Informativan članak, hvala.
No ja bih pripazio s interpretacijama. Logično je da će sekundarne šume biti neto CO2 sink kada su premlade da bi bilo puno raspadajućeg materijala, a ono što se posiječe (a siječe se svugdje) iskorištava se (sagorijeva) negdje drugdje tako da se i CO2 ispušta negdje drugdje. Ako se uzme u obzir koliko se posiječe i iskoristi drugdje, barem neke od tih sekundarnih šuma bi mogle ispasti i neto CO2 emiter. Teško je zapravo sekundarnu šumu i zvati šumom, to je zapravo nešto između plantaže i prave šume, negdje je bliže jednom a negdje drugom, ali češće daleko od prave šume.
A uzrok smanjenja apsorpcije CO2 nije direktno požar, uzrok je povećanje temperatura i suša - zbog čega dolazi do požara, no biljke već uz sušu (i bez požara) apsorbiraju znatno manje CO2. Rješenje problema je smanjenje temperature i suše, jer džabe je saditi šumu ako će sve izgorjeti ili na mjestu ili negdje drugdje, tim gore što se klasično sade monokulture brzorastuće crnogorice, a monokulture su same po sebi podložnije požaru od prave šume, a potovo lako zapaljiva crnogorica.
Sekundarne šume, nedopuštanje sekundarnim šumama da ostare konstantnom sječom, sadnja brzorastućih kultura - sve se to prividno čini kao nekakvo rješenje, ali to je u najboljem slučaju samo brza kratkoročna zakrpa za ublažavanje simptoma, dugoročno rješenje zahtijeva stare otporne šume pune diverziteta.
Prosječno glup i umjereno lud. Twitch: Duxcro
