu može značiti 0,1 mA manje, pri drugome 2 mA manje, pri trećem 20 mA manje! Zbilja ne razumiješ taj koncept? I onda još tu moraš uračunati temperaturu kao ipak koliko toliko varijabilni faktor.
I onda još tu imaš constant current driver. Driver koji daje LED-icama da si uzmu napon koji "žele" (forward voltage drop) i igraničava im struju (a struja se može putem feedback otpornika podesiti na onu koju proizvođač želi). Kamo bi ti sad ugurao sklop za snižavanje napona za 0,1V? Na izlaz iz constant current LED drivera? To bi bilo besmisleno, kad si struju mogao smanjiti jednostavno podešavanjem feedback otpornika. A i tih 0,1V na izlazu iz drivera ti bi morao negdje potrošiti - znači pretvoriti u toplinu! Dakle to jednostavno nema smisla raditi u modernim žaruljama.
Jasno je što si ciljao, ali to ne možeš raditi s naponom jer odnos napona i struje/snage kod ledica nije linearan. Ako ti ni dalje ne kužiš u čem je problem, ja zbilja više ne znam kako da ti objasnim. Pogledaj IV krivulju! Evo lik je pred kamerom crta - mjeri i crta:
Dakle, zaboravi na regulaciju snage LED-ica naponom!
Pa ovaj film potvrđuje ono što pišem cijelo vrijeme. Stvarno ne znam tko koga ne razumije. Da li lik crta graf na način da podiže postepeno napon napajanja? Odgovor je da. U ovom primjeru što se dešava između 8 i 10V? Kolika je promjena struje u tih 2V. Od 15mA do 800mA. Ako računamo snagu onda je to 120mW na 8v i 8W na 10V. Dakle promjenom čega raste snaga. Pa naravno naponom a ne strujom. Posve je druga priča što raste struja porastom napona. Ja tu ne vidim da lik regulira struju već napon. Što bi se desilo da je digao napon na 11V. Vjerojatno bi sakurio LED jer bi struja narasla ohohoo.
Zato postoji ograničenje struje da se to ne dogodi, a to žarulje u sebi nemaju. Ista takav graf se više manje odnosi na svaku LED diodu. Evo i kod njega se može vidjeti da porastom ili padom napona od 0,1V pada i struja u radnom području. Time pada i snaga. Kod ove 10 vatne ledice koliko vidim u prosjeku je razlika od 0,1V oko 50mA. Znači da je slabija snaga za 8-10V (8×50 i 10×50) 0,4-0,5W. Posve ista stvar je i kod LED Chipova 3,2V 0,2W. U postocima su skoro iste promjene, a to znači oko 5-10%. Znači promjena je 10-20mW. Super što si linkao ovaj film, jet to dokazuje sve.
ND filter se zato i zove neutralni što otprilike svu vidljivu svjetlost reducira jednako. Veći ND broj, veća redukcija. Imam dva ND10 Schnedera, a to su vrhunski filteri mada to ovdje nije bitno i definitivno se vidi razlika između dva LED chipa. Nisam siguran, ali mislim da čak ovdje može poslužiti filter koji imaju varioci ili naočale koje koriste. Čak i one za gledanje pomrčine Sunca.
Sve drugo više nije potrebno pisat, jer ovaj film sve objašnjava.
....ja sam si tako složio rasvjetu za akvarij (ne zato jer bih mislio da me proizvođači varaju, nego jer mi je to bilo najjeftinije i naisplativije rješenje, pogotovo u usporedbi s fluo cijevima).
daj koju slikicu
Ovdje imaš više slika - javi ako ih kojim slučajem ne možeš vidjeti (grupa je otvorena pa bi trebao moći).
led rasvjeta je trenutno in i trgovci će sve napraviti da je prodaju što više.Prava je istina da je situacija trenutno takva,da je to daleko od kvalitetnog i trajnog proizvoda i ono što najčešće srećemo kod nas je 90% smeće.Konkretno kod nas u firmi je zbog "uštede" prije 1 i pol godine pređeno na led rasvjetu..10-ak led cijevi t8 i dvije led trake od 5 metara..danas? rade dvije led cijevi i jedna traka!
Moguće je da je riječ o LED-icama koje su slabije otporne na visoke temperature. Jasno je da je uzrok propadanju te rasvjete pregrijavanje. Mislim, ako pogledaš što se radi - LED "šipke" zatvore u plastične cijevi (a svaka ima koliko - 18W? znači unutar tih zatvorenih plastičnih cijevi imaš "grijač" od oko 16W), onda obično još nekoliko cijevi zguraju jednu do druge i to stave u "raster" ili kak već to zovu. Znači, na plafonu imaš grijalice od više desetaka W koje se nemaju kako riješiti te topline, a toplina se ionako zadržava pri plafonu (kad topli zrak ide gore).
Posebni grijeh je što najčešće LED šipke (ili krute LED trake, ak to netko tako želi znati) stavljaju u cijevi T8 formata. Zašto? Zato jer otpornici u njima troše 20%-ak posto struje (nikakva korist od njih što se tiče svjetla, a dižu temperaturu ploče na kojoj se ledice nalaze i zraka unutar cijevi)! Umjesto da svaka cijev ima svoj AC/DC constant current driver, a da u cijevima nema otpornika.
Uglavnom, da - marketing je obavio svoje.
dok se ne popravi kvaliteta ostajem pri fluo i cfl-u..neki dan kupio odličnu philipsovu cfl štednu od nekih 1480 lm za 25 kn i konačno vidim čitati novine u kuhinji!.za nju sam siguran da će raditi bar 3 godine i ne bojim se treperenja...
Današnje LED žarulje provjerenih marki su stvarno dobre (ali ih ne ti trebalo stavljati u zatvorene plafonijere). Prije sam bio pobornik CFL žarulja, ali danas je to sve teže biti. Naime, kvalitetnije LED žarulje imaju bolji spektar od CFL žarulja, neosjetljive su na često paljenje/gašenje, troše manje struje i... Trebale bi dosta dulje trajati. Trebale. Sad, hoće li - vidjet ćemo.
Sad na kraju je ispalo da u kući imamo jednu jedinu CFL žarulju - u kuhinji/blagavaoni u prizemlju. Tu Philipsov "volan" traje valjda nekih godinu i pol (meni se jako sviđa ta žarulja), mada je sad obična Philipsova CFL, čije svjetlo mi se ne sviđa ("zmazano" je, zagasito žuto). Sve ostalo su LED žarulje - tri žarulje provjerenih marki (Philips i Osram), nešto neprovjerenih marki iz Lesnine (ali ni jedna nije treperava), te nekoliko jeftinih kineskih žarulja (također netreperavih - te su mi zapravo najstarije). Sve to je još relativno novo (dvije godine ili manje), a sad koliko će izdržati - vidjet ćemo. Na prvu loptu sve se čini OK (zasad još ni jedna nije prdnula), pogotovo na ovim mjestima gdje se često pali/gasi svjetlo, recimo u hodnicima - tu su CFL žarulje padale ko mitraljezom pokošene (a ni obične žarulje tu nisu baš toliko dugo izdržale). 
A eto, jeftine kineske (netreperave) korn žarulje tu trpe svakodnevno često paljenje/gašenje već dvije godine i ništa se ne žale.
Jedino što mi je otišlo (tj. još uvijek se ne da, ali je pri kraju) je godinu i pol dana stara silikonizirana LED traka 5630, iznad sudopera/ispod kuhinjskih elemenata. U čem je problem? Zalijepljena je direktno na kuhinjske elemente (drvo) i silikonizirana je - iako silikon pruža vodootpornost (koja zapravo nije ni nužna), jaaako slabo propušta toplinu, znači većinu topline zadržava kod samim ledica. To ću vjerojatno zamijeniti krutim LED "trakama"/šipkama na aluminijskim profilima (daju se kupiti za mali novac) - znači em nema silikona koji bi sprječavao micanje topline s LED trake, em je tu aluminijski profil koji će odvoditi toplinu sa same LED šipke.
Uglavnom, što se tiče kućne rasvjete, tu CFL može u ropotarnicu povijesti. Vjerujem da bi se mogla naći i dobra uredska LED rasvjeta, ali pitanje je bi li to bilo u formatu fluo cijevi. I već sam prije napisao - glavni problem je to što se od led rasvjete očekuje da budu direktna zamjena za postojeće izvore svjetla, a ti postojeći izvori svjetla nemaju (dobro ili nikako) riješeno hlađenje, a toplina je glavni neprijatelj LED rasvjete.
Philips "volan". O da, to je prava žarulja. Zaboravio sam je spomenuti, a imam je preko 6 god. u drvarnici i vikendici. Uvijek takve žarulje kupujem više pa imam još dva komada u zalihi. Koliko vidim ima je Pevec, ali cijena je 100kn. Ja sam prije 6-7 god. ove 4 platio manje od 100kn. Znam ko danas da su bile na akciji. 23,99kn. Također Pevec. Prekrasna žarulja.
Pa ovaj film potvrđuje ono što pišem cijelo vrijeme. Stvarno ne znam tko koga ne razumije.
Razumiješ da je reguliranje struje ledica reguliranjem napona neprecizno i potencijalno opasno ako si pri desnom rubu napona jer minimalna razlika u naponu znači veliku, pa i ogromnu razliku u struji? I da bi ti priča o smanjivanju za 0,1V imala smisla eventualno da se ledicama ne ograničava struja, te da se napajaju maksimalnim, odnosno skoro maksimalnim dozvoljenim naponom? Jesi li izmjerio napon kojim se napajaju pojedine ledice u LED žarulji? Ako jesi, jesi 100% siguran da žarulja nema constant current driver? Jer ako žarulja ima constant current driver, a išao mjeriti napon, onda si napravio veliku grešku, jer si LED-ice u tom slučaju uzimaju forward voltage napon.
Razumiješ i to da će ledice povući više struje ako su jače zagrijane?
Mene zanima razumiješ li da se svjetlina ledica može regulirati constant current napajanjem, znači ograničavanjem struje koja se daje ledicama?
Ako sve to razumiješ, možeš li objasniti zbog čega bi itko išao regulirati svjetlinu golih ledica (znači, neuparenih s otpornicima) za rasvjetu u komercijalnom proizvodu reguliranjem napona?
Malo probrowsaj po Big Cliveovim i po electronupdateovim videima. Recimo:
Žarulja ima MC5831 constant current kontrolerski čip, koji je istovjetan modelu bp2831a (datasheet):
Žarulja ima DU8671 "QR mode precision high voltage medium power LED constant current driver" (datasheet)
Dakle, ti doslovce tim kontrolerskim contant current čipovima odrediš koju struju moraju držati, i to je to. Napon će biti upravo voltage drop spojenih ledica, a kontroler se brine da mogu povući samo onoliko struje koliko je proizvođač odredio. AC/DC napajanja s takvim kontrolerskim čipovima možeš kupiti i odvojeno, npr. ovdje. Dakle, constant current LED driveri nisu nikakva fama! Nego nešto sasvim normalno! Koriste se zato jer je, kao što si i sam vidio, struju jako teško kontrolirati pomoću napona, jer struja raste eksponencijalno u odnosu na napon i ovisi o temperaturi. Dakle, kontroliranje svjetline LED-ice mijenjanjem napona je neprecizno i potencijalno opasno ako nemaš sklop koji će mjeriti jakost struje. A ako ga imaš, zbog čega bi jakost struje regulirao naponom, kad jednostavno možeš ograničiti struju?!
Dam ti jedan primjer. Imam 10W LED COB, deklariran kao 9-12V, tipično 10V. Spojio sam ga na 12V napajanje (napon pao na 10,7V pod opterećenjem). Znaš koliko struje je povukao? 30 vata! Umjesto tog napajanja staviš 6-12V 600 mA i koliko povuče? < 600 mA (a napon isti!)! Plain and simple.
Eto, dokazao sam ti da postoje žarulje koje imaju constant current driver. Priče o smanjivanju napona za 0,1V kod takvih žarulja/drivera ti padaju u vodu - jednostavno nemaju smisla. Imaš li ti primjere žarulja kod kojih se struja ledicama igraničava naponom?
Što se tiče ND filtra, meni ne moraš objašnjavati što je ND filtar. Imam inače varijabilni. 
Pa ovaj film potvrđuje ono što pišem cijelo vrijeme. Stvarno ne znam tko koga ne razumije. Da li lik crta graf na način da podiže postepeno napon napajanja? Odgovor je da. U ovom primjeru što se dešava između 8 i 10V? Kolika je promjena struje u tih 2V. Od 15mA do 800mA. Ako računamo snagu onda je to 120mW na 8v i 8W na 10V. Dakle promjenom čega raste snaga. Pa naravno naponom a ne strujom. Posve je druga priča što raste struja porastom napona. Ja tu ne vidim da lik regulira struju već napon. Što bi se desilo da je digao napon na 11V. Vjerojatno bi sakurio LED jer bi struja narasla ohohoo.
U tome i je poanta. Ti možeš regulirati snagu naponom, ali je to neprecizno i nepouzdano za primjenu van potreba samog testa. Jesi primjetio što mu se dogodilo kada se čip pomakao, pa mu je hlađenje podivljalo? I struja je podivljala. Isto tako, proizvodnja ima određenu toleranciju. Jedan čip će pri 800 mA imati pad napona 10 V, dok će drugi imati 9,95 V.
Ako im dovodiš konstantnu struju, onaj s 9,95 V će svijetliti 0,5 % slabije. Ako im dovedeš konstantni napon, ovaj prvi će povući struju 800 mA, dok će ovaj drugi povući 1000 mA i svijetliti cca 20 % jače (- pad efikasnosti pri većoj struji). Ako pri tom nisu debelo pothranjeni, ovaj drugi čip je mrtav čip.
Tu dolazimo do onoga što ti mbaksa pokušava čitavo vrijeme objasniti: ti možeš snagu ledice regulirati naponom, ali to ne znači da bi trebao. Pri regulaciji naponom mala odstupanja u karakteristikama uzrokuju velike razlike u snazi pri istom naponu. Zagrijavanje čipa uzrokuje porast struje, što opet uzrokuje dodatno zagrijavanje i iznad određene točke može dovesti do lančane reakcije (dok kod konstante stuje u istom scenariju dolazi do smanjenja pada napona, pa se imaš i prirodni throttling).
Što se tiče teorije zavjere o trajnosti žarulje, mislim da si tu jednim dijelom u pravu, ali s pogrešne strane gledaš. Ako ja napravim nekvalitetnu žarulju, a ti skuplju i kvalitetniju, ja ću u startu prodati više, ali čim tvoje dođu na dobar glas, ja propadam.
Međutim, s druge strane, ako ideš dizati trajnost smanjenjem snage pojedinog čipa i stavljanjem većeg broja čipova, imati ćeš veću prosječnu trajnost, ali veći broj komeponenata znači i potrebu za većom selekcijom i većom cijenom (što ti je i mbaksa već napisao) i tu nije samo pitanje da li je meni kao proizvođaču to isplativo, već je pitanje da li je tebi kao kupcu isplativo kupiti toliko skuplji proizvod za nešto malo dulje trajanje istoga. Ono gdje mislim da si u pravu je dio o tome da proizvođači definitivno gledaju svoj interes, pa se tu postavlja još jedno pitanje:
Čak i uz pojačanu selekciju, da li će se, unatoč poboljšanju u prosjeku, javiti i veća devijacija od prosjeka (jer je dovoljno da jedan čip crkne -> više čipova = veća šansa da bar jedan crkne vs manja snaga = manja šansa da svaki pojedinačno crkne), što bi moglo dovesti do povećanog broja reklamacija i do negativnog publiciteta.
Zato postoji ograničenje struje da se to ne dogodi, a to žarulje u sebi nemaju.
E tu se varaš. Svaka LED žarulja radi na način da ograničava struju, a ne napon. Pri tom je ključna razlika kako to rade kvalitetne, a kako nekvalitetne:
1.) Kvalitetne žarulje i LED plafonjere imaju, ili u sebi ili kao vanjski sklop, izvor konstantne struje kojim hrane čip. U pravilu se radi o switceru zbog malih gubitaka pri većim strujama i većim razlikama ulaznog i izlaznog napona (pri čemu nerijetko trpe jako veliki raspon izlaznog napona, ovisno o broju čipova spojenih u seriju). U teoriji može regulator struje biti linearan, ali je to prikladno isključivo za male snage i male razlike u naponima (prilažem i proof of koncept nastao jednog studentskog dana kad mi se nije dalo učiti). Čipovi su spojeni u seriju, struja je ista, a svaki uzima napon koji mu treba (zbog čega može doći do odstupanja u intezitetu).
2.) Napajanje konstantnim naponom, pri čemu se struja regulira otpornikom. U pravilu je maksimalan broj čipova spojen u seriju, a da ipak ostane dovoljan pad napona da bi otpornik regulirao struju. Računa se pad napona na čipovima, te se uzima otpornik koji će ograničiti struju na željenu pri tom padu napona. Ovo se najčešće koristi kod signalnih ledica, a kod rasvjete je najčešće korištenje kod LED traka na 12 V (s tim da je tu stabilizator napona vanjski sklop). Mana je disipacija topline na otporniku.
3.) Napajanje bez regulacije, pri čemu se i dalje struja ograničava otpornikom, ali kako napon nije reguliran, mijenjanjem napona, varira i struja, pa može doći do treperenja. Ovo najčešće koriste jeftine žarulje koje pad napona generiraju preko kondezatora, pa onda onda smanjeni napon ispravljaju i peglaju na drugom kondezatoru (najčešće poddomenzioniranom, pa napon na njemu oscilira frekvencijom od 100 Hz), te se onda preko otpornika za ograničavanje struje vodi na čipove u seriji. Ovakvo rješenje disipira najviše topline jer veće dopušteno odstupanje napona zahtjeva veći pad napona na otporniku kako bi se odstupanja struje držala u dopuštenim granicama, a ta toplina stari elemente, pa je obično i trajnost loša.
Dakle, svakako se uvijek svodi na regulaciju struje, samo je pitanje da li će se regulirati aktivno ili putem otpornika.
I na kraju, primjer linearne regulacije struje:
Radi se o preradi halogene stolne lampe. LED-ice su poprilično usmjerene i lampa je ispala nepraktična, ali s obzirom da je glavni motiv za izradu bilo da ne bih učio, taj dio je bio uspješan. Napon se preko voltage doublera diže na nekih 26 - 28 V. Voltage doubler je napravljen s tri kondezatora, dva u seriji i treći paralelno njima. Jedan izvod transformatora je spojen između dva kondezatora u seriji, a drugi preko dvije obrnuto polarizirane diode na krajnje izvode kondezatora. To naravno rezultira katastrofalnim naponom koji bi uz regulaciju struje preko otpornika uzrokovao gadna treperenja.
LEDice su spojene po 6 u seriju, pri čemu svaka serija ima po jedan izvor konstante struje s LM317L i otpornikom.
Omjer snage na LEDicama i disipacije je katastrofa, ali s obzirom da se radi o 10-ak mA, nije bilo potrebe za kompliciranjem.
Nisam mislio na regularor konstantne struje za kompletnu potrošnju, već na regulator u samom Chipu. U jednoj grani ima 2,3,5,10 itd. dioda i ona koja ima najmanji radni otpor najprije regulira struju. Ako ostali imaju veći taj radni otpor da postignu struju ovog jednog trebao bi im se podići napon za određni iznos. Samim time poraste im snaga disipacije i time se više zagrijavaju, dok je onaj prvi u radnim okvirima. Zato i jesam napisao da se kroz ND filter može vidjeti kako neke Ledice ne gore istom jačinom kao druge. Pošto sigurno nema selekcije tih Chipova među kojima su možda 2 od deset ista dolazi do neravnomjerne potrošnje. Puno jednostavnije se to može izvest sa jednom ili dvije uparene ledice jače snage kao na onom Videu. E to je ta skora budućnost u kojoj će jedna LED žarulja imati samo jedan, dva ili tri komada sa svojim odvojenim regulatorima. Mislim vidjeli smo da to već postoji samo treba vremena da se počnu stavljat u "klasična" kučišta. Puno je jednostavnije i točnije regulirat jednu, nego 100 LEDica istovremeno.
Razumiješ da je reguliranje struje ledica reguliranjem napona neprecizno i potencijalno opasno ako si pri desnom rubu napona jer minimalna razlika u naponu znači veliku, pa i ogromnu razliku u struji?
Baksa, načelno dobro pišeš i
DA, za napajanje LED koristi se constant current driver i
Cobra dobro govori, da se ta regulirana struja LEDicama dobiva reguliranjem napona :)
Na tom principu i radi constant current driver :)) kod kojeg podesiš (ili je podešena) struju i elektronika mjeri-prati struju i regulira je ... naponom :) radi upravo ono što govori i Cobra.
Odustajem. Tvrd si da ne možeš biti tvrđi.
Nisam više samo ja, nego ti i MrBlc pokušava objasniti istu stvar. Meni samo nije jasno kako ti ne kužiš što ti govorimo.
Da li si lijepo poslao video gdje se vidi da lik regulacijom napona regulira svjetlost.
Nitko ti ne tvrdi da se naponom ne može regulirati struja/svjetlost, nego ti govorimo da je to jako loše rješenje - da je neprecizno i nekonzistentno. Taj video ti demonstrira nepreciznost regulacije naponom, jer 0,1V razlike na jednom kraju radnog napona se praktički ni ne osjeti, a na drugom kraju može značiti razliku između maksimalne svjetline ledice i mrtve ledice.
Najprije pitaš što se može vidjeti sa ND filterom, pa sada odjednom imaš variabilni, pa....
Tu onda očito nisi shvatio što te pitam. Nisam te pitao kako funkcionira ND filter, nego sam te pitao koja je poanta koju si htio prenijeti korištenjem ND filtra.
Mislim da nikad nisi imao i rukama filtere itd.
Ovo sad već postaje osobno. Govoriš to nekome tko se digitalnim videom bavi više od 10 godina, koji tu i tamo nešto fotka, tko je položio dva kolegija vezana uz fotografiju. 
Sada opet da se konstantnom strujom regulira napon Chipova, a ja opet da svi Chipovi nemaju istu karakteristiku.
Ne sad opet, nego je uvijek tako i bilo.
Sve mi se nekako čini da baš nisi tu doma. Najlakše je koristiti Google i teoriju.
Kolega sve ovo je isprobano u praksi. Evo recimo jedan moj video, gdje možeš vidjeti razliku između spajanja LED pločica na constant current i constant voltage napajanje. Taj video demonstrira ovisnost struje koju ledice povuku o temperaturi - na njemu lijepo vidiš kako snaga/potrošnja led pločica raste kako se jače zagrijavaju kad se koristi constant voltage napajanje (znači kad se reguliraju naponom), a kako zapravo čak nešto padne kad se koristi constant current driver.
Ovdje ti je onaj video s 10W ledicom koja je povukla 30W!
Tako da, kolega, ako tu netko nije doma, onda to definitivno nisam ja.
Ponavljam i ovo je stvarno konačno. U svakoj grani onaj element koji ima najveći radni otpor vodi igru. Sve je podređano njemu. Nema šanse doći do potrošnje od 60mA u grani, ako jedan element od njih to nedozvoljava. Ja ne govorim o regulatoru konstantne struje za cjelokupnu potrošnju, već za svaki Chip posebno. To ne postoji i nikad neće postojati.Ma zašto uopće trošim tipkovnicu. Evo u pravu si i gotovo.
Are you serious? Nitko ni nije govorio o regulaciji struje za svaki čip posebno. Isto kao što se ni ne regulira napon za svaki čip posebno. Ne znam odakle ti uopće takva ideja! Pa ni u LED trakama se struja otpornikom ne regulira za svaki čip posebno, nego za grupice čipova, obično za grupice od 3 čipa! Kako bi uopće ti u žarulji regulirao napon za svaki čip posebno? Na što bi ličilo takvo napajanje?! Ako bi koristio precizno određene otpornike, prilagođene svakom LED čipu - ti precizni otpornici em koštaju, em troše energiju! Znači za istu struju/svjetlinu žarulja bi trošila više energije i jače bi se zagrijavala!
###
Da, vidim sad da si obrisao sadržaj poruke, ali ću svejedno postati svoj odgovor. Nadam da se nećeš ponovno uvrijediti, nego da ćeš iskoristiti ovu raspravu kao priliku da naučiš nešto novo, odnosno da se riješiš zabluda.
Možeš pojasniti kako to onda točno funkcionira, s obzirom da voltmetar na izlazu constant current drivera prikazuje konstantni napon, koji odgovara forward voltage dropu spojenih ledica (recimo 12V ledice spajaš paralelno na njega, napon iz drivera bit će 12V, ako spajaš po dvije serijski, izlazni napon će biti 24V).
Ako povećaš broj ledica, i dalje će driver (prema mjernim instrumentima) davati isti izlazni napon i istu struju. Znači, koristio ti na 10W (6-12V @ 900mA) driveru 2 ili 6 paralelno spojenih 12V ledica, multimetrom ćeš izmjeriti napon 12V (a struju 900 mA).
Nisam mislio na regularor konstantne struje za kompletnu potrošnju, već na regulator u samom Chipu. U jednoj grani ima 2,3,5,10 itd. dioda i ona koja ima najmanji radni otpor najprije regulira struju. Ako ostali imaju veći taj radni otpor da postignu struju ovog jednog trebao bi im se podići napon za odreženi iznos. Samim time poraste im snaga disipacije i time se više zagrijavaju, dok je onaj prvi u radnim okvirima. Zato i jesam napisao da se kroz ND filter može vidjeti kako neke Ledice ne gore istom jačinom kao druge. Pošto sigurno nema selekcije tih Chipova među kojima su možda 2 od deset ista dolazi do neravnomjerne potrošnje. Puno jednostavnije se to može izvest sa jednom ili dvije uparene ledice jače snage kao na onom Videu. E to je ta skora budućnost u kojoj će jedna LED žarulja imati samo jedan, dva ili tri komada sa svojim odvojenim regulatorima. Mislim vidjeli smo da to već postoji samo treba vremena da se počnu stavljat u "klasična" kučišta. Puno je jednostavnije i točnije regulirat jednu, nego 100 LEDica istovremeno.
Ajmo opet. LED-ica gotovo pa NEMA mogućnost reguliranja struje zbog izrazito STRME karakteristike u radnom području. Zbog toga se struja regulira ili aktivno driverom koji daje konstantnu struju ili pasivno putem otpornika.
LED-ice se NIKAD ne spajaju paralelno, osim ako SVAKA paralelna grana ima SVOJU regulaciju struje (primjer: LED traka ima paralelne grane s (najčešće) tri LED-ice po grani, pri čemu svaka grana ima otpornik). Što bi se dogodilo ako su spojene paralelno?
Uzmimo onaj moj primjer da jedna LED-ica ima karakteristku 800 mA pri 10 V, a druga 800 mA pri 9,95 V. Ako izvor može dati 1,8 A bez da pade napon ispod 10V, prva će vući 800 mA, a druga će vući 1000 mA i vjerojatno crknuti.
1.) Ajmo sad 10 LED-ica, od kojih 2 imaju odstupanje (800 mA pri 9,95 V), spojiti u seriju:
a.) kvalitetnija žarulja gonimo ih s konstantnom strujom od 800 mA: imamo ukupan pad napona od 99,9 V, dvije LED-ice svijetle s 0,5 % manjim intezitetom, što je zanemarivo i nema nikakav utjecaj na kvalitetu osvijetljenosti. Dvije LED-ice se manje griju, za 0,5 % što nikom ne smeta.
b.) žarulja niže kvalitete. Zbog jednostavnosti, recimo da imamo 120 V istosmjerne struje. Nazivni pad napona je 10 V po LED-ici , odnosno 100 V ukupno. Preostaje na 20 V razlike na otporniku koji mora održati struju na 800 mA. Taj otpornik bi trebao imati 25 ohma. Složimo takvu žarulju i spojimo je na izvor. Kako je pad napona na LED-icama manji, na otporniku je pad napona veći i iznosi 20,1 V što uz otpor od 25 ohma daje struju od 804 mA. Realno će to smanjiti pad napona na LED-icama, ali uzevši u obzir strminu karakteristike, to možemo zanemariti. U osnovi, dvije LED-ice će raditi približno nazivnom snagom, dok će preostale raditi 5 % većom snagom. Ovima što se više griju pada napon, pa se ta razlika još malo izkompenzira.
2.) Ajmo sad promatrati slučaj kad je odstupanje suprotno (800 mA pri 10,05 V):
a.) kvalitetnija žarulja gonimo ih s konstantnom strujom od 800 mA: imamo ukupan pad napona od 100,1 V, dvije LED-ice svijetle s 0,5 % većim intezitetom, što je zanemarivo i nema nikakav utjecaj na kvalitetu osvijetljenosti. Dvije LED-ice se više griju, ali za 0,5 %, što nije problem. Ovima što se više griju pada napon, pa se ta razlika još malo izkompenzira. Svi čipovi su projektirani da rade na nazivnoj struji, pa im malo odstupanje pada napona ne radi toliki problem.
b.) žarulja niže kvalitete. Uz iste pretpostavke kao kod 1.b.) imamo sad manji pad napona na otporniku, 19,9 V, pa struja pada na 796 mA. Sad dvije svijetle nazivnom snagom, a ostale 5% slabije.
Uzmi u obzir da pri većem broju LED-ica raste vjerojatnost da će odstupanja ići podjednako u jednom i u drugom smjeru, pa je ukupna snaga i disipacija topline podjednaka iako pojedinačne LED-ice imaju neznatna odstupanja.
Ajmo sad promotriti tvoju ideju:
Prednosti:
- svaka LED-ica je posebno regulirana, pa možemo ujednačiti snagu
- u teoriji je svaka LED-ica u idealnom području, pa bi joj to produljilo trajnost
Mane:
- teže postići kvalitetno raspršenje svijetla
- više drivera = puno više dijelova koji su skloniji kvaru
- veći troškovi proizvodnje
- teža izvedba kvalitetnog hlađenja drivera
A sad da vidimo kako zapravo stojimo s teorijskim prednostima:
Ujednačen intezitet svjetla iz svake LED-ice
Morao bi svakom driveru ufino podesiti struju kako bi dobio identičan izlaz, što znači da svaki driver mora imati trimer koji je mehanički dio koji je skuplji od običnog otpornika, zauzima više mjesta i ima daleko veću šansu da se javi odstupanje karakteristika u radu. Osim toga bi to podiglo troškove proizvodnje jer bi za svaku žarulju morao ufino podesiti svaki driver prije nego se ista konačno zatvori u kućište. I na kraju, kad to uspiješ postići ostaje pitanje da li će svaka LED-ica stariti jednakom brzinom ili će se pojaviti razlika u intezitetu nakon pola godine korištenja. Tu su statistika i optika na strani žarulje s više LED-ica jer više LED-ica pokriva isti prostorni kut, pa je konačni intezitet prosjek tih LED-ica, dok kod ove tvoje svaka osvjetljuje svoju zonu, pa je i manja promjena inteziteta uočljivija.
Trajnost zbog zasebne regulacije
Tu krećeš od opasne pretpostavke da samo U-I karakteristika varira. U praksi ćeš nekoj LED-ici morati povećati snagu, a drugoj smanjiti da bi dobio isti intezitet, pa čitava priča pada u vodu.
Ako napustiš ideju o ujednačenom intezitetu, možeš podesiti da svaka LED-ica radi na istoj snazi, ali ako tu eventualno i dobiješ na trajnosti koja koristi ako driveri krenu crkavati?
mbaksam
Hajde nešto objasni. Recimo imaš 10 LED chipova spojenih u seriju. Po tvorničkoj specifikaciji radni napon je 3V, struja 100mA pa prema tome snaga 0,3W. Kako ih spojiš serijski napon se povećava na 30V, struja ostaje 100mA, a disipacija 3W. To sve stoji ako su chipovi posve istih karakteristika. E sada što se dešava ako recimo jedan od njih kod 100mA treba 3,1V, a drugi 2,9V. Ako je regulator struje podešen na 100mA kako se ponaša onaj sa naponom od 2,9V, kako se ponaša onaj sa 3,1V, a kako se ponašaju ostalih osam sa 3,0V. Kolika je disipacije snage kod tih LED Chipova u seriji. Da li tada dolazi do promjena i u samoj jačini svjetla kod pojedine LEDice. Što ako se među njima nađe jedna sa još većim odstupanjem. Recimo 100mA kod 2,8V.
Možeš pojasniti kako to onda točno funkcionira, s obzirom da voltmetar na izlazu constant current drivera prikazuje konstantni napon, koji odgovara forward voltage dropu spojenih ledica (recimo 12V ledice spajaš paralelno na njega, napon iz drivera bit će 12V, ako spajaš po dvije serijski, izlazni napon će biti 24V).
Ako povećaš broj ledica, i dalje će driver (prema mjernim instrumentima) davati isti izlazni napon i istu struju. Znači, koristio ti na 10W (6-12V @ 900mA) 2 ili 6 paralelno spojenih 12V ledica, multimetrom ćeš izmjeriti napon 12V (a struju 900 mA).
Ako je constant current driver namjenski baš za LED 12V 900mA to ćeš na izlazu i dobiti 12V 900mA kad je opterečeno baš tim trošilom.
Vidim da nisi elektroničar ali fascinira tvoja volja, donekle i znanje ali i .... imaš rupe u znanju ili shvačanju.
Strujni krug (idealizirani) (nemoj se ljutiti ako ti ovo izgleda banalno ali neznam kolike su tvoje osnove)
Imaš izvor napajanja npr 10V i imaš trošilo. Otpor u trošilu određuje koja će struja poteći kroz strujni krug (kroz: izvor, žice, trošilo)
Ako mjenjaš napon mjenjat će se i struja - uvjetovano je dakle naponom(izvorom) i otporom(trošilom) po principu I=U/R
Ako je trošilo specifično i zahtjeva 100mA pri radnom naponu od 12V tada imaš dovoljno dimenzionirani izvor - stabiliziran napon od 12V i elektroniku koja mjeri struju i sa finom varijacijom napona podešava tu struju prema trošilu.
Možda bi lakše shvatio na primjeru sa laboratorijskim izvorom napajanja na kojem možeš podešavati i napon i struju.
Recimo podesiš 10V i ograničiš na 100mA. Ako staviš izlaz u kratki spoj dobit ćeš na izlazu skoro 0V i struju od 100mA kroz strujni krug.
Ako staviš na izlaz otpornik od 1K dobit ćeš na izlazu 10V i struju od 10/1000 = 10mA.
Staviš na izlaz potenciometar od 200 ohma i postaviš ga na 100 ohma i kad variraš ispod 100 ohma vidjet ćeš da struja ostane ograničena na 100mA a počinje padati napon na izlazu jer elektronika ograničava struju tako da varira-smanjuje napon (drugačije i ne može).
....ja sam si tako složio rasvjetu za akvarij (ne zato jer bih mislio da me proizvođači varaju, nego jer mi je to bilo najjeftinije i naisplativije rješenje, pogotovo u usporedbi s fluo cijevima).
daj koju slikicu
Ovdje imaš više slika - javi ako ih kojim slučajem ne možeš vidjeti (grupa je otvorena pa bi trebao moći).
zahvaljujem, ok to izgleda, no kod mene je problemčić što imam akvarij za kornjače preko cijelog šanka bez poklopca
morat ću izmudrijat nešto s jednom trakom i postaviti je uz staklo s gornje strane cijelom dužinom - srećom akvarij ima pri vrhu bočnih stakala postavljenu vodoravnu traku stakla širine dva cm (vjerojatno da im ojača gornji rub po dužini), pa je to dovoljno za postaviti led traku uzdužno i okrenutu prema dolje
Možeš pojasniti kako to onda točno funkcionira, s obzirom da voltmetar na izlazu constant current drivera prikazuje konstantni napon, koji odgovara forward voltage dropu spojenih ledica (recimo 12V ledice spajaš paralelno na njega, napon iz drivera bit će 12V, ako spajaš po dvije serijski, izlazni napon će biti 24V).
Ako povećaš broj ledica, i dalje će driver (prema mjernim instrumentima) davati isti izlazni napon i istu struju. Znači, koristio ti na 10W (6-12V @ 900mA) driveru 2 ili 6 paralelno spojenih 12V ledica, multimetrom ćeš izmjeriti napon 12V (a struju 900 mA).
Pretpostavljam da je ciljao na ulogu feedback otpornika koji izlaznu struju pretvara u napon kojim dalje regulira izlaz. Filozofska, a ne tehnološka rasprava.
Nego, tu si se malo zabucao: ako na CC spojiš LED-ice paralelno, napon će pasti jer će u idealnom slučaju LED-ice uzimati struju 50 : 50, pa će se radna točka spustiti. Neće se prepoloviti kao kod otpornika, ali će ipak nešto pasti.
Ok, ako spojiš dvije 450 mA 12 V LED-ice paralelno na takav izvor, napon će biti u idealnom slučaju 12 V, ali u realnom, ako postoji odstupanje forward voltage dropa (a uvijek postoji bar malo), to obično završi spaljivanjem jedne LED-ice (a potom i druge ako izvor može dati veći napon od njenog dropa).
mbaksam
Hajde nešto objasni. Recimo imaš 10 LED chipova spojenih u seriju. Po tvorničkoj specifikaciji radni napon je 3V, struja 100mA pa prema tome snaga 0,3W. Kako ih spojiš serijski napon se povećava na 30V, struja ostaje 100mA, a disipacija 3W. To sve stoji ako su chipovi posve istih karakteristika. E sada što se dešava ako recimo jedan od njih kod 100mA treba 3,1V, a drugi 2,9V. Ako je regulator struje podešen na 100mA kako se ponaša onaj sa naponom od 2,9V, kako se ponaša onaj sa 3,1V, a kako se ponašaju ostalih osam sa 3,0V. Kolika je disipacije snage kod tih LED Chipova u seriji. Da li tada dolazi do promjena i u samoj jačini svjetla kod pojedine LEDice. Što ako se među njima nađe jedna sa još većim odstupanjem. Recimo 100mA kod 2,8V.
Zašto mbaksu pitaš kad ti ja to čitavo vrijeme objašnjavam?
Da, onaj s 2,8 V dropom će svijetliti 6,67 % slabije, a onaj s dropom 3,2 V će svijetliti 6,67 % jače i grijati se 6,67 % više ako zanemarimo promjenu karaktristike zbog zagrijavanja.
Kad uzmemo u obzir zagrijavanje, kod fiksnog napona, struja znatno poraste zagrijavanjem, što uzrokuje još jače grijanje...
Kod fiksne struje, zagrijavanjem pada napon na čipu, pa se razlika djelomično neutralizira.
Kad imaš više čipova na manjoj površini, pogotovo kada se nalaze iza ili mutnog stakla ili stakla s lećama za raspršivanje, u svakom smjeru ide svjetlo iz više čipova pa se time postiže ravnomjernost svjetla.
Čip se dimenzionira da uredno funkcionira u čitavom rasponu padova napona koji su dani u specifikaciji kao min i max vrijednosti. Čip koji izlazi iz min i max vrijednosti se ne smatra ispravnim čipom i svako proizvođač koji drži do sebe takve čipove izdvaja.
Naravno, odstupanje karakteristike može uzrokovati ranije crkavanje pojedinog čipa, ali isključivo ako se goni u samoj granici radnog područja, IZNAD preporučene struje.
Hajde nešto objasni. Recimo imaš 10 LED chipova spojenih u seriju. Po tvorničkoj specifikaciji radni napon je 3V, struja 100mA pa prema tome snaga 0,3W. Kako ih spojiš serijski napon se povećava na 30V, struja ostaje 100mA, a disipacija 3W. To sve stoji ako su chipovi posve istih karakteristika. E sada što se dešava ako recimo jedan od njih kod 100mA treba 3,1V, a drugi 2,9V. Ako je regulator struje podešen na 100mA kako se ponaša onaj sa naponom od 2,9V, kako se ponaša onaj sa 3,1V, a kako se ponašaju ostalih osam sa 3,0V. Kolika je disipacije snage kod tih LED Chipova u seriji. Da li tada dolazi do promjena i u samoj jačini svjetla kod pojedine LEDice. Što ako se među njima nađe jedna sa još većim odstupanjem. Recimo 100mA kod 2,8V.
Koja struja je 100 mA? Maksimalna? Nitko te ne tjera da čipove goniš do krajnjih granica. Kao što je MrBlc napomenuo, mora se računati s odstupanjima. A druge stvari si sam svjestan, a to je da efikasnost ledice pada što se približava maksimalnoj struji (recimo ona Creejeva za koju sam dao link je najefikasnija pri 60% maksimalne struje). Tako da problema nema, osim ako ga sam ne tražiš (iniciraš) i namjerno ignoriraš odstupanja.
Hajde nešto objasni. Recimo imaš 10 LED chipova spojenih u seriju. Po tvorničkoj specifikaciji radni napon je 3V, struja 100mA pa prema tome snaga 0,3W. Kako ih spojiš serijski napon se povećava na 30V, struja ostaje 100mA, a disipacija 3W. To sve stoji ako su chipovi posve istih karakteristika. E sada što se dešava ako recimo jedan od njih kod 100mA treba 3,1V, a drugi 2,9V. Ako je regulator struje podešen na 100mA kako se ponaša onaj sa naponom od 2,9V, kako se ponaša onaj sa 3,1V, a kako se ponašaju ostalih osam sa 3,0V. Kolika je disipacije snage kod tih LED Chipova u seriji. Da li tada dolazi do promjena i u samoj jačini svjetla kod pojedine LEDice. Što ako se među njima nađe jedna sa još većim odstupanjem. Recimo 100mA kod 2,8V.
Koja struja je 100 mA? Maksimalna? Nitko te ne tjera da čipove goniš do krajnjih granica. Kao što je MrBlc napomenuo, mora se računati s odstupanjima. A druge stvari si sam svjestan, a to je da efikasnost ledice pada što se približava maksimalnoj struji (recimo ona Creejeva za koju sam dao link je najefikasnija pri 60% maksimalne struje). Tako da problema nema, osim ako ga sam ne tražiš (iniciraš) i namjerno ignoriraš odstupanja.
Nema veze koja struja. no neka bude deklalirana. Ovdje nije bitna da li je min ili max., već moguća odstupanja pojedinih LEDica u samoj žarulji kod neke konstantne struje koju ograničava regulator. Koliko vidim većina nas smo se napokon složili da kod tih odstupanja dolazi do razlke u disipaciji snage i jačini svjetlosti. Nema veze što su te razlike male kod kvalitetnijih žarulja, ali one postoje, a to sam napisao da potvrđuje prvi test kada se priguši svjetlo i vidi da neke gore jače, a neke slabije.
No da odgovorim i MRBlc-u.
Ovo što sam pitao nisi baš točno odgovorio. Dakle LEDica koja će prva postići struju od 100mA će regulirat sve ostale, a to je ona sa nižim naponom. Znači da bi sve ostale dostigle tih 100mA treba im se povaćati napon. Samim time će se povećati snaga, zagrijavanje i jačina svjetla. Ona deseta koja postiže 100mA kod 3,1V će se još više grijati i svjetliti najjače, ali će i trajati najkraće. Ili obrnuto, ova prva sa naponom od 2,9V će se grijati najmanje i davat će slabiju svjetlost, ali i najdulje trajati.
Nadam se da smo sada riješili prvo pitanje oko neujednačenosti karakteristika LED chipova u jednoj žarulji. Pošto je kasno sutra ću napisati o ostalom neshvaćanju, mada je koliko vidim anndrej na ono bitno dosta dobro odgovorio.
Al to je nešto što nikome nije niti je ikad bilo sporno! Sporna je tvoja ideja da ćeš snižavanjem napona za 0,1V udvostručiti trajnosti žarulja, tim više što se žarulje u pravilu pogone constant current driverima.
Strujni krug (idealizirani) (nemoj se ljutiti ako ti ovo izgleda banalno ali neznam kolike su tvoje osnove)
Da, nisam elektroničar, nemam namjere/vremena/volje sistematski te stvari učiti, ali se trudim u hodu što više toga pokupiti (muči me kad nešto ne znam ). Prvi ću reći da nešto ne znam, neću izigravati da znam nešto što ne znam i prvi ću tražiti da mi se objasni. Tako da ne moraš biti zabrinut da ću se naljutiti - ak me naučiš nešto novo, bit ću ti zahvalan, a ne da se srdim na tebe. Srdim se na one koji me uvjeravaju da more nije slano, i one koji dave s teorijama zavjera.
Ako mjenjaš napon mjenjat će se i struja - uvjetovano je dakle naponom(izvorom) i otporom(trošilom) po principu I=U/R
Ako je trošilo specifično i zahtjeva 100mA pri radnom naponu od 12V tada imaš dovoljno dimenzionirani izvor - stabiliziran napon od 12V i elektroniku koja mjeri struju i sa finom varijacijom napona podešava tu struju prema trošilu.
Kužim poantu Ohmovog zakona, ali ni dalje mi nije jasno što si mislio s naponom u onom slučaju (Na tom principu i radi constant current driver :)) kod kojeg podesiš (ili je podešena) struju i elektronika mjeri-prati struju i regulira je ... naponom :)). Znači, spajam od 0 do 6 12V LED pločica na 6-12V 600 mA constant current AC/DC driver i dobijem ova mjerenja.
Ujedno, kako pomiriti dijeljenje struje na više ledica kod paralelnog spoja u strujnom krutu s constant current napajanjem? Znači, napon se i kod više ledica i dalje zadržava oko 12V, a kad ukupnu struju podijelimo na broj ledica i dobijemo struju po ledici, ispada da se mijenja otpor ledica što ih više spojimo u strujni krug. Pretpostavljam da sam tu nešto zabrljao pa ako me netko može prosvijetliti, bilo bi lijepo. Znači, ako imamo 3 ledice paralelno spojene, struja je 0,56 A pri 11,6V, što po ledici ispada oko 0,18 A. Ako imamo 6 ledica paralelno spojenih, struja po ledici ispada 0,09 A pri 11,3V. Ako je R=U/I, ispada da je u prvom slučaju otpor led pločice 67 Ohma, u drugom 125 Ohma.
Nikakav problem, kolega! Kupiš aluminijsku zidarsku letvu odgovarajuće duljine (ili ju prerežeš ako ti je preduga) u Pevecu ili sličnom dućanu, staviš na nju LED pločica koliko želiš i povežeš ih kako želiš i to je to. Ako ti je to preširoko, probaš nabaviti neke aluminijske profile. Svakako bi i LED traku trebao staviti barem na nekakav aluminijski profil pa ako imaš kamo staviti traku, imaš i ove pločice. Al dobro... Ako ćeš uzimati traku, toplo bih ti preporučio da nikako ne kupuješ vodootpornu/silikoniziranu, a zapravo ti preporučujem da umjesto LED trake kupiš LED šipke (krute trake), koje su u biti polumetarske. Imaš recimo i ovakvo kompletno rješenje (samo pripazi na boju svjetla) - za 72 kune ako se požuriš dobiš 2,5 metara svjetiljki koje možeš namontirati na bilo što (drvenu letvu recimo). Još ti samo treba 12V adapter (kupiš 60W za 50-ak kuna ako nemaš) i riješio si rasvjetu.
Htio sam te pitati zbog čega napon pada, a onda sam se sjetio Creejevog datasheeta u kojem se vidi različit forward voltage drop u ovisnosti o struji - veća struja, viši voltage drop.
Bez brige - moje su pločice debelo pothranjene. Inače, baš pred koji dan mi je pukla žica koja spaja plus prve dvije led pločice na ostale četiri (akvarijski uvjeti učinili svoje; nisam zaštitio spojeve) - preživjele su obje pločice koje su ostale raditi (mada je driver tada bio u CV načinu rada). Napajanje je CC 900 mA 7-12V, a LED pločice su s Banggooda - deklarirane su kao 12V 520mA, ali nisam baš siguran da toliko mogu povući, možda ako su skroz vruće (eto, u tablici se vidi da bez ograničavana struje povuku kad su hladne 350 mA).
Strujni krug (idealizirani) (nemoj se ljutiti ako ti ovo izgleda banalno ali neznam kolike su tvoje osnove)
Da, nisam elektroničar, nemam namjere/vremena/volje sistematski te stvari učiti, ali se trudim u hodu što više toga pokupiti (muči me kad nešto ne znam ). Prvi ću reći da nešto ne znam, neću izigravati da znam nešto što ne znam i prvi ću tražiti da mi se objasni. Tako da ne moraš biti zabrinut da ću se naljutiti - ak me naučiš nešto novo, bit ću ti zahvalan, a ne da se srdim na tebe. Srdim se na one koji me uvjeravaju da more nije slano, i one koji dave s teorijama zavjera.
Ako mjenjaš napon mjenjat će se i struja - uvjetovano je dakle naponom(izvorom) i otporom(trošilom) po principu I=U/R
Ako je trošilo specifično i zahtjeva 100mA pri radnom naponu od 12V tada imaš dovoljno dimenzionirani izvor - stabiliziran napon od 12V i elektroniku koja mjeri struju i sa finom varijacijom napona podešava tu struju prema trošilu.
Kužim poantu Ohmovog zakona, ali ni dalje mi nije jasno što si mislio s naponom u onom slučaju (Na tom principu i radi constant current driver :)) kod kojeg podesiš (ili je podešena) struju i elektronika mjeri-prati struju i regulira je ... naponom :)). Znači, spajam od 0 do 6 12V LED pločica na 6-12V 600 mA constant current AC/DC driver i dobijem ova mjerenja.
Paralelnim dodavanjem LED pločica napon u strujnom krugu malo pada, ali neznatno (ne razumijem kako bi se tim malim padom napona regulirala struja). Znači driver i dalje u osnovi drži blizu 600 mA pri oko 12V, kako je i deklariran. Na koji način bi se tu naponom regulirala struja kojom se napajaju LED-ce (12V LED pločice u ovom slučaju)? Napon je na svim pločicama (otprilike) isti s obzirom da su spojene paralelno, a struja se dijeli među njima.
Ujedno, kako pomiriti dijeljenje struje na više ledica kod paralelnog spoja u strujnom krutu s constant current napajanjem? Znači, napon se i kod više ledica i dalje zadržava oko 12V, a kad ukupnu struju podijelimo na broj ledica i dobijemo struju po ledici, ispada da se mijenja otpor ledica što ih više spojimo u strujni krug. Pretpostavljam da sam tu nešto zabrljao pa ako me netko može prosvijetliti, bilo bi lijepo. Znači, ako imamo 3 ledice paralelno spojene, struja je 0,56 A pri 11,6V, što po ledici ispada oko 0,18 A. Ako imamo 6 ledica paralelno spojenih, struja po ledici ispada 0,09 A pri 11,3V. Ako je R=U/I, ispada da je u prvom slučaju otpor led pločice 67 Ohma, u drugom 125 Ohma.
Teorije zavjere, to se ne može ozbiljno shvatiti, to je za zabavu, razbibrigu, veselje.
Ovdje se moramo držati znanstveno dosljedno. Dakle prvo čvrsto vjerovati u Ohmov zakon! jer je do sada uvijek praktično funkcionirao.
Struja nije uzrok, već posljedica napona i otpora. Ne možeš drugačije regulirat struju na istu vrijednost (a promjenjivi otpor u tom strujnom krugu) osim sa promjenom napona i upravo to elektronika radi. Tu nemoraš sumnjat, Ohmov zakon ne griješi.
Zašto je to važno? Jer tako imaš jednađbu sa manje nepoznanica i lakše možeš doći do rješenja - zaključka, kako to radi i što se zbiva.
Sve ovo ostalo, ove pojave koje ti imaš se podređuju tome i da u pravu si, po izmjerenim vrijednostima možeš zaključiti da tvoje LED pločice mjenjaju otpor, ovisno o struji koja protiče kroz njih. Zašto, kako - neznam ovako napamet.
Neznam kakve su to LED pločice, što je na njima, samo LED-ice ili ima još kakve ("salate" - priloga) elemente? (ma nije ni važno).
Kako sam mišljenja, "puno baba, kilavo dijete" rađe dovrši debatu sa ostalim znalcima i ako ne dođe do zaključka, pokušat ću pomoć ako znam-mogu.
Da i svaka čast na upornosti, zbilja fascinira :)
Nema veze koja struja. no neka bude deklalirana. Ovdje nije bitna da li je min ili max., već moguća odstupanja pojedinih LEDica u samoj žarulji kod neke konstantne struje koju ograničava regulator. Koliko vidim većina nas smo se napokon složili da kod tih odstupanja dolazi do razlke u disipaciji snage i jačini svjetlosti. Nema veze što su te razlike male kod kvalitetnijih žarulja, ali one postoje, a to sam napisao da potvrđuje prvi test kada se priguši svjetlo i vidi da neke gore jače, a neke slabije.
No da odgovorim i MRBlc-u.
Ovo što sam pitao nisi baš točno odgovorio. Dakle LEDica koja će prva postići struju od 100mA će regulirat sve ostale, a to je ona sa nižim naponom. Znači da bi sve ostale dostigle tih 100mA treba im se povaćati napon. Samim time će se povećati snaga, zagrijavanje i jačina svjetla. Ona deseta koja postiže 100mA kod 3,1V će se još više grijati i svjetliti najjače, ali će i trajati najkraće. Ili obrnuto, ova prva sa naponom od 2,9V će se grijati najmanje i davat će slabiju svjetlost, ali i najdulje trajati.
Nadam se da smo sada riješili prvo pitanje oko neujednačenosti karakteristika LED chipova u jednoj žarulji. Pošto je kasno sutra ću napisati o ostalom neshvaćanju, mada je koliko vidim anndrej na ono bitno dosta dobro odgovorio.
Opet ti da će LED-ica s najnižim naponom regulirati sve!
Kod paralelnog spoja da, ona s najnižim naponom će regulirati sve, povući najveću struju, a možda i crknit. Ali LED-ice se NE spajaju paralelno.
Kod serijskog spoja, kroz sve LED-ice prolazi ISTA struja koju regulira VANJSKI faktor (constant current driver ili otpornik), dok pad napona na LED-icama varira ovisno o karakteristici, ali ta varijacija je uračunata prilikom proizvodnje i ima efekta na trajnost jedino ako je forsiraš iznad preporučene struje. Varijacija u svijetlini nema utjecaj na kvalitetu osvjetljenja prostorije i NE znači da je žarulja nekvalitetna ili da će kraće trajati. Od 5 istih nekvalitetnih žarulja koje imaju lošu regulaciju i rade na rubu dozvoljenog područja ona koja ima veća odstupanja može kraće trajati, ali kod kvalitetnih je to uračunato pri proizvodnji i LED-ice ne prelaze preporučenu disipaciju.
Dao sam ti i kompletan izračun kako se ponaša čitav sklop kod drivera, a kako kod otpornika.
Nikakav problem, kolega! Kupiš aluminijsku zidarsku letvu odgovarajuće duljine (ili ju prerežeš ako ti je preduga) u Pevecu ili sličnom dućanu, staviš na nju LED pločica koliko želiš i povežeš ih kako želiš i to je to. Ako ti je to preširoko, probaš nabaviti neke aluminijske profile. Svakako bi i LED traku trebao staviti barem na nekakav aluminijski profil pa ako imaš kamo staviti traku, imaš i ove pločice. Al dobro... Ako ćeš uzimati traku, toplo bih ti preporučio da nikako ne kupuješ vodootpornu/silikoniziranu, a zapravo ti preporučujem da umjesto LED trake kupiš LED šipke (krute trake), koje su u biti polumetarske. Imaš recimo i ovakvo kompletno rješenje (samo pripazi na boju svjetla) - za 72 kune ako se požuriš dobiš 2,5 metara svjetiljki koje možeš namontirati na bilo što (drvenu letvu recimo). Još ti samo treba 12V adapter (kupiš 60W za 50-ak kuna ako nemaš) i riješio si rasvjetu.
to sam i mislio (ovako nešto kao na slici za knauf, ali bez rupica)
što se tiče ove silikonizirane trake, zašto je ona problem i ako je ne uzmem nije li onda opasnost od špricanja vode, obzirom da se debele kornjače koprcaju
Al to je nešto što nikome nije niti je ikad bilo sporno! Sporna je tvoja ideja da ćeš snižavanjem napona za 0,1V udvostručiti trajnosti žarulja, tim više što se žarulje u pravilu pogone constant current driverima.
OK idemo dalje. Da li snižavanjem radnog napona nekog elementa smanjujemo i struju pa time i potrošnju? Opet se vraćam onom filmu i grafu. Odgovor je da. Da li povećavanjem radnog napona raste i struja pa time i potrošnja. Opet da. Da li se povećanjem potrošnje, odnosno snage povećava i intenzitet svjetla. Da. Da li se time povećava temperatura. Da. Da li se time skračuje vijek trajanja LED Chipa. Da. I što sada. Da li se tvom regulatoru konstantne struje može promijeniti taj limit i spustiti za određeni iznos kako bi na diodi pao napon za 0,1V. Da. Da li se u jeftinijim žaruljama koji nemaju limitatore, već otpornike može povećati otpor i time smanjiti napon. Može. Sve ovo kada sam pisao o tome nisam mislio na nas, već proizvođaća. Da spuste radni napon na svakoj LEDici za 0,1V definitivno bi se povećao radni vijek tog elementa. Pa to je valjda svima jasno. Možda ne 100%, već 70%, ali to nije bitno. Ne znam zašto se upurno hvataš za tu slamku i stalo se vraćaš na isto. Nus pojava koje je tu neizbježna je slabije svjetlo i napisao sam više puta da bi se time smanjila jačina svjetla žarulje, ali povećala trajnost. Svi žele napraviti što jaču LED žarulju sa više lumena u istom kučištu, a faktor trajnosti im je sekundarna stavka. No ovih 15.000sati do kojeg su već svi došli je recimo zadovoljavajuće. Recimo LED žarulja 18W (100W) ima trajnost 15.000 sati i jačinu svjetla 1700lm. Smanjenjem napona na svakom LED chipu za 0,1V žarulja bi postala 15W, trajnost bi bila sigurno preko 20.000 sati i imala bi jačinu svjetla 1500lm. Malo bi se spustila i temperatura svjetla, ali zanemarivo. E sada ako ti misliš da bi tom promjenom trajnost ostala ista, onda ti ne mogu više pomoći.
Evo ti jedan primjer i usput pitanje. Imaš običnu žarulju od 100W/230V. Samim time je lako izračunati da je onda struja 0,43A. Spuštanjem napona na 220V ta ista žarulja više neće trošit 100W već manje. I struja će biti manja. Što smo time dobili. Malo slabije svjetlo i povećanje trajnosti. Pošto već 30god. u boravku imam regulator napona (nije bitno na koji način radi) i luster sa 6 žarulja, u tih 30 god. crkle su samo 2 žarulje. Ni jedna doslovce ni jedna u radu, već skidanjem radi brisanja prašine i pranje lustara. Prosječni radni napon tih žarulja je 90-120V naravno izmjenično. U par navrata sam to mjerio pa znam u kojem položaju mora biti potenciometar. Tu i tamo po potrebi se okrene potenciometar na max. ali to je relativno kratko.
Dakle svakom potrošaču pogotovo koji se zagrijava, produžuje se vijek ako mu je temperaura niža. Da li se bar sa time slažeš?
Ne možemo dalje dok ne razriješimo sporne stvari.
Možemo li se složiti oko toga da to što pričaš za V zapravo se odnosi na W? Znači, da zagrijavanje, svjetlina i trajnost izravno ovise o snazi koju povuku ledice?
Moramo dakle krenuti od snage, a ne od napona. S čim i s kolikom uspješnošću, odnosno preciznošću, možemo regulirati snagu?
S obzirom da je snaga kod konstantnog napona linearno proporcionalna jakosti struje, logično je da je jakost struje (A) idealni kandidat. S obzirom da je struja eksponencijalno vezana uz napon, tako je i snaga uz napon vezana eksponencijalno, to nam govori da pri niskom naponu snagu naponom možemo vrlo precizno određivati (a niski napon nas ne zanima), dok je pri visokom naponu određivanje snage jako neprecizno, jer mali skok u naponu znači veliki skok u snazi. Veću tu moramo napon odbaciti kao kandidata za regulaciju snage. Kad se tome još pridoda varijabla temperature, koja pogoršava odnos napon-struja te time dodatno smanjuje preciznost pri visokom naponu i uvodi nepredvidljivost, ispada da je korištenje napona za regulaciju snage glupo i potencijalno opasno. I ni jedan proizvođač žarulja si tako nešto ne može dopustiti.
E, sad kad smo se složili s tim, ne vidim kamo dalje imamo za ići. Ti jednostavno moraš prihvatiti realnost situacije.
Proizvođači nisu glupi i potencijalno opasni pa u svojim žaruljama koriste constant current napajanja (ili struju ograničavaju otpornicima, što je bacanje energije, a zapravo je i to rješenje donekle ovisno o temperaturi). To je realnost. Ne razumijem kako odbijaš prihvatiti realnu situaciju. Kako ćeš ti na takvom napajanju smanjivati napon za 0,1V i kako ćeš biti siguran da će ti to dovesti do konzistentnog pada snage na svim ledicama? Predlažeš da se izbace constant current napajanja i da se koriste constant voltage napajanja? Kako ćeš riješiti preciznost takvih napajanja, pogotovo na razini svake ledice, kad već inzistiraš na tome? Rekli smo da odnos napon-struja/snaga ovisi o temperaturi - kako konkretno ćeš to riješiti? Znači, povrh problema s eksponencijalnom reakcijom struje/snage na napon, kako ćeš još u to ugurati osjetljivost na temperaturu? Hoćeš to rješavati na razini cijele žarulje ili na razini pojedinih led čipova? Kako konkretno?
Dakle, da zaključimo - ne štima ti teorija, a da bi u praksi pokušao izvesti takvo napajanje, to bi bilo izrazito skupo, veliko (ne bi stalo u formu normalne žarulje), s puno dijelova, s niskom pouzdanošću - posve nepraktično za korištenje u žaruljama i još nepraktičnije za novčanik. I što si na kraju dobio? Mogao si jednostavno u postojeću žarulju s constant current napajanjem dodati par ledica i dobio si isto ili veće povećanje trajnosti LED čipova, a o pouzdanosti i složenosti napajanja uopće ne moramo pričati (koristio bi ISTO napajanje).
Jer se ledice u njoj skuhaju, jer silikon jako slabo provodi toplinu i onda se skoro sva toplina koju ledice i otpornici proizvedu zadržava oko ledica i otpornika.
Ljudi nesilikonizirane trake koriste i u akvarijima! I recimo ove moje pločice su ti u osnovi ista stvar (dobro, one su mislim prešpricane vodootpornim sprejem, ali svejedno) - nemaju silikon na sebi. U trakama ti je istosmjerna struja niskog napona i ne moraš imati strah da bi se nešto dogodilo od špricanja. Ako ipak želiš otpornost na špricanje, onda uzmeš ove za koje sam ti dao link, koje su u plastičnom kućištu i s aluminijskim profilom. Ako inzistiraš bez kućišta, onda uzmeš vodootporne LED šipke - zalijane u akril, ali su kod njih ledice i otpornici ipak stavljeni na aluminijsku ploču/kućište preko koje se može širiti toplina (znači ovako nešto).
Nema veze koja struja. no neka bude deklalirana. Ovdje nije bitna da li je min ili max., već moguća odstupanja pojedinih LEDica u samoj žarulji kod neke konstantne struje koju ograničava regulator. Koliko vidim većina nas smo se napokon složili da kod tih odstupanja dolazi do razlke u disipaciji snage i jačini svjetlosti. Nema veze što su te razlike male kod kvalitetnijih žarulja, ali one postoje, a to sam napisao da potvrđuje prvi test kada se priguši svjetlo i vidi da neke gore jače, a neke slabije.
No da odgovorim i MRBlc-u.
Ovo što sam pitao nisi baš točno odgovorio. Dakle LEDica koja će prva postići struju od 100mA će regulirat sve ostale, a to je ona sa nižim naponom. Znači da bi sve ostale dostigle tih 100mA treba im se povaćati napon. Samim time će se povećati snaga, zagrijavanje i jačina svjetla. Ona deseta koja postiže 100mA kod 3,1V će se još više grijati i svjetliti najjače, ali će i trajati najkraće. Ili obrnuto, ova prva sa naponom od 2,9V će se grijati najmanje i davat će slabiju svjetlost, ali i najdulje trajati.
Nadam se da smo sada riješili prvo pitanje oko neujednačenosti karakteristika LED chipova u jednoj žarulji. Pošto je kasno sutra ću napisati o ostalom neshvaćanju, mada je koliko vidim anndrej na ono bitno dosta dobro odgovorio.
Opet ti da će LED-ica s najnižim naponom regulirati sve!
Kod paralelnog spoja da, ona s najnižim naponom će regulirati sve, povući najveću struju, a možda i crknit. Ali LED-ice se NE spajaju paralelno.
Kod serijskog spoja, kroz sve LED-ice prolazi ISTA struja koju regulira VANJSKI faktor (constant current driver ili otpornik), dok pad napona na LED-icama varira ovisno o karakteristici, ali ta varijacija je uračunata prilikom proizvodnje i ima efekta na trajnost jedino ako je forsiraš iznad preporučene struje. Varijacija u svijetlini nema utjecaj na kvalitetu osvjetljenja prostorije i NE znači da je žarulja nekvalitetna ili da će kraće trajati. Od 5 istih nekvalitetnih žarulja koje imaju lošu regulaciju i rade na rubu dozvoljenog područja ona koja ima veća odstupanja može kraće trajati, ali kod kvalitetnih je to uračunato pri proizvodnji i LED-ice ne prelaze preporučenu disipaciju.
Dao sam ti i kompletan izračun kako se ponaša čitav sklop kod drivera, a kako kod otpornika.
Ma o čemu ti pričaš. Vjerojatno si pobrkao lončiće. Tko je ikad spominjao paralelno spajanje LEDica. Mislim stvarno. Pa daj jednom upotrijebi ohmov zakon. U=I×R; R=U/I; I=U/R. Da li je to tako teško. Po tebi će sve ledice u seriji pri jednom protoku struje davati iste padove napona i disipaciju snage, ako im se karakteristike razlikuju. Tvoja priča jedino stoji ako su sve LEdice (možeš čitiati i otpor) posve istih karakteristika kod određene struje i napona. Da li možeš već jednom shvatiti da među njima ima odstupanja hajde u dozvoljenoj toleranciji, ali ima. Dakle ponavljam. Ona koja postigne reguliranu struju prva, regulirat će protok kroz cijelu serijsku granu kod nekog napona. Evo ti jednog primjera. Žarulja za bicikl je nazivnog napona 6V, jer dinamo daje taj napon. Prednja žarulja je 6V/2,4W (0,4A), a zadnja 6V/0,6W (0,1A). Pokušaj ih spojiti serijski na 12V. Moj ti je savjet da to ne pokušavaš, jer će ti ova druga istog časa krepat. Ako kroz tu seriju kod 12V ograničiš struju od 0,1A, druga će goriti, dok će prva tinajti. Istina da je ovaj primjer sa velikim razlikama o onom što pišem, ali se nadam da ćeš sada napokon shvatit što želim cijelo vrijeme reći.
Ljudi nesilikonizirane trake koriste i u akvarijima! I recimo ove moje pločice su ti u osnovi ista stvar (dobro, one su mislim prešpricane vodootpornim sprejem, ali svejedno) - nemaju silikon na sebi. U trakama ti je istosmjerna struja niskog napona i ne moraš imati strah da bi se nešto dogodilo od špricanja. Ako ipak želiš otpornost na špricanje, onda uzmeš ove za koje sam ti dao link, koje su u plastičnom kućištu i s aluminijskim profilom. Ako inzistiraš bez kućišta, onda uzmeš vodootporne LED šipke - zalijane u akril, ali su kod njih ledice i otpornici ipak stavljeni na aluminijsku ploču/kućište preko koje se može širiti toplina (znači ovako nešto).
zahvaljujem kolega, tako će i biti
samo da još uhvatim vremena, a nažalost vremena je sve manje
S onim šipkama u vodootpornim kućištima na alu profilima gotov si relativno brzo. Svaka šipka ima rupe za montažu (ak montiraš na drvo samo upotrijebiš samourezne šarafe), žice polemiš dok kažeš keks (ili si naručiš WAGO konektore pa samo ide klik-klik-klik-klik) i spojiš prvu šipku na napajanje. Mislim da ti je sat vremena uvrh glave za to postaviti (jedino eventualno ako nemaš kako/kamo namontirati letvu na koju bi stavio LED šipke). Očekujemo slikice kad napraviš!