Zeleni vlak? Dajte nam reaktore!

Ni to nista, si videl ovo?

http://en.wikipedia.org/wiki/Banqiao_Dam

btw. topic se u raspravu o NE pretvorio u prvom postu, vise se ne smije niti spomenuti rijec reaktor, bez da odmah neki pojedinci ne skoce na noge.

Uz malo srece 2020 ce biti pustena u rad. A komercijalna uporaba 10-20 godina nakon toga. No trebamo izdrzati do tada (a i ne mozemo se oslanjati na nesto sto je tek jos u povojima i moze biti otkazano)

 Ovdje imaš podatak o 3.700 kvadrata:

http://www.wind-works.org/Solar/BarcelonasSolarPergola.html

a ovdje o svega 1.700 (što je ipak očigledno premalo)

http://travelinformationbarcelona.com/entertainment-what-to-do-in-barcelona/touristic-attractions/parc-del-forum.html

Tako da prije nego autoritativno nastupaš kao da si popio svu pamet svijeta i jučer osobno premjerio taj panel, surfaj malo duže/više/bolje i smanji doživljaj. Kvadratura panela u Barceloni nebitna je za smisao teksta.

Jest da je off-topic (uostalom, gotovo čitava je tema takva), ali može li malo više podataka? O kakvim se konkretno izvorima radi, koliko vršne, a koliko prosječne energije generiraju, koliko je koštala čitava investicija, koliko je vremenski trajala instalacija (od ideje, projekta, dozvola, nabavke, pa sve do ugradnje i puštanja u pogon), te konačno, koliki je predviđeni rok eksploatacije takvog sustava?

AAAAAAAAAAAAAAAAARGH potres potres potres zemljotres. j..o te zemljotres. nije potrs unistil nuklearku i izazval katastrofu, nego kasnije tsunami. zemljotres je samo ostetil ju, a tsunami je unistil agregate za hlađenje i zbog TSUNAMIJA je sve krenulo prema katastrofi, koja i nije takva kak se prica i kak novinari senzacionalisticki javljaju o tome. Između ostalog meni nije jasno da su Japanci gradili nuklearku za potres richtera 9 a imaju mogućnost 10. al tome kumuju i pravila iz 70tih kad se valjda moglo tak graditi i TEPCOva želja za profitom (to je KAPITALIZAM). svaka nova nuklearka da se gradi imala bi otpornost na potrese jačine 10, što bi ju učinilo neuništivom, a pomoćne sustave bi morala imati ipak distancirane a ne ko u fukushimi uz nuklearku. Krško je povezano na normalnu elektro mrežu i u slučaju havarije iz te mreže dobiva struju za hlađenje.NAPOMENA: kod nas nema ta kjakih potresa i Krško je nuklearka novije generacije, te stoga sigurnija (moglo se i u Yugi graditi bolje nego kod nas danas)

Beton oko nuklearke je postavljen jer postoji zračenje (neko je to postavil ko glupi argument ranije u ovoj temi), al s tim betonom se anulira zracenje izvan.

Treća stvar koju hoću naglasiti su nuklearke na Torij, kojeg ima u izobilju, vrijeme poluraspada je 300tinjak godina (uran cca 3000god), puno manja povrsina (cca 200m2), veća energetska vrijednost i sustav je takav da je uronjen u otopinu fluorida te se pri bilo kakvom zatajenju sam hladi.

svim protivnicima nukleraki porucujem, ako misle da mogu bez njih nek ugase svoje kompjutere pametne telefon (zamjene ih starim nokijama) ili nek si ugrade solarne ćelije na svoje kuće. hm... niko to od njih neće, a trošili bi struju sumanuto.

BRAVO OLEG!

Što se tiče nuklearki, obavezno pročitati "Stoljeće rata" Williama Engdahla.

A da pustite kolege energetičare da rade svoj posao? Ako netko zna što treba napraviti, to su oni, najbolje su upoznati sa statistikama, prednostima i manama svakog sustava. A ne mi budale u lokalnoj birtiji.

Naravno, zašto nuklearku nebi stavili i u avion, pa on više troši nego vlak!!!!! Mobilna nuklearka.. Mislio sam da me jutros trbuh zabolio od loše kave ali bit će prije od ovakvih glupavih izjava u ovom threadu.

Da, rusi imaju nuklearne podmornice, najviše njih neispravnih u lukama gdje trunu bez nadzora i održavanja i potencijalna su ekološka bomba, kojih razmjera još ćemo vidjeti.

Pérgola fotovoltaica u Barceloni je površine 112x50 metara, odnosno 5600 m²; sastoji se od 2686 monokristalnih PV modula (proizvođač Isofoton, tip I-165) ukupne vršne snage 443,19 kW, a proizvodi oko 550 MWh godišnje. U blizini se nalazi PV instalacija na zgradi Esplanade, vršne snage oko 850 kW, koja s Pergolom čini sustav ukupne površine 10500 m² i vršne snage oko 1,3 MW. Predviđena je godišnja proizvodnja od oko 1500-1800 MWh, čime bi se pokrilo nešto manje od 1000 domaćinstava u Barceloni koja zahtjevaju, prema dokumentu iz 2004. godine, oko 1900 MW godišnje.

Instalacija na krovu tunela u Belgiji koristi oko 16000 PV modula (proizvođača Jinko); troškovi izgradnje su 15,7 milijuna eura, a proizvodit će oko 3300 MWh godišnje, što je dovoljno energije za 4000 putovanja na HSL4 liniji. Proizvedena energija koristit će se za napajanje vlakova, infrastrukture i glavnog kolodvora u Antwerpenu. Pored ove instalacije, Infrabel planira izgradnju vjetroelektrane jugoistočno od Bruxellesa koja će proizvoditi 2500 MWh električne energije godišnje - proizvedena energija koristit će se na HSL2 liniji (Leuven-Liege).

Znas li uopce koje bi velicine bio takav reaktor? Veoma malen. A za torij nisi cuo, pretpostavljam? Druga stvar je sto nuklearni reaktor ne moze pogoniti mlazni motor stvarajuci elektricitet, nego stvarajuci toplinu u samoj turbini. To bi bilo veoma zakompliciralo proces pokretanja i zaustavljanja takvog motora. Bilo je istrazivanje o koristenju takvih motora za balisticke projektile, ali se odustalo zbog ocitih razloga (svaki projektil za konacni cilj ima raznjeti samog sebe).

Pa dobro, jesi li ti vidio koliko je dobro reaktor u podmornicama zapecacen? Ljudi *zive* prakticki pored samog reaktora, logika nalaze da je zasticen.

http://spb.org.ru/bellona/ehome/russia/nfl/nfl6.htm

E sada, unatoc kritikama u tom clanku, ja mislim da su te podmornice u prilicno dobrom stanju te da ih se ne shvaca olako. Primjetit ces da su pokrili veliki broj mogucih losih scenarija, ne treba se brinuti onoga sto predvidis, nego onoga sto nisi uspio predvidjeti.

Jedno ne iskljucuje drugo, moze se istrazivati dok se grade nuklearke. Istrazivanje samo po sebi ne stvara elektricitet koji nam je potreban.

Bih, jer poprilicno dobro poznajem materiju. Radijacija i radioizotopi mi nisu misterij i poznat mi je nacin na koji djeluju i kako ubijaju. Ljudi, dok nisu upoznali vatru poprilicno su se bojali iste. U covjekovoj je prirodi bojati se onoga sto ne razumije...

Naravno. Kao sto neki ni vozila na cesti ne mogu kontrolirati. Ni vodu ne mogu kontrolirati. U biti ljudi jako malo toga mogu potpuno kontrolirati. Najbolje da vise nista nikada ne izgradimo jer je to samo jedna vise stvar koju necemo moci kontrolirati. S nekim se rizicima mora zivjeti...

Zato sto svijet nije dobrotvorna organizacija. Naftne kompanije, logicno, placaju pronalazak novih naftnih polja.

Alternativa? Gdje ti vidis alternativu? Jedine dvije vrste elektrana koje ne proizvode nikakve produkte stetne covjeku, a proizvode ozbiljne kolicine elektricne energije su ti: geotermalne elektrane, i hidroelektrane (ove druge su ekoloski neprihvatljive, ali ne stete covjeku, bar ne izravno).

Prava alternativa ce ti doci za 20-ak godina u vidu fuzijskih reaktora.

Vjetroelektrane i solarni paneli su sprdacina, njihovu jedinu primjenu vidim na lokacijama gdje je tesko ili nemoguce dovesti struju iz gradske mreze. Iskoristivost im je malena, relativno su nepouzdani, a cijena im je visoka.

Ima jedna zgodna elektrana u Spanjolskoj koja koristi ogledala kako bi zagrijala rastaljene soli u cijevima na visoke temperature, kojom se potom pokrecu parne turbine. Akumulacija topline je dovoljna da elektrana i preko noci radi punom parom. Ali sto je sa mjestima gdje sunca bas i nema, i sto je sa godisnjim dobima kada su temperature niske? A o potencijalnim poslijedicama postavljanja tako velikog broja zrcala tek se treba pricati.

Postoje takoder i elektrane pokretane valovima i strujama, kao i plimom i osekom. Veoma su eksperimentalne i neprakticne. Tko bi htio vidjeti kako se more pretvara u beskrajna polja "metalnih zmija" koje se njisu na valovima. Takoder, kao i za zrcala, neistrazene ekoloske poslijedice.

Bioplin i biodizel su ti veliki ne-ne, i nisu nikakvo poboljsanje u odnosu na spaljivanje klasicnih fosilnih goriva, a biodizel bi cak mogao i povecati broj gladnih u svijetu.

Pa da te pitam, zasto se morala donjeti ta odluka?

Reaktor u Černobilu je posebni tip reaktora koji osim što proizvodi energiju koristi se za obogaćivanje urana radi proizvodnje nuklearno oružja. Takvi reaktori se koriste u još par elektrana i niti jedna nije u blizini. Kozloduj koristi VVER-1000 rektore koji su daleko sigurniji od RBMK reaktora iz Černobila.

Osim toga, okolnosti Černobilske katastrofe su daleko od normalnog rada elektrane. Razni alarmi vezani za kontrolu temperature su više puta ignorirani - nesreća se dogodila isključivo zbog ljudske pogreške i eksperimenta koji se vršio u tom trenutku. Elektrana je puštena da radi punom snagom iako sigurnosni sustavi (tada) nisu bili sposobni kontrolirati tu količinu snage.

A prije samih "igranja" sa reaktorom dio Kievske mreže je pao pa je direktor Černobila dobio naredbu da pusti reaktor na punu snagu radi držanja mreže.

Kome se čita (ja sam pročitao nekoliko puta, poprilično zanimljivo štivo o ljudskoj gluposti) - http://en.wikipedia.org/wiki/Chernobyl_disaster

Project Pluto - projekt krstarećeg projektila na nuklearni pogon, zapravo 30 metara dugog bespilotnog bombardera naoružanog s 26 nuklearnih bombi koji je trebao letjeti brzinom od 3 maha na manje od 300 m iznad površine, koristeći udarni val (162 dB) za rušenje objekata iznad kojih preleti (pored bombi). Reaktor je napravljen i testiran u statičkim uvjetima. Problem je bio s implementacijom - kako testirati takav projektil koji ozrači sve iznad čega proleti (reaktor nije bio štićen, a zrak je prolazio direktno kroz reaktor), što bi se dogodilo ako se reaktor ne može ugasiti, ako otkaže sustav vođenja, što s (visokoradioaktivnim) projektilom nakon testa, ... Dodatni je problem bio politički - ako SAD napravi takav projektil (protiv kojeg nema zaštite), SSSR neće biti daleko. Čavao u lijes su zabili ICBM-ovi koji su mogli obaviti isti posao uz nižu cijenu i bez tehničkih i političkih problema.

Bussardov ramjet ne bi radio u atmosferi - to je metoda međuzvjezdanog pogona. Osim toga, radi se o teoretskom pogonu (stoga nije u razvoju), a još je uvijek upitno bi li mogao raditi. Što se tiče nuklearne energije u sondama i satelitima, koriste se RTG-ovi (za napajanje električnom energijom) i RHU-ovi (za grijanje); posebno su zanimljivi za duge misije prema vanjskim planetima. Nuklearni reaktori su se koristili kao izvor energije u satelitima (američki SNAP-10A i sovjetski RORSAT sateliti), ali je razvoj bio obustavljen zbog sigurnosnih razloga (koriste veću količinu radioaktivnog materijala od RTG-ova, što može dovesti do velikih problema u slučaju pada satelita - vidi Kosmos 954 i Kosmos 1402), mogućeg utjecaja radijacije na instrumente na istraživačkim satelitima, te problema koji mogu nastati kod oštećenja satelita u orbiti (Kosmos 1818).