Odličan i edukativan članak, vrijedi ga pročitati.
Igor je opet sve lahko objasnio, onako , nije baš udario prestručnom med. terminologijom, da se pogubimo..
Nego, nešto me muči;
*Dokazi prikupljeni u novijim istraživanjima sugeriraju da osobe s višim razinama mokraćne kiseline imaju statistički niži rizik od nastanka i razvoja neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove.
Što sad, kako izbalansirati, treba li biti u referentnim vrijednostima Urata u nalazu krvi, ili ga bar malo natjerati iznad referentnih ?
Ako netko ima sklonost naslijediti Parkinsa ili Zaboravka, možda je dobro riskirati giht, rizik da ti otkaže bubreg zbog kristalića u njima.
Zbunjen sam.
Nego, nešto me muči;
*Dokazi prikupljeni u novijim istraživanjima sugeriraju da osobe s višim razinama mokraćne kiseline imaju statistički niži rizik od nastanka i razvoja neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove.
Što sad, kako izbalansirati, treba li biti u referentnim vrijednostima Urata u nalazu krvi, ili ga bar malo natjerati iznad referentnih ?
Ako netko ima sklonost naslijediti Parkinsa ili Zaboravka, možda je dobro riskirati giht, rizik da ti otkaže bubreg zbog kristalića u njima.
Zbunjen sam.
Neće svatko s visokim uratima u krvi dobiti giht (kao što neće svatko tko jede slatko dobiti dijabetes, niti će svaki pušač duhana oboljeti od karcinoma pluća). Mora postojati i nekakva genetska predispozicija, povećana sklonost nastanku gihta.
