Od "nauči programirati" do "nauči učiti" - nova je

-baza je logika (ostalo je tad derivat pa i matematika..) :)

+ .. uz temu, dodao bi :) .. uz, nauči učlti, nauči (logički) razmišljati kao preduvijet svega pa i maštati, izmišljati (novo, ne već postojeće-repetativno) itd..

I ok, od kud da onda počnem ako želim postati programer?

 -talent.. 90% je rad-trud, vježba.. talent 1-2%, sreća daleko više.. ili biti u pravo vrijeme na pravom mjestu, ne nužno 'najbolji' u branši (neovisno koji posao, programer, nogometaš, kuhar..)...

-koliko puta je draženpetrović bacio loptu u koš? .. dok mu to nije postala 'motorika'.. sviraj gitaru, ista stvar, tipkaj-daktilografiju opet isto..

+ svaka struka-posao.. ima svoje prednosti-mane, npr ako si visok možeš biti košarkaš, ako nemaš jednu nogu teško.. kao i potrebna razna znanja, ne samo usko-stručna nego šira, kao razlog zašto 'naši' programeri imaju dobru prođu po svijetu, karikirano, japanski programer će biti super specijalac ali tudum za nešto iskemijati-izmisliti, naš će se snaći.. nije najboji, najbrži, najpametniji ali je snalažljiv.. kao neki stereotipski karikiran prikaz.

.. a za razne struke-grane programiranja trebaš odgovarajuće znanje ili timove koji to znanje tad pretoče u program-soft, npr knjigovodstvo, acad, gaming.. bilo što, kuharicu-recept.. ne možeš nešto programirati ako o tome ne znaš ništa, tj trebaš dvije stručne osobe i treću koja ih kao kompajler-linker spoji-prevede :) sortofspik u programerskom duhu..

-logika, matematika.. naravno pomažu u takvom tipu znanja, zaključivanja, riješavanja problema, može pomoći i znanje povijesti-zamljopisa no realno manje, može pomoći i visina-težina osobe pa lakše dohvati neku knjigu na visokoj polici ako je baš u toj knjizi ključni dio.. itd. dok je primjetno kod usa-japanskog primjera da fahidiot može biti super u jednoj grani, tudum za sve ostalo.. jednako tako radnik na fordovoj traci gedorom šarafi jedan šaraf, ništa više.. on ne zna sklopiti-napraviti auto mada radi u toj firmi, dok nasuprot njega imaš zamjenika (releifmena) koji uskače na razna mjesta npr dok tupson mora na wc i on mora znati više-razno, ne samo jednu gedoru.. i zato to radi osoba s više iskustva, boje plaćena itd..

-npr ima li zdravlje osobe veze s takvim znanjem? s jedne strane, hendikepirane osobe 'moraju' učiti, jer npr ne mogu fizički raditi pa su prisiljeni učiti, umno.. nisu sportaši ali su možda 'pametniji'.. no to nije talent-gen, nego okolnosti, vrijeme, bi li stephenhawkings bio isit da nije obolio i završio u kolicima? bi li mu ostatak svijeta dao istu šansu koju mu možda da zato jer je u kolicima? jel to tad prednost ili mana? ovisi.. oboje itd. :)

-dok na kraju ovisi o svakoj osobi, okolnostima, uloženom trudu, sreći.. i čarobnom prahu (kao nepoznatom dijelu recepta koji ne postoji..) :)

edit: ili kontra dokaz da talent ne postoji :)) .. npr nogomet, kako se rodi talent za nogomet? (film, glazba, bilo što što nas privlači, slava-novac..) .. pa preduvijet je da je nogomet popularan u našim krajevima, tad to nije stvar s kojom se rodiš, nego s kojom odrasteš.. jednako kao da kinesko dijete odraste na črnomercu ili pjaci, bit će bbb ili torcidaš.. (osim malo neobičnog tena i očiju) :) .. nije to tad gen, stvar osobe, nego okoline, želje.. tad truda koji se u to uloži, bilo gimnatsiku, box, lupanje po bubnjevima ili programiranje.. dok prosječan recimo pakistanac nema 'nogomet u krvi' itd.

Ja uopće ne zavidim novim generacijama koje ulaze u IT. 

Nama prije 30ak godina je bilo puno lakše jer je bilo par tehnologija.

Da se danas školujem nikad ne bih išao u smjeru općeg programiranja, eventualno bih se fokusirao na neke specifične namjene tipa embedded sustavi, PLCi i sl. što se ne mijenja svaki tjedan.

 Prije smo to zval "code monkey" i velika vecina programera je upravo to. 

-po gore natipkanom, imaš dovoljno 'sposobnosti' za nešto kao 'potpomognuto programiranje', ekšli, bilo koji rad (ne samo programiranje, npr skladanje glazbe, slikanje, pečenje palačinki, .. bilo što što možeš recimo googlajući pronaći recept-uputu-riješenje) za ono što danas predstavlja AI, što nudi, za što se koristi.. npr generator slika ili generator programskog koda. Ne za one vještine gdje trebaš baš ljudsku-vještinu npr vježbom-ponavljanjem, od šaltanja brzina mjenača auta do pingponganja ili bacanja pikada.. za to treba vježba, za izračun uz računalo ili ai npr korjena nekog broja ne treba vježba, dovoljno je osvnovno znanje čitanja-pisanja da bi mogao koristiti npr calculator.

-a pošto koristiš 'napredni' calculator (excel) u opisu sposobnosti, tad je to ok, možeš.. i ekšli to već radiš, uz samo tehnički sitnu-zanemarivu razliku da to danas možeš 'googlajući' tj uz ai-čapt i sl. pa ne moraš sam tražiti već postojeće odgovore, tj jedina razlika je što si prije bez ai-ja (ili super-googlea) sve to nekako morao pronaći sam, kao npr broj u telefonskom imeniku što za preduvijet traži posotjanje telefonskog imenika i da do njega nekako dođeš, a danas je sve to online pa ne moraš više ići npr do lokalne pošte, dok ai-čapt i sl. alati eliminiraju ostalo znanje čistog serčanja, tj kako 'kvalitetnije' postaviti recimo sql-upit na bazu dok ne znaš sql sintaxu.. a to kao potrebno znanje-osnovu eliminira ai-čapt.. pa ti samo utipkaš što želiš i dalje klik-nextaš, tj filtriraš-usmjeravaš u smjeru željenog cilja, npr nijansu boje neke slike pa kažeš malo crvenije ili svjetlije.. jednako tako kažeš za npr design auta da želiš sportski oblik špicast ili zaobljen pa će rezultat biti lamborghini ili porš. .. praktički 'isto' je danas s programskim kodom, generiranjem bilo kojeg dijela kojeg si prije morao ručno a sad je to više nalik copypasteu osim što nije čisti copypaste nego generator, dok generatori u razvijenim ide-ima već odavno nude takav početni generirani dio appsa, kao kostur, template.. pa recimo 90% jednostavnije app više ne moraš od nule, npr nacrtati prozor (formu, objetki, buttoni, meniji..) i to je tad bilo u editorima, dok sad to imaš online pa ni sam programski jezik ne moraš imati-posjedovati ili ga znati.. što će reć, nije pretjerano velika razlika, 'osim' u tome da si to 'jednako' mogao i prije, no za duže vrijeme, tj ako ne znaš npr zidati, kuhati, matematiku.. možeš danas kao i prije, za svaki korak tražiti upute, riješenja, odgovore-kako.. dok onaj tko to zna radi teorestki isto ali brže, bez gubljena vremena na to traženje, čemu pridonosi i sama brzina interneta, mreže, cpua.. pa ono što si prije tražio sat sad nađeš za sekundu a time je i realno moguće-lakše tako i 'raditi' (kao djelatnik, u pitanju može li se biti codemonkey..) ..

-dakle, može, jednako kao što bi na nekom hipotetskom ispitu znanja-školarac uz npr google mogao odgovoriti na sva moguća postavljena pitanja bilo koje grane-teme o kojima nema blage veze no google bi mu ponudio odgovore, kao i igrati šah i sl. .. no da bi bio 'efikasan' u nekom zadanom roku tad ovisi o brzini traženja i dobijanja dobrog-točnog ili dovoljno dobrog odgovora, ako je to dovoljno brzo, tad je praktično-moguće .. danas je to moguće za većinu poslova, pitanja, ispita.. pa i tv kviz ako za odgovor imaš recimo 60sec..

programski kod.. googlaj za generatore npr phyton, probaj.. praktički isto kao bilo koje drugo programiranje dok danas ne moraš imati ni odgovarajući hw, os, soft, sve je online.. prije je već to bio problem kao preduvijet, danas? samo mašta je granica... :)

.. no to istovremeno ne znači da ćeš u nečemu biti dobar, npr imamo tipke klavira.. teoretski možemo jednako stvoriti glazbu.. no naravno da će onaj tko se time bavi kao huljić to raditi bolje nego ja-ti.. kao i to da više ne moraš imati klavir, orkestar, sve može biti soft i online.. prije-razlika, morao si imati hw, danas nešto za biti online, može mob-tablet.. sve ostalo je na klik miša.

edit: .. i ono bitno, razlika tj ono što će uvjek razlikovati majstora u bilo kojem poslu od codemonkeya iz ovog primjera.. je debugiranje ili popravljanje-kvar-izmjena-održavanje.. onaj tko zna kako nešto radi, onaj tko to zna napraviti od nule, bez ovakve pomoći, tad zna, tad može i popraviti-debugirati.. dok laik koji je koristio tuđe odogovre (ai) sve vidi kao 'kinesko pismo' tj hrpu zbrčkanog koda, dok u matrixu to vidimo simbolički kao slova koja padaju po ekranu dok lik u hudici nešto tipka i lupa enter :) ..

-električar, kuhar, zubar.. bilo koja struka-majstor, ono što zna može.. onaj tko ne zna ne može, tj može ako netko drugi-treći nešto napravi za njega, no zašto bi netko đabe nešto radio.. tj za švercati se u bilo kojoj ekipi-poslu može dok ekipa to trpi, nogomet, posao, isto-slično je.. pri čemu je jedini problem kako procijeniti nečiji doprinos u timu, npr ako netko dobro priča vic i to je već nešto, bolja atmosfera pa ima neku zaslugu.. 'neka ga..' :)

-edit2.. tj zašto za programera-soft nije primjenjiv ai-codemonkey.. jer ako je lako kreiriati neku app-soft, ostane problem održavanja-ispravka-izmjena.. generatori tad ne pomažu, tj ne daješ čaptu svoj kod pa da ga debugira, možeš generirati novi, no neće popraviti-održavati stari-postojeći a to je za soft važno, kompatibilnost, licence, verzije.. nije isto napraviti npr palačinku, unikatnu sliku ili serijski automobil, nije isto unikatna cipela-par ili milijun čepova za bocu po narudžbi npr cocacole.. stolar koji treba popraviti antikni namještaj-stol.. ili čapt kojem ćeš zadati da stol ima 4 noge.. čapt tad ne pomaže, dok za neke stvari moraš imati odgovarajući materijal, dimenzije, specifikacije, standarde, ateste.. itd. pa ako teoretski možeš npr napraviti novu felgu za auto, prvo moraš dobiti dozvolu-ateste za sigurnost, tek tad smije na tržište mada je to samo felga i ai generator bi mogao stvoriti bilo kakvu za par minuta no već broj-raspored šarafa može biti problem ovisno o modelu auta..