Nije dakako rješenje samo po sebi, no dobar dio emisija CO2 dolazi od poljoprivrede. Kada bi poljoprivrednici dodavali u tlo ugljen natopljen urinom smanjile bi se emisije CO2 jer ne bi trebalo proizvoditi i koristiti sintetičko dušično gnojivo.
Može li se biljkama riješiti problem globalnog zat
- poruka: 11
- |
- čitano: 4.113
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Evo, čitajući tvoj komentar, palo mi je na pamet kako bi velike farme koje imaju puno stoke, pa samim tim i puno urina, mogle kao svoj sekundarni posao proizvoditi taj ugljen natopljen urinom i to prodavati kao prirodno dušično gnojivo, ili to same iskoristiti za proizvodnju biljne hrane za stoku, pri čemu bi pri obradi zemlje otpao jedan dio troška gnojenja zemlje.
-gledate na stvar laički, bez prave računice (kao raosova na kraju članka, gdje je to problem količina..) u biznisu, zarada.. industrijska proizvodnja za tržište i količine.. slično kao razlika npr solarna elektrana i na ugljen.. solarka bi bila jeftinija, no klasična je biz-konstanta.. biz traži količinu, ne da mu npr djed mraz svaki dan pokloni 10€ mada to zvuči ok.. nije biz, količina.. ništa ne znači trgovačkom lancu par kila paradajza-krastavaca, mora biti šleper..
.. odnosno, to je opet industrijska revolucija, manufaktura itd.. podjela posla, specijalizacija.. ako svi rade sve, kao nekad seljak, krave, svinje, žito, kukurz.. sve ima i otporan je, ali to nije biz, zarada.. kad radi jednu stvar je skuplje ali zaradi više, napravi više i podnosi veći trošak npr gnojiva..
-banalno, bez gnojiva bi bilo jeftinije, lakše, manje posla.. no i duplo manji prinos.. zarada. .. nije isto imati vrt 2m i biz, nije isto porizvoditi na industrijskoj skali, pet ambalažu, čepove za pivo itd..
lol
lol
Da, da, sve ti je objašnjeno :p

Što se tiče đubreta sa velikih i malih farmi ono se sve iskoristi za gnojenje poljoprivrednih zemljišta ili plantaža (pođubri-pognoji), ništa se ne "baca". A to se radi da bi umanjili potrošnju umjetnog gnojiva i uštedili, no i kvalitetnije je. Ali problem je što nema toliko đubreta (govana) na svijetu za sve 😅 Sreća za naše noseve.
Također naši stari su ostatak žari iz peći (ugalj-ugljik) kao i pepeo uvijek bacali po vrtovima/baščama... viš' ti naprednog naroda. No oni nisu marili o smanjenju CO2 u atmosferi nego o boljoj plodnosti tla .

-zaboravljate na problem npr antibiotika .. industrijska proizvodnja nije ono kad seljo ima kokoš, svinju, kravu.. brojke su tad drugačije kao i ostale 'sitnice'.. npr prerada-reciklaža plastike vs proizvdonja plastike..
Govorimo ovdje što se može, a što se hoće je druga stvar. Kad bi se htjelo, moglo bi se i industrijski uzgajati bez antibiotika i industrijski proizvoditi urinom natopljeni ugljen. Svima je jasno da, zbog izopačenih prioriteta, neće.
-ništa se u industrijskoj skali ne može bez ... npr antibiotika, npr voda u vodovodu bez klora.. jer .. to je tako, standardi, čistoća, zaštita javnog zradvlja itd.. odnosno kao da kažeš da bi mogli svi ljudi pružit si ruke i pjevati kumbalaju.. mogli bi, bilo bi čak poželjno.. no neće, .. ili vrlo malo vjerojatno :)