Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

poruka: 54
|
čitano: 8.897
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo".
17 godina
offline
Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

Kada budemo mogli razumjeti životinje vidjet ćete kaos koji će doći s time. Mislite da će to biti manje "stresa", kad vam životinja počne govoriti da se grozno ponašate prema njoj pa kad to krene u krivom smjeru... Pandorina kutija postati će svakodnevica.

Svijet će se samo tako promijeniti nemamo pojma o posljedicama. A da ne govorim o onoj sitnoj činjenici da ljudi ubijaju životinje za hranu... pa ćemo vidjeti kako će to biti kad životinje počnu pričati da ih razumijemo.

Pandorina kutija će biti sitnica od kaosa koji dolazi.

 
6 1 hvala 0
16 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
makopos kaže...

Kada budemo mogli razumjeti životinje vidjet ćete kaos koji će doći s time. Mislite da će to biti manje "stresa", kad vam životinja počne govoriti da se grozno ponašate prema njoj pa kad to krene u krivom smjeru... Pandorina kutija postati će svakodnevica.

Svijet će se samo tako promijeniti nemamo pojma o posljedicama. A da ne govorim o onoj sitnoj činjenici da ljudi ubijaju životinje za hranu... pa ćemo vidjeti kako će to biti kad životinje počnu pričati da ih razumijemo.

Pandorina kutija će biti sitnica od kaosa koji dolazi.

 

 

10 godina
offline
Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

Neki je mudrac na televiziji izustio antologijsku rečenicu: "To što životinje ne govore je hendikep, ali ima efekt". I jest i nije hendikep, jer o čemu bih ja primjerice razgovarao sa svojim psom? O politici, o ekologiji, o ekonomiji - kad je cijeli njegov psihički ustroj usmjeren prema nužnim potrebama: što će pojesti, kako će se natrčati, kako će spavati i - ako ga privuče miris (ne prije!) - pokazati svoju mušku snagu na nekoj kujici? Životinje bi već progovorile da imaju dovoljno razvijen mozak. Njima u borbi za opstanak jezik ne treba, pa ga ni nemaju. A sve ovo uspoređivanje ljudi sa životinjama, davanje životinjama ljudska obilježja, nije ništa drugo nego basna - kao i priče o Doktoru Dolitleu. A što se tiče ljuskog jezika i životinskih "jezika" tu je razlika jasna: ljudski je jezik modalan, što znači da riječ mijenja značenje ovisno o kontekstu, riječ sama za sebe ne znači ništa, ona se razumije tek u sklopu rečenice, u okruženju drugih riječi. 

 
9 0 hvala 2
17 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
danen kaže...

Neki je mudrac na televiziji izustio antologijsku rečenicu: "To što životinje ne govore je hendikep, ali ima efekt". I jest i nije hendikep, jer o čemu bih ja primjerice razgovarao sa svojim psom? O politici, o ekologiji, o ekonomiji - kad je cijeli njegov psihički ustroj usmjeren prema nužnim potrebama: što će pojesti, kako će se natrčati, kako će spavati i - ako ga privuče miris (ne prije!) - pokazati svoju mušku snagu na nekoj kujici? Životinje bi već progovorile da imaju dovoljno razvijen mozak. Njima u borbi za opstanak jezik ne treba, pa ga ni nemaju. A sve ovo uspoređivanje ljudi sa životinjama, davanje životinjama ljudska obilježja, nije ništa drugo nego basna - kao i priče o Doktoru Dolitleu. A što se tiče ljuskog jezika i životinskih "jezika" tu je razlika jasna: ljudski je jezik modalan, što znači da riječ mijenja značenje ovisno o kontekstu, riječ sama za sebe ne znači ništa, ona se razumije tek u sklopu rečenice, u okruženju drugih riječi. 

To je uglavnom točno, ali možda nije tako u slučaju kitova jer ipak imaju veći i kompleksniji mozak od našeg, a i kompleksnu komunikaciju. Ja razlikujem ekstrovertiranu i introvertiranu inteligenciju, a kitovi bi mogli imati vrlo visoku introvertiranu inteligenciju, što praktički znači da žive u snovima, pa im je, obrnuto od nas, iskustvo eksternog svijeta zapravo mutno (kao i vid), a izraženo eksterno ponašanje automatizirano (skup podsvjesnih akcija/reakcija, osim možda komunikacije u određenoj mjeri), dok su snovi vividni, koherentni i konzistentni. U prilog tome ide i činjenica da znaju pola mozga staviti na spavanje i kad ne miruju, odnosno kad obavljaju uobičajene dnevne zadaće. U prilog tome ide i njihova velika veličina - ako živiš u snovima a ne doživljavaš eksternu stvarnost odveć svjesno, velika veličina je poželjna kao pasivna zaštita od predatora, odnosno da omogući mirno i neomatano sanjanje.

Nadalje, kad shvatimo da prirodni zakoni nisu apsolutno invarijantni na skalu pa je i interpretacija tkiva i stanica relativna, onda možemo shvatiti kako bi i ovaj planet mogao biti ekstremno introvertirani oblik života koji 100% živi u snovima.

Amenoum
Poruka je uređivana zadnji put čet 17.7.2025 10:49 (PaleRider).
4 godine
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
One sirote mačke kojih je sve više po FB ili YT s ogrlicama i kapicama. Kojima su odrezani nokti, a često i izvađeni očnjaci. Uskoro če dobiti i aparatić koji če sretnim vlasnicima prevoditi što njihova bebica govori.
To je smjer kojim ovo ide. Nikakvi razgovori s Vanzemaljcima i nikakve plemenite pobude, samo jedno novo sranje u nizu transhumanističke agende koje če naravno imati svoju tržišnu cijenu.
 
1 0 hvala 0
9 godina
offline
Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

 

Dr Doolitle simulator powered by AI?

 
0 0 hvala 0
16 godina
online
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
danen kaže...

.. Njima u borbi za opstanak jezik ne treba, pa ga ni nemaju...

 -da, klasična evolucija+opstanak, nužda.. kao meteor-dinosauri i šansa sisavcima, tj ako želimo da životinje razviju jezik, kognitivne sposobnosti tad ih evolucijskim receptom moramo dovesti do ugroženosti opstanka.. tj tad ili se prilagode ili izumru, mamuti, sabljozubi.. pa bi tako i kokoši-svinje-psi.. tj tek kad je neka životinja, obik života-bića prisiljen na promjenu, tad se mijenja.. dok nema prisile, nema ni promnene osim slučajne mutacije koja ne može zadovoljiti potrebe vrste..

 

-točno, psi, njuhom traže hranu, sex, zato im je njuh razvijen.. ako im hranu učinimo nedostupnu njuhom moraju razviti drugi način, vid, brznu, krila, ronjenje.. ili govor ako bi to bilo riješenje problema, kao što od mačaka jedino lavovi surađuju u čoporu-timu, ne pojedinačno kao ostale mačke.. jer su prisiljeni pljenom i protivnicima kao hijene... a tad imaju i neku komunikaciju u lovu, podignut rep ili uho.. osnova komunikacije, tj da bi lav u takvoj bajci-basni razvio govor, mora biti takva potreba, tj pljijen bi morao biti gluh da ne čuje dogovor lavova pa bi to možda bilo za ribe i sl. a to znači da su kopneni sisavci došli u more, što se u povijesti i dogodilo pa imamo npr kitove, koji se glasaju, odnosno upravo kitovi-delfini imaju vrlo velik spektar zvučnih glasova koje proizvode, kao što se i oslanjaju na zvučni sonar itd.. tj to nam govori da lavovi na kopnu neće promijeniti način komunikacije u glasovnu do takvog razloga.. prije da će im izrasti dodatni rep za signalizaciju znakova kao mornarička signalizacija ili moreseova abeceda.. tj važno je za što se neka sposobnost korisit, noge-mišići za trčanje, zub za klanje, zvuk za zvučnu komunikaciju.. koja u tišini lova nije pogodan oblik, odnosno prikrivanje-mimikrija, kad se vidom-vizualno traži pljen koji se mimikrijom sakrije u okolinu i postane 'nevidljiv'.. a tad je odgovor prilagoditi vid nekom spektru koji će kompenzirati mimikrisku kamuflažu ili imati leće za noćni vid pa love noću dok pljen tad ne vidi tako dobro i lakše mu se približiti itd.. tj svako napadno oružje-metoda kao mač-koplje ima protuodgovor kao štit-oklop.. dok su obje strane one koje čine faktore evolucije, ne samo lav ili bivol-gazela-ostali uz okolinu i konkurenciju.. a sve ih duža suša može eliminirati i otvoriti put nekom trećem, što će reć, kao ljudi do poljoprivrede i silosa (žita).. ili ono kako možemo dijeliti ljude-civilizaciju-intelekt vs životinja, je upravo to, anticipiranje i spremnost za crne dane, pri čemu lav ne može uskladištiti meso za godinu a čak mu ni mogućnost govora ili pismenost u tome ne bi pomogla, možda da ima mobač i nazove dostavu .. :) no u karikiranoj basni gdje bi lav imao mob i nazvao dostavu ćevapa kad je gladan imamo i ostatak problema kojeg u plošno-jednostavnoj priči-basni ispustimo, tj da lav tad mora imati i utičnicu za punjenje mobitela, struju, mora imati elektro sustav-distribuciju, mrežu, generatore, infrastrukturu.. policiju, hitnu.. mora imati adekvatno uređeno društvo da bi koristio mobitel i riješio problem crkavanja od gladi pod uvjetom da ima novac na računu za platiti naručeno i dovoljno filipinaca-pakistanaca za djelatnike dostave, pa ako je sve zakarto tad opet crkne, mada je evolucijski bio spreman ili pitanje koliko je neko biće inteligentno kad može prokockati život.. odnosno što je inteligencija, što je kognitivna sposobnost a što obična dresura mrkve-batine koju svaki magarac razumije.. npr ljudska potreba da otiskom ruke na stijeni da znak da je bio tu.. lav to radi pišanjem za teritorij-sex.. ljudi za brbljanje, bez potrebnog razloga, iz dosade, tj u onom trenutku kad lav sit spava, kad majmun u odiseji uzme svinsku kost i razbije lubanju.. to lavu nedostaje, zato neće ni razviti govor ili neku sposobnost više kognitivne klase..

 

-a do tad je ova priča o ai translatoru govora promašena.. tj jednako tako seljak 'razumije' govor svinja, kad su gladne-rokću.. odnosno mala ljudska beba plaće-kmeči.. odnosno to radi za svaki problem, glad-bol.. a mi pogađanjem ili iskustvom prije ili kasnije dođemo do odgovora što je bio problem i kako ga riješiti.. tj banalno jednostavno bi translator to riješio, kao što biljci treba sunce i voda, pa je zaljevamo, čak automatikom koja senzorima mjeri stanje-potrebu i programirano pusti vodu i ostale potrebne hranjive tvari, bez da to tumačimo kao razgovor s mrkvom-celerom.. dok je klasičan hype ovakve natpise gurati, dodati ai u rečenici i eto novog medijskog članka .. plač bebe, treba prevoditelj? ai-google-translator? beba na kineskom, francuskom, švedskom jeziku? .. u čemu je problem dr.doolitlea? .. ili u ideji da bi u toj komunikaciji kornjača ili leptir pričali o bitku i općutku, o kritici šekspirove adaptacije i ljetne pozornice ili izboru zavjesa za prozor? o čemu pričaju životinje? lav? .. ili lovi ili spava ili se pari.. fali mu ona ljudska-dosada, ona majmunova kost, ne iz potrebe nego dosade-viška.. pa su prva takva djela ljudi kao crteži po zidu pećina više-jedino-primarno stvar emocije nego stvarnosti tj nije crtežom na zidu postao sit ili jak, beskoristan kao slika monalise mada je skupa.. no bez tog nema ni šanse za evoluciju lava ili druge životinje prema ljudskom govoru a tad ni smisla prevođenja govora koji nam nema ništa za reći kao što to nije potrebno za bebe-ljude neovisno jesu li kinezi ili zagorci.. tek kasnije kad dođe do tih kognitivno viših komunikacija tad je to stvar govora-prijevoda, kad beba kaže baka, mama, prst, zeleno.. a lav-životinja to ne kaže, nikad, kaže hrana, sex, spava ili lovi.. treba mu dosada, npr kad ga muhe-komarci muče pa traži autan.. :) .. tek tad će razmišljanje o životinjskom translatoru imati smisla, i to u rečenicama koje kao što kažete imaju kontekst, gdje se više od jedne jednostavne informacije podrazumijeva a što traži kompletno viši kognitivni level, ne samo mogućnost proizvoditi glas, kao što nije dovoljno majmunu dati pištač u ruke i reći da je on sad johnwayne-kauboj jer dok ne zna što je pištač, metak, kako se koristi, do tad je jednako kao kamen ili štap, može ga uperiti u nekom smjeru i slučajno kao loto ubiti no može jednako i sebe a tad neće ni to naučiti kao kvaka22.. tj nije dovoljno da taj majmun čak u takvoj karikiranoj priči nauči, razumije što je pištač, korisit ga s ciljem-svrhom, kako bi konkretno nekog ubio, postao šef ili ubiti jačeg protivnika-plijen.. jer će biti ograničen količinom municije i repetiranjem, punjenjem.. tj može čak znait kako se puni pištač, šanžer, no čime će ga puniti ako nema metke na dohvatu, .. tad čak kad zna, kad ima ljudske osobine klasične basne, opet ima problem kako doći do metka, pa to recimo riješi crnim tržištem-švercom, no za to mu treba novac, zlato, dijamanti, nešto čime će trgovati, dabrova koža ili leopardova.. mora se cjenkati, može biti prevaren itd. .. tj mora proći čitavu evoluciju i stvoriti sve ostale potrebne sitnice da bi bilo što iz priča-bajki-basni ili sf-a bilo i teoretski upotrebljivo ili maštovito-moguće.. i da tad translator služi tome da se recimo sporazumije s trgovcem oružjem, koliko metaka kojeg kalibra želi kupiti i kako će platiti.. tad bi takav translator imao smisla, no za sve to brže je igrati loto i dobiti, veća šansa... kao i obrnuto, da ćemo mi kao ljudi komunicirati s životinjom.. npr psu ćemo reći, donesi novine.. i dresiran pas će ih stvarno donjeti, no to je tako dresiran pas, ne mačka, donjet će predmet za koji je dresiran, ne papuče ili lulu.. još manje da ćemo ga poslati u trgovinu po žvake, bocu jane i jogurt s visa karticom.. čak da je tad u takvoj budućnosit dozvoljen ulaz psima..

 

tj da postoji takav prevoditelj, koji bi prevodio s presćeg na nama nešto razumljivo-ljudski.. za to je već potrebna kognitivnost.. tj možemo mi razumjeti pse, kao što razumijemo bebe.. obrnuto ne jer to nije matematička formula suprotne operacije, mada je algoritamski teoretski isto-moguće.. tj ako mi prevedemo ljudski govor psu, on i dalje neće razumjeti što govorimo, jer ne govorimo o hrani, sexu.. ne zna što je jogurt i ne posotji riječ-prijevod kojom bi mu to rekli, tj to je jednosmjerna mogućnost prijevoda, a time nije komunikacija-dvosmjerna.. itd.. .. pa je sve, osim hypea, besmisleno ili ok za istraživačke radove, logičke pitalice itd..

-bi li delfin bio moguća životinja takve komunikacije? .. možda, teško tj i u klasičnoj dresuri se sve svodi na jednostavne naredbe i nagradu-kaznu, nije to razumijevanje, nego iskustvo, kao za bebe-plač pa znamo da su gladne, ako nije to, tad su posrane ili im raste zub.. a ako nije ni to tad jurimo doktoru .. životinju kao i delfina možemo dresirati da radi razne trikove, no govor u tome ne može pomoći jer mada izgleda slično, nema veze s tim.. tj mađioničarski trikovi imaju izgled nečeg, no i dalje su trik.. tj to što nešto izgleda nekako ne znači da je to i činjenično tako, pa mimikrijom nešto izgleda kao kamen-list.. itd. a to ljudi na predstavi u cirkusu recimo zaborave kao što gledajući film zaboravimo da su to glumci i da nisu ubojice-mrtvi-vampiri i sl. .. mada znamo da je to samo film-gluma..

 

-pas ili beba može nama nešto reći-objasniti-pokazati, npr mora na wc.. pa pas dođe do vrata, nosi lajnu, grebe-cvili.. beba kmeči.. mi to razumijemo, jer imamo iskustvo i kognitivnu sposobnost prevođenja, obrnuto to ne postoji, tj pas ne može iskustveno razumjeti što govorimo osim klasičnom repetativnom dresurom, no to nije translator govora nego mrkva-batina.. dresura. Jednosmjerno, nije komunikacija ili razumijevanje.. ono što ovakvi hypeovi oko aija konstantno guraju-prodaju kao priču ili muda pod bubrege :) ..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
ihush kaže...

tj tek kad je neka životinja, obik života-bića prisiljen na promjenu, tad se mijenja.. dok nema prisile, nema ni promnene osim slučajne mutacije koja ne može zadovoljiti potrebe vrste..

 

Poprilično raširen, naivan i potpuno pogrešan pogled na evoluciju. 

8 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Kad smo se već dotakli evolucije , uvijek me patilo kako je biljka "naučila"(evoluirala) tako da "rodi" sjemenke koje prođu kroz probavni trakt biljoždera, čak i ljudske živalji i pored moČne želučane kiseline izađu neoštećene. Dali su komunicirale među sobom te svojom inteligencijom biljke zaključile da je najbolji način širenja sjemenki tako da ga izaseru biljojedi negdje daleko kad ih protera 😅
Kako je opstala biljka koja ima zaštićene sjemenke, znači biljojedi su pojeli nezaštićeno sjemenje te su izumrle takve vrste biljaka ili su prorijeđene, dok su sa zaštićenim sjemenkama napredovale. Ali kako je došlo do te evolucije.
Ono neuk Ćovijek bi zaključio da to može samo kreacionizam izvesti. A onda kad bi malo mućnio glavom, taj ćovijek jel , bi shvatio da Bog to ne bi sigurno napravio tako komplicirano i parazitski podmuklo.

Valjalo bi iskomunicirati s biljem o tome. A od životinja nećemo puno naučiti , zapravo ima i među ljudima sličnog ponašanja jedi, je_i, spavaj, jedi, jeb_, spavaj,...
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Moj PC  
0 0 hvala 0
9 godina
offline
Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

kad vidis nivo intelegencije danas, oocenito, fb,yt, mediji, ulica, mislim si, mozda bolje da ni mi nismo nikad propricali ;)

Its just the way of it, son. We all sell our souls sooner or later.
Moj PC  
1 0 hvala 0
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
Kad smo se već dotakli evolucije , uvijek me patilo kako je biljka "naučila"(evoluirala) tako da "rodi" sjemenke koje prođu kroz probavni trakt biljoždera, čak i ljudske živalji i pored moČne želučane kiseline izađu neoštećene. 

Kako bi biljka "naučila"? Nikako.

 

Evolucija nije ciljani proces i prepuna je slijepih ulica i odumrlih grana.

 

U tvom primjeru može se zamisliti da je sretnim spletom okolnosti jedna biljka rodila sjeme otporno (ili barem malo otpornije) na želučanu kiselinu. Ta karakteristika joj je omogućila da stekne malu prednost nad srodnicama koje nemaju takvo sjemenje. I mic po mic uobičajenim genetskim križanjem ta se karakteristika proširila kroz vrstu (ta je mutacija omogućila biljci da proširi svoje sjeme dalje i brže i time ima više potomaka) i  tako je s vremenom istisnula srodnice koje tu karakteristiku nisu imale.

Nitko ništa nije "naučio" postojala je samo slučajna mutacija koja je u trenutnom selektivnom djelovanju okoline dala prednost biljci sa tom mutacijom.

 

Poruka je uređivana zadnji put pet 18.7.2025 17:06 (Yuda).
7 godina
offline
Može li umjetna inteligencija razumjeti govor živo

Ne, umjetna inteligencija ne može razumjeti govor životinja. Uzmimo na primjer pse, u.i. ne može ni prismrdit tom jeziku, doslovno, zato jer nema njuh. Psi komuniciraju tako da uriniraju , i onda njuše to kao poruku.

 
1 0 hvala 0
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor

Dovoljno je da samo prepozna/markira obrasce u velikom skupu podataka koji su nama promakli ili ih nismo imali vremena/volje/motivacije ... tražiti. 

Poruka je uređivana zadnji put pet 18.7.2025 17:14 (Yuda).
16 godina
online
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
gpd kaže...

Ne, umjetna inteligencija ne može razumjeti govor životinja. Uzmimo na primjer pse, u.i. ne može ni prismrdit tom jeziku, doslovno, zato jer nema njuh. Psi komuniciraju tako da uriniraju , i onda njuše to kao poruku.

 -to ekšli nije problem, način komunikacije, npr spektralna analiza, ljudskom oku nevidljiv spektar boja ili zvuka... računalima je to sve isto-svejedno.. osim problema kako napraviti senzor i što su bitni markeri, no tako se radi eeg i sl. pa recimo invalid upravlja nogom ili dobije slušnicu itd..

-osnovni problem nije konverzija komunikacije, nego značenje 'rečenog'.. npr ima li isto značenje neka riječ za ljude? -nema, pa dodati različite jezike i na to kontekst rečenice.. psi i ostale životinje koje uriniranjem prenose poruku to rade s jednostavnom-osnovnom porukom, označavanja teritorija, dok se spremnost na sex može njušiti.. to nije razgovor, tj nije da pas pišanjem priča psima neku priču, rečenicu, ne kaže im dobar dan, ja sam 'pero'.. nego kaže, ovo je moj teritorij, hrana i sex. .. a to nije razgovor-komunikacija, tj to je bliže značenju prometnog znaka obaveznog smjera ili stop.. ne razgovor, time nije komunikacija, kao što nije dvosmjerna.. odnosno opet moja usporedba s bebama koje kmeče i tako javljaju problem, bilo glad, bol, neugodu.. tj plač=problem, dok ga mi iskustvom riješavamo ili nagađamo.. ne prevođenjem značenja-čitanjem-komunikacijom.. to dođe tek kasnije sa slovima, slogovima, riječima .. ma-ma.. itd. i kao hod, uči se.

-problem, više se lako spusti na niže, u komunikaciji, intelektu.. odrasla osoba tako razumije što beba želi, obrnuto ne i time to nije jezik-komunikacija, jednosmjerno u smislu alarm-požar jednostavnog problema koji netko ima i traži pomoć pri čemu sam ne zna kako mu pomoći itd.. beba tako ne može ništa razumjeti što odrasli govore, tj može reagirati na nježne grimase ili zvukove-dodire.. i to je to.. tj ako se uplaši, opet kmeči mada je osoba željela suprotno.. odrasli se prilagode bebi, .. pa tako možemo recimo nagađati što pas ili neka druga životinja nekim tuljenjem-pokretom želi.. npr grebe vrata, želi van, sranje.. jer je tako dresiran, no to nije jezik i nije tim jezikom to naučeno nego obrnuto, dresurom mrkve-batine je pas naučen da ne sere po kući i da traži izlaz.. nije pas glup, nauči.. no to nije jezik, komunikacija i način kako kognitivno ljudi i ostala bića razmišljaju.. tj mora biti odgovarajući level druge strane, jer spuštanjem na 'nulu' nismo dobili ništa, možemo roktati-zavijati.. i to je to, filmski efekti, trik.. ne razgovor (kao teoretski cilj ovakvih pokušaja ili posljedica sf-filmova ili dr.doolitla-bajki..).

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
8 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
To slučajna mutacija, drži li to vodu?
Sve nešto previše slučajno na sreću 🍀

Da nisu geni biljke nešto i "naučili"? Ne mislim doslovno da imaju mozak pa nauče , nego uz pokušaj i promašaj odabrali pogodak (naučili na greškama).
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
To slučajna mutacija, drži li to vodu? 

Imaš neku drugu ideju tko povlači 'konce' u pozadini i usmjerava evoluciju, recimo biljaka? 

 

 

Sirotanovic kaže...
Sve nešto previše slučajno na sreću 🍀  

Previše slučajno? Procjenjuje se da je preko 99,9% svih vrsta koje su ikada živjele izumrlo. Ovih 0,1% ima previše sreće?!?

No opet prosječni životni vijek vrste je 1–10 milijuna godina, tako da 'sreća' ovih 0,1% i nije garancija opstanka. 

 

 

Sirotanovic kaže...
Da nisu geni biljke nešto i "naučili"? Ne mislim doslovno da imaju mozak pa nauče , nego uz pokušaj i promašaj odabrali pogodak (naučili na greškama).

Recimo, na razini gena(a to je doslovno razina molekula) tko bi odlučio kada, kako i što mijenjati(mutirati) u svrhu prilagodbe?

Istina čovjek tek odnedavno ima zasad ograničeno takvu mogućnost, ali tko je to radio milionima godina prije nas?

 

 

Poruka je uređivana zadnji put pet 18.7.2025 21:18 (Yuda).
8 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
"Imaš neku drugu ideju tko povlači 'konce' u pozadini i usmjerava evoluciju, recimo biljaka"?

Naravno Bog.

Za ozbiljno geni kameni, genetski kod upravlja. Mislim da poprilično pišemo isto , samo ti to nazivaš "sretnom mutacijom", dok ja to nazivam pokušajima i promašajima.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
Za ozbiljno geni kameni, genetski kod upravlja. Mislim da poprilično pišemo isto , samo ti to nazivaš "sretnom mutacijom", dok ja to nazivam pokušajima i promašajima.

Samo 'slučajna mutacija', sreća je jako relativan pojam i selektivno djelovanje okoline lako preokrene sreću u prokletstvo.

Sjećaš se, 99,9% svih vrsta koje su ikada ovdje živjele više nema?

 

Pokušaji i promašaji impliciraju neku vrstu svjesnosti i usmjerenosti, a toga na razini molekula teško da ima. 

Poruka je uređivana zadnji put pet 18.7.2025 22:18 (Yuda).
17 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...
Pokušaji i promašaji impliciraju neku vrstu svjesnosti i usmjerenosti, a toga na razini molekula teško da ima. 

 Sve je relativno, i ono što ti radiš svjesno može biti potpuni determinizam, tako da i ono što rade molekule može biti svjesno, samo one same, kao ni ti, nisu svjesne da se to što rade može opisati jednadžbama, pa i predvidjeti na nekoj statističkoj razini.

Amenoum
9 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
PaleRider kaže...
Yuda kaže...
Pokušaji i promašaji impliciraju neku vrstu svjesnosti i usmjerenosti, a toga na razini molekula teško da ima. 

 Sve je relativno, i ono što ti radiš svjesno može biti potpuni determinizam, tako da i ono što rade molekule može biti svjesno, samo one same, kao ni ti, nisu svjesne da se to što rade može opisati jednadžbama, pa i predvidjeti na nekoj statističkoj razini.

Determinizam postoji naravno jer smo svi uvjetovani genetikom, okolinom, odgojem i sl. Ali to nije planirani determinizam

8 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Nedavno smo imali članak mislim od Bereckog , i ako se dobro sjećam tema je bila kako se u jednoj vrsti rajčice na Galapagosu i samo na jednom području u toj rajčice neki prastari gen aktivirao , inače je "izumro" , ugašen bio. Znanstvenici smatraju da se po potrebi uzrokovan vanjskim uvjetima aktivirao. Kako to onda komentiraš ako je sve prema tvojoj teoriji puka slučajnost?
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
9 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Nije se slučajno aktivirao ako ga je aktivirao vanjski element tj. uzrok..
I naporno je više ona i don't know therefore god..
Poruka je uređivana zadnji put ned 20.7.2025 2:26 (Novice).
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
Nedavno smo imali članak mislim od Bereckog , i ako se dobro sjećam tema je bila kako se u jednoj vrsti rajčice na Galapagosu i samo na jednom području u toj rajčice neki prastari gen aktivirao , inače je "izumro" , ugašen bio. Znanstvenici smatraju da se po potrebi uzrokovan vanjskim uvjetima aktivirao. Kako to onda komentiraš ako je sve prema tvojoj teoriji puka slučajnost?

 

Kako? Jednostavno, gen je bi prisutan, a lokalno selektivno djelovanje okoline dalo je prednost biljkama koje su imale taj prastari gen.

 

BTW nije to nikakva moja teorija, to je teorija evolucije , a koja, pojednostavljeno, evoluciju opisuje kao kumulativnu selekciju(koja se ostvaruje u interakciji s okolinom) sitnih, slučajnih mutacija koje su korisne(ili neutralne) i preživljavaju —bez predodređenog cilja ili vizije u budućnosti.

 

 

Naravno, pošto je kako kažeš riječ o prastarom genu, slobodan si vjerovati da je molekula prije par miliona godina predvidjela da će upravo ta mutacija gena(ti bi to nazvao prilagodbom?) biljci danas, na jednom otoku u Tihom oceanu, biti od koristi.

 

 

 

Poruka je uređivana zadnji put ned 20.7.2025 9:35 (Yuda).
8 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže :
"BTW nije to nikakva moja teorija, to je teorija evolucije , a koja, pojednostavljeno, evoluciju opisuje kao kumulativnu selekciju(koja se ostvaruje u interakciji s okolinom) sitnih, slučajnih mutacija koje su korisne(ili neutralne) i preživljavaju —bez predodređenog cilja ili vizije u budućnosti.





Naravno, pošto je kako kažeš riječ o prastarom genu, slobodan si vjerovati da je molekula prije par miliona godina predvidjela da će upravo ta mutacija gena(ti bi to nazvao prilagodbom?) ".

@Sirotanović kaže:
Totalno drugačije razmišljamo (što je i zanimljivo u jednu ruku) ali zbog toga ne možemo dokučiti jedan drugoga do kraja . Ne vjerujem ja ništa na taj način koji mi pripisuješ :) više sam pokušavao objasniti prilagodbu, borbu ili opstanak na neki komičan način kao da rajčica "uči", ne da je rajčica neka providnost koja je razvila unaprijed neku karakteristiku koju će u budućnosti koristiti, nego da koristi tu karakteristiku koju je nekad davno koristila o čemu se i radio spomenuti članak. Kako pripisati to slučajnosti , kako je rajčica deevoluirala na iskonsku karakteristiku slučajno. Prilagodba da, ali zaista ne mogu vjerovati to što pišeš o slučajnoj evoluciji premda dosta toga kroz povijest i evoluciju jest slučajnosti uz milijun vanjskih faktora.

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Prilagodba https://hr.differkinome.com/articles/science--nature/difference-between-adaptation-and-evolution-2.html https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/revolucionarno-otkrice-evolucija-nije-tako-nepredvidljiva-kao-sto-se-mislilo/2527507.aspx
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
Totalno drugačije razmišljamo (što je i zanimljivo u jednu ruku) ali zbog toga ne možemo dokučiti jedan drugoga do kraja . Ne vjerujem ja ništa na taj način koji mi pripisuješ :) više sam pokušavao objasniti prilagodbu, borbu ili opstanak na neki komičan način kao da rajčica "uči", ne da je rajčica neka providnost koja je razvila unaprijed neku karakteristiku koju će u budućnosti koristiti, nego da koristi tu karakteristiku koju je nekad davno koristila o čemu se i radio spomenuti članak. Kako pripisati to slučajnosti , kako je rajčica deevoluirala na iskonsku karakteristiku slučajno. Prilagodba da, ali zaista ne mogu vjerovati to što pišeš o slučajnoj evoluciji premda dosta toga kroz povijest i evoluciju jest slučajnosti uz milijun vanjskih faktora.

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Prilagodbahttps://hr.differkinome.com/articles/science--nature/difference-between-adaptation-and-evolution-2.htmlhttps://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/revolucionarno-otkrice-evolucija-nije-tako-nepredvidljiva-kao-sto-se-mislilo/2527507.aspx

 

Gledano sa stajališta evolucije ono što zovešprilagodba je zapravo rezultat djelovanja selektivnog procesa okoline koji favorizira neku već postojeću karakteristiku organizma. Do adaptacije/prilagodbe ne dolazi zato jer organizam traži(svjesno/ciljano) način da se adaptira na selektivni proces.

 

Primjer:

Mutacije u bakterijskom genomu ponekad slučajno stvaraju otpornost na određeni antibiotik.

Kad se populacija izloži tom lijeku, sve neotporne bakterije umiru, a otporne preživljavaju i razmnožavaju se.

Otpornost(zapravo gen koji omogućuje otpornost) se brzo širi i populacija postaje otporna.

Otpornost je adaptacija, ali mutacija koja ju uzrokuje nije namjerna– jednostavno, one bakterije s "pravom" slučajnom promjenom prežive.

 

Iz tog pogleda ne vidim što zašto bi bilo čudno da neka već postojeća 'prastara' genetska karakteristika u nekom trenutku bude potpuno neutralna za preživljavanje, ali i da u nekom budućem postane ključna za preživljavanje organizma.

Ništa ne uvjetuje da se ('sretno') slučajna mutacija mora dogoditi neposredno prije ili rano tijekom početka djelovanja novog selekcijskog faktora.

 

 

Poruka je uređivana zadnji put ned 20.7.2025 15:38 (Yuda).
17 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Yuda kaže...

Otpornost je adaptacija, ali mutacija koja ju uzrokuje nije namjerna– jednostavno, one bakterije s "pravom" slučajnom promjenom prežive.

Teorija kaže da je slučajna, no koliko je zapravo ta slučajnost relativna? Postoje teorije poput Sheldrake-ove morfijske rezonancije koja kaže da su živa bića povezana nekom vrstom polja, a za što postoje i dokazi. Sasvim je moguće da kad se, na primjer, desi nekakva mutacija u cvijetu nekakve biljke relativno istovremeno desi se i [anti-]mutacija u nekom oprašivaču koji jače korelira s tom biljkom. Drugim riječima, poput kvantno spregnutih čestica (superpozicije čestica), ne treba ni bića koja koreliraju uvijek promatrati odvojeno, nego kao jedan sistem u kojem promjena na jednom kraju povlači promjenu na drugom kraju.

Ako ćemo biti iskreni, ta Darwinovska (potpuno slučajna) mutacija je teško uvjerljiva. Recimo da se cvijet polako produbljuje kroz milijune godina, ptica koja iz tog cvijeta sisa nektar i oprašuje ga mora istovremeno povećavati kljun jer drugačije takav cvijet neće opstati. Ista je stvar i ako produbljivanje nije kontinuirano nego diskretno, ove dvije mutacije jednostavno moraju biti istovremene. Koja je vjerojatnost da se takve dvije mutacije dogode slučajno istovremeno.. Praktički nula.

Amenoum
Poruka je uređivana zadnji put pon 21.7.2025 12:45 (PaleRider).
16 godina
online
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
PaleRider kaže...
Yuda kaže.....Ako ćemo biti iskreni, ta Darwinovska (potpuno slučajna) mutacija je teško uvjerljiva. Recimo da se cvijet polako produbljuje kroz milijune godina, ptica koja iz tog cvijeta sisa nektar i oprašuje ga mora istovremeno povećavati kljun jer drugačije takav cvijet neće opstati. Ista je stvar i ako produbljivanje nije kontinuirano nego diskretno, ove dvije mutacije jednostavno moraju biti istovremene. Koja je vjerojatnost da se takve dvije mutacije dogode slučajno istovremeno.. Praktički nula.

 --da, problem objašnjenja evolucije je u sporom procesu, dok je ponekad to vrlo brzo, u par godina, kod većih potresa-kataklizmi.. no to i rezultira uništenjem i preko 90% svih.. no i dalje je to 'statistika' velikih brojeva, dok je 'greška' to pripisivati nečem iznad, božanstva-određenost-plan.. tj i dobiti na lotu je moguće, no ako dobijem to nije dokaz da sam npr bog.. tj te dvije činjenice-mogućnosti nisu kauzalne i greška je što ih se tako želi prikazati, tj to rade ono koji to rade s ciljem, kao vjerski vođe, koji će 'znake na nebu' tumačiti kako njima odgovara, .. jer imaju interes, horoskop, loto, bilo što.. vidoviti milan čitanjem iz graha, pri čemu nije nemoguće pogoditi nešto kao i s centra pogoditi koš, dok je pogrešno na tom temelju graditi viši utjecaj, no to se konstantno radi jer postoji interes-korist.. statistika i čudesa a ponekad čak i činjenice.

 

edit:

primjer s tumačenjima.. bilo što možemo tumačiti bilo kako, dobro-loše.. no to što nešto tumačimo na neki način, ne čini to činjenično-točnim.. nego je to i dalje samo naše ili nečije tumačenje.. a znanost je ta koja znanstvenim metodama, bez pristranosti, mjerenjem-provjerom-ponovljivošću potvrdi ili odbaci.. ovisno o trenutnim mogućnostima pa ako danas nešto nije moguće, možda će biti.. ili neće nikad :)

 

-kreacionisti i kreator-designer.. s primjerom sata.. koji je zgodan primjer, logička igra, smišljena kao i svaka druga, kao mađioničarska scena s kulisama, dimom i zecom..

-kreće tako da se krene od jednostavnih i vrlo prihvatljivih poznatih-činjenica.. npr sat, da bi radio mora biti čitav, ispravan-složen, sve-100%, ne 99% ili rastavljen ili drugačije posložen.. jedna kombinacjia-konfiguracija koja radi, sve ostalo ne radi. .. i bezbrojne mogućnosti kao 'svemir' i permutacije, igre brojki-slučajnosti.. tj teoretski postoji neograničen broj mogućih slučajnih kombinacija bilo kojeg odnosa atoma-čestica i s dovoljnim brojem ponavljanja-izvlačenja kao igranjem lota će se jednom i takav slučaj dogoditi-poklopiti.. ako je dovoljno vremena i uzoraka-čestica u igri, što u matematičko-logičkom zadatku-sceni nije problem, .. beskonačnost.

-no kako god bacali atome, čestice.. koliko god milijardi puta to ponovimo, ne dobijemo sat-mehanizam koji radi.. čak ni ne liči na sat.. i praktički nema šanse da bi slučajnim 'bacanjem kocki' ikad dobili takvu konfiguraciju-jackpot koji bi bio kao sat.. a to tad tumače višom silom, tj da ništa nije nastalo slučajno nego da je tako kreirano-zamišljeno-dizanirano.. tj bog.. no podsjetnik, to je samo mađioničarksa scena i način naracije priče koja mada ima neki logički sljed (kao i 'bako zašto imaš velike zube..') služi ekšli samo kao dimna zavjesa, za trik, pogled na pogrešno mjesto npr prasak balona koji nas privuče na sekundu i ne vidimo zeca-trik.. tj grešku, s banalno jednostavnim odgovorom, .. jednostavno, bog nije stvorio sat, stvorili su ga ljudi, relativno nedavno, znanje.. tj da je bog stvorio sat, tad bi on jednostavno postojao (oduvjek) .. i tad bi ta priča bila točna, tad bi on stvorio sve, dizajnirao-smislio.. no već ovim satom dokazujemo upravo suptorno, da on to nije.. a ako nije to, što se koristi kao priča-primjer, zašto bi bez korelacije bilo bilo što drugo, biljka, oko, voda.. no tumači se tako da je on to sve stvorio, jer se nije samo od sebe, slučajno.. no to je samo tumačenje, s interesom, željom koja gura u cilju kreacionističkog tumačenja, koje neovsino što oni tumače i misle nije točno :) (jer ja tako kažem!) :)) .. tj opet, tumačiti možemo bilo što bilo kako.. no to ne čini tumačenje točnim pa tako ni ne postaje to činjenica.. nego ostaje samo tumačenje, dok znanost ne potvrdi-provjeri.. ili imamo priblem kriterija, tko-što zastupa, tj vjernici naravno imaju drugačiji kriterij određen vjerom.. znanstvenici znanjem, .. što je točno? mađioničar i trik, mada izgleda kao čudo, ipak je samo trik, neovisno znamo li kako ga izvede .. osim što kao odrasli znamo, a djeca naivno s veseljem gledaju zeca i uživaju u predstavi..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
Poruka je uređivana zadnji put pon 21.7.2025 12:54 (ihush).
13 godina
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
PaleRider kaže...

Postoje teorije poput Sheldrake-ove morfijske rezonancije koja kaže da su živa bića povezana nekom vrstom polja

Vjerojatno je polje uljane repice neusporedivo bolje definirano od ovog 'polja'.  

 

 

PaleRider kaže...

Ako ćemo biti iskreni, ta Darwinovska (potpuno slučajna) mutacija je teško uvjerljiva.

Nekim ljudima sasvim sigurno. Štoviše psudoznanost je prepuna propovjednika koji će isto ovako pronaći tobožnje 'primjere' koji podupiru njihove stavove/ideje.

 

 

PaleRider kaže...

Recimo da se cvijet polako produbljuje kroz milijune godina, ptica koja iz tog cvijeta sisa nektar i oprašuje ga mora istovremeno povećavati kljun jer drugačije takav cvijet neće opstati.

Takav cvijet neće opstati. Ako je ptica jedini oprašivač tog cvijeta selekcija očigledno favorizira kraće cvijeće. Jer mutacija koje imaju duže cvjetove nemaju oprašivača, nemaju potomstvo i zato svoj 'produženi' gen ne prenose dalje. 

No kraći cvjetovi će i dalje postojati i prosperirati, jer i dalje imaju oprašivače kratkog kljuna, imaju potomstvo i zato prenose 'kratke' gene dalje.

 

 

Poruka je uređivana zadnji put pon 21.7.2025 16:44 (Yuda).
8 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Kako su onda nastali oni oprašivači koji jedini mogu oprašiti samo tu orhideju i kako je nastalo dugačko rilo ako kraća rila očito imaju veće šanse a duga nikakve. Slučajno sigurno nisu nastala ni duga ni kratka rila.

Ne zaista ima nelogičnost u toj slučajnosti. Ako prilagodba uvjetima dovodi nakon nekoliko milijuna godina do mutacije gena, kako se onda mutacija gena može uopće nazivati slučajna? Ili ja nešto ne kužim pa me nauči ili sam prepametan.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
9 mjeseci
offline
Re: Može li umjetna inteligencija razumjeti govor
Sirotanovic kaže...
Kako su onda nastali oni oprašivači koji jedini mogu oprašiti samo tu orhideju i kako je nastalo dugačko rilo ako kraća rila očito imaju veće šanse a duga nikakve. Slučajno sigurno nisu nastala ni duga ni kratka rila.

Ne zaista ima nelogičnost u toj slučajnosti. Ako prilagodba uvjetima dovodi nakon nekoliko milijuna godina do mutacije gena, kako se onda mutacija gena može uopće nazivati slučajna? Ili ja nešto ne kužim pa me nauči ili sam prepametan.

Mislim da se ovdje izraz slučajna krivo shvaća, slučajna u smislu da nema inteligencije koja vodi mutacije, a ne slučajna u kolikovijalnom smislu kada je nešto slučajno.

Poruka je uređivana zadnji put uto 22.7.2025 0:10 (Novice).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice