Kada će završiti epidemija koronavirusa? Imamo dob

'kod svih je vidljivo dosljedno uklapanje "terenskih" podataka u matematički model'

Uklapaju se zato što kako model dopunjuju novim podacima tako svaki dan crtaju novi graf. Tako bi i malo dijete moglo biti uvijek točno u 'predviđanju'.

Danas Švedska već ima krivulju pomaknutu malo udesno u odnosu na sliku iz članka, a sutra će imati opet, jer su danas imali do sada drugi najveći broj novozaraženih (po krivulji su vrh prošli prije dva tjedna). Tri dana s najvećim brojem novozaraženih su im iza tog njihovog 'vrha'.

Jučerašnji datumi su 8.6. i 26.6.

Današnji su 13.6. i 2.7.

Sutra još tjedan dana više...

Kad već Doc nije dao link: https://ddi.sutd.edu.sg/

Što se optimizma kojim članak odiše tiče, citirat ću sa same stranice s grafovima:

Over-optimism based on some predicted end dates is dangerous because it may loosen our disciplines and controls and cause the turnaround of the virus and infection, and must be avoided.

syncmaster245b kaže...

mGT kaže...

Neće nikad završit, biti će uvijek tu sa nama kao što je i gripa i obična prehlada.

 

Ako cemo se ravnati prema izjzavi dr. Wolfgang Wodarga, korona virusi su gotovo pa oduvijek bili prisutni sezonskim infekcijama respiratornog sustava.

 

 

 https://raskrinkavanje.ba/analiza/covid-19-nije-nista-novo-u-cemu-je-sve-pogrijesio-wolfgang-wodarg

https://www.euromomo.eu/graphs-and-maps/

odgovor na tvoje druge postove je na drugom linku

keep in mind da bi brojke naravno bile i veće da karantene nije bilo

syncmaster245b kaže...

Del_Boy97 kaže...

 https://raskrinkavanje.ba/analiza/covid-19-nije-nista-novo-u-cemu-je-sve-pogrijesio-wolfgang-wodarg

 

https://www.euromomo.eu/grap

syncmaster245b kaže...

mGT kaže...

Neće nikad završit, biti će uvijek tu sa nama kao što je i gripa i obična prehlada.

 

Ako cemo se ravnati prema izjzavi dr. Wolfgang Wodarga, korona virusi su gotovo pa oduvijek bili prisutni sezonskim infekcijama respiratornog sustava.

 

 

hs-and-maps/

 

odgovor na tvoje druge postove je na drugom linku

 

keep in mind da bi brojke naravno bile i veće da karantene nije bilo

 Po pitanju ucinkovitost karantene, karantena ili izolacija, nece promijeniti konacan broj preminulih. Samo ce to rastegnuti na duzi period.

Sto se tice prvog linka Dr. Wodarg je neosporan ekspert, a njegova procjena po pitanju svinjske gripe 2010 (cak navedeno u tvom linkanom clanku)  se pokazala apsolutno  tocnom

 

Po pitanju drugog linka, jos jednom, pricekajmo kraj godine i zbrojimo ukupni broj preminulih (nevezano koji razlog) i usporedimo sa prijasnjim godinama.

Ukoliko je Corona nesto novo, biti ce jednostavno primjetiti znantno veci broj preminulih od prosjeka.

Do tada, ne mogu nikakav konkretan argument ponuditi, no s druge strane trenutni brojevi trenutno ne govore o necem nevidjenom, no opet ja imam luksuz lajati na forumu bez ikakve odgovornosti.

 

***

eto dok ti ovo pisem, zena gleda vijesti na TV-u i upravo slusam kako crkva nema ogranicenja po pitanju broja vjernika na misama.

Pa tko sad tu koga pravi blesavim?

 

 

 Crkvi fali $, fućka se njima za vjernike, škrabica je njima bitna 

 Pogoditi jednom i pogoditi svaki put nije isto. Nije ni Dražen Petrović svaki put mogao zabiti tricu.

U Ameriki bi rekli GARBAGE IN GARBAGE OUT.

Dugo sam u klimatskoj raspravi po Internetu i jedino što je sigurno/neosporno da su računalni modeli budućnosti bezvrijedni. Ovdje na grafovima čak nemamo nikakvi error bar/uncertainty area, pa ove modele nečega možete komotno ignorirati ko da nikad nisu postojali.

Prvo, potpuna karantena bi definitivno promijenila broj mrtvih, i to značajno, ali ona bi morala biti provedena istovremeno svugdje u svijetu, a velik broj država je nije u stanju provesti zbog ograničenih resursa.

Za djelomičnu karantenu, ovo nije točno iz tri razloga:

1.) Ako se premaši kapacitet zdravstvenog sustava, broj mrtvih raste (iako ne toliko drastično koliko se na prvu očekivalo jer je broj oporavljenih na respiratoru niži od očekivanog)

2.) Ako se krivulja dovoljno dugo pegla, onda će cjepivo ili lijek umanjiti broj mrtvih od trenutka masovne primjene

3.) Imamo jake indicije da su vjerojatnost zaraze, težina bolesti, vjerojatnost komplikacija, te vjerojatnost smrtnog ishoda upravo proporcionalni količini izloženosti virusu, što znači da mjere koje smanjuju izloženost rezultiraju manjim brojem smrtnih slučajeva u odnosu na broj zaraženih

S druge strane, pretjerane i neefikasne mjere povećavaju broj samoubojstava, alkoholizma, zloupotrebe droga, broj mrtvih zbog nedostupnosti medicinskih postupaka (što se, ironično, povezuje isključivo uz kolaps zdravstva, ali primjećujemo da je isto pristutno i zbog mjera koje spriječavaju kolaps), te povećan broj mrtvih koji dolazi posredno preko povećanog broja ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu.

Zato bi ciljevi trebali biti pronalaženje minimuma koji se nalazi između ta dva ekstrema, te držanje fokusa na procjeni efikasnosti pojedine mjere kako bi se održale mjere koje isti cilj postižu s manjim kolateralnim žrtvama, a ukidale one koje uzrokuju veće kolateralne žrtve ili ne postižu željeni učinak.

U prijevodu, dva tabora navlače vodu na svoj mlin, a istina je negdje između...

 Ne slažem se s implicitnom definicijom dva tabora, od kojih se pretpostavljam jedan zalaže za beskonačni lockdown. 

Ako imamo dva pristupa, jedan koji teži liberalizaciji i zabranjuje samo one stvari koje dokazano pogoduju širenju, pa kako se nešto dokaže to zabrani, i drugi restriktivniji, koji zabranjuje sve što bi moglo pogodovati širenju, a popušta kad se dokaže da ne pogoduje, oba zapravo teže toj sredini, samo iz različitih smjerova.

No problem je što ako pogriješiš u liberalnom modelu to znači veliku zarazu, koju poslije teško kontroliraš, što pokazuju brojni primjeri. Znači taj pristup ima taj veliki rizik da dok shvatiš koje su mjere efikasne, one su postale beskorisne. To je kao igra bacanja novčića, želiš biti što bliže crti, ali ako prebaciš, sve si izgubio.

Velika je frustracija ovih dana zbog mjera koje su preoštre ili čak besmislene, no treba uzeti u obzir da za ovo nismo bili spremni i da se sve odlučivalo u hodu. Najveća greška je bila da su se granice prekasno zatvorile, ali to je političko pitanje. Prvi put je to teško napraviti, sada kad smo to jednom prošli slijedeći put će vjerojatno biti odmah provedeno.

Znači brzi lockdown i onda popuštanje gdje god se može je najbolja strategija. Što prije i bolje se to provede, to prije možeš ići u relaksaciju.

Dok je struka odlučivala stvari su imale neki smisao, sad smo već došli u fazu politikantstva i gledaju se izbori, ulagivanje Crkvi, tko će ugrabiti poticaje i ostali nacionalni sportovi.

Ne bih rekao da se zalaže za beskonačni lockdown, već da nekritički opravdava dubinu lockdown-a, te istovremeno optužuje drugi tabor da će popuštanje mjera uzrokovati veliki broj mrtvih

Samo što postoji između čitav spektar kriterija koliko jake indicije ćemo uzeti za smatrati da bi nešto moglo pogodovati širenju, odnosno da nešto ne pogoduje širenju. U osnovi, postoji teoretska šansa da se zaraziš tako da netko na drugoj strani ulice kihne, pa tebi to vjetar donese u facu, ali ta šansa je toliko mala da je možemo zanemariti. Zaraza preko predmeta kojeg je netko dirao spada u dokazane mogućnosti, ali je također nevjerojatan scenarij, a unatoč tome smo mjesec dana slušali kako bismo stvari iz dućana trebali ostaviti tjedan dana na balkonu...

Ovisi koliko pogriješiš i na temelju čega donosiš odluke - za donijeti manje riskantne odluke, trebaju ti što bolji podaci. Jedna od opcija koju smo imali je testirati kompletno stanovništvo Murtera i to dva puta s razmakom od 7 dana - imaš zatvoren sustav u kojem je moguće poprilično kvalitetno rekonstruirati kretanje pozitivnih, nemaš vanjski utjecaj, a veličina uzorka je dovoljno velika da bude reprezentativna i dovoljno mala da je takvo istraživanje provedivo, te na osnovu toga možeš odrediti omjer simptomatskih i asimptomatskih, vektore širenja na koje treba obratiti pažnju (primjerice, blagajnica u dućanu je bila pozitivna, a nije zabilježen simptomatski slučaj koji bi se doveo u vezu s njom kao širiteljem, ni među kupcima ni među kolegicama) i druge rizike na temelju kojih možeš donijeti suvisle zaključke.

Ja sam prvi bio za brzi lockdown, ali s popuštanjem se moralo krenuti barem 3 tjedna ranije - čim imaš linearan rast, to znači da ti broj zaraženih ostaje na istoj razini čim prođe prvi period oporavka. Za početak se popuštaju mjere koje su temeljene na najslabijim indicijama, a u slučaju porasta (i to ne onog koji je rezultat greške sustava koja je neovisna o mjerama, poput prodora u domove), staneš na loptu, te vratiš sve mjere koje su ukinute zadnjih 10 dana.

Što je veći vremenski odmak, to se više pitam da li je ikad struka uopće odlučivala. Da je u startu bio cilj da struka odlučuje, onda bi se struka postavila na glavnu poziciju po pitanju odlučivanja - načelnik stožera bi bio ministar zdravstva, a ne ministar unutarnjih poslova. Ako ništa drugo, za ministra zdravstva se barem ne bi morali mijenjati zakoni da bi njegove odluke bile legitimne.

https://www.poslovni.hr/svijet/ugledni-znanstvenici-predvidjeli-tri-scenarija-za-pandemiju-treba-se-pripremiti-za-najgori-4229665

 Evo, danas su za Švedsku predviđeni datumi 17.6. i 7.7. U dva dana su pomakli rok za 11 dana. Toliko o dobrom matematičkom modelu.

Baba Vanga ima bolje prognoze. Tužno je da se u doba kada ljudima trebaju točne informacije sa svih strana nudi tolika gomila netočnih u kojoj se točne izgube.

eo, danas i sutra će virus biti na gablecu i opušak-stanci od 11 do 11:30. 

 a nedjeljom, po novom (dok ustavni sud to ponovo - treći put - ne ukine), ne radi, osim u crkvama.