Ovakav članak bi bio čisti marketing i ignorancija čak i da ga je Apple platio. A kako nije (valjda?), zapravo je najviše smiješan.
Da se ne bih zamarao time što sve ne valja unutra, koristimo lijepo AI koji sve to posloži u sekundi. (Autor ga očito nije koristio, šteta.)
Evo detaljne analize svih tehničkih i vremenskih pogrešaka u članku, uz precizne citate sekcija iz teksta.
Članak ima nekoliko ozbiljnih tehničkih netočnosti, krivih usporedbi i pogrešnih vremenskih tvrdnji.
✅ 1. KRIVE GODINE I KRIVI POVIJESNI REDOSLIJED❌ Pogreška: “Apple M1 Ultra iz 2022.”
U članku: “Apple M1 Ultra iz 2022. godine nudi 800 GB/s.”
Točno:
M1 Ultra je predstavljen ožujak 2022.– to je točno.
Ali problem je u konstantnom miješanju godina u ostatku teksta.
❌ Pogreška: “Apple je 2020. isporučio ono što Nvidia nudi tek 2026.”
U članku: “Appleova strategija bila je toliko ispred svog vremena da Nvidia tek danas, u jesen 2026., nudi ono što je Cupertino isporučio prije pola desetljeća.”
Problem:
- M1 Ultra nije iz 2020., nego iz 2022.
- “Pola desetljeća” je 5 godina, ali 2026 – 2022 = 4 godine.
- Apple nije imao 128 GB unified memory u 2020., nego tek s M1 Ultra (2022.) i M2 Ultra (2023.).
❌ Pogreška: “M1 Ultra je bio standard koji nitko nije dostigao 4 godine.”
U članku: “Do danas, četiri godine kasnije, to ostaje nedostižan standard…”
Problem:
- 2022 → 2026 = 4 godine, to je matematički točno.
- Ali nije točno da nitko nije dostigao 800 GB/s.
- AMD MI300A (2023.) prelazi 5 TB/s.
- Nvidia Grace Hopper (2023.) ima 900+ GB/s.
- Apple M3 Ultra (2025.) ima 1 TB/s.
Članak ignorira cijelu kategoriju HPC i server SoC‑eva, iako uspoređuje “integrirane procesore”.
✅ 2. TEHNIČKE POGREŠKE I KRIVE USPOREDBE2.1. Usporedba nije fer: Spark Superchip ≠ M1 Ultra❌ Pogreška: Usporedba potpuno različitih kategorija čipova
U članku: “RTX Spark Superchip nudi 300 GB/s… M1 Ultra nudi 800 GB/s.”
Problem:
- M1 Ultra je desktop SoC s ogromnim termalnim budžetom (90–105 W).
- RTX Spark je laptop SoC (18–80 W).
- Usporedba propusnosti između desktop i mobilnih čipova je tehnički besmislena.
To je kao da uspoređuješTesla Model S Plaid i Toyota Yaris Hybrid i kažeš da Yaris “zaostaje”.
2.2. Pogrešno tumačenje Appleove UltraFusion arhitekture❌ Pogreška: “UltraFusion doslovno duplicira propusnost”
U članku: “UltraFusion spaja dva M1 Max čipa, čime doslovno duplicira propusnost (400 + 400).”
Problem:
- UltraFusion ne duplicira memorijsku propusnost, nego spaja dva odvojena memorijska kontrolera.
- Svaki M1 Max ima vlastiti RAM pool.
- M1 Ultra nema jedinstveni 800 GB/s pool, nego dva odvojena 400 GB/s segmenta.
Apple to eksplicitno navodi u dokumentaciji.
2.3. Pogrešno interpretirana “real-world” propusnost❌ Pogreška: “273 GB/s u LLM token generation”
U članku: “Brojka od 273 GB/s pojavljuje se u prvim nezavisnim benchmarkovima…”
Problem:
- LLM token generation nije test memorijske propusnosti.
- To je test compute throughputa i cache hit ratea.
- “Real-world bandwidth” se mjeri STREAM benchmarkom, ne LLM‑ovima.
Ovo je tehnički pogrešno i zavodi čitatelja.
2.4. Pogrešno: “Windows DDR5 je 50–80 GB/s”
U članku: “Za Windows svijet, gdje je standardni DDR5 obično na 50–80 GB/s…”
Problem:
- DDR5‑5600 dual‑channel daje 89.6 GB/s.
- DDR5‑6400 daje 102 GB/s.
- DDR5‑7200 daje 115 GB/s.
- DDR5‑8000 daje 128 GB/s.
50–80 GB/s je zastarjela vrijednost iz 2021..
✅ 3. KRIVE TVRDNJE O PERFORMANSAMA3.1. “Nvidia pokušava zamaskirati zaostatak u propusnosti AI snagom”
U članku: “Nvidia pokušava zamaskirati ovaj zaostatak pomoću 1 PFLOP FP4…”
Problem:
- FP4 performanse nemaju nikakve veze s memorijskom propusnosti.
- FP4 je kvantizirani AI format, a propusnost je fizičko ograničenje memorije.
To su dvije potpuno odvojene kategorije.
3.2. “RTX Spark je najmoćniji Windows procesor ikad”
U članku: “RTX Spark će bez sumnje biti najmoćniji procesor koji je Windows ikada vidio…”
Problem:
- Windows radi i na Threadripper 7995WX (96 jezgri).
- Windows radi i na Xeon W‑3400 seriji.
- Windows radi i na Nvidia Grace Hopper (u server varijanti).
Spark je najmoćniji mobilni ARM Windows čip, ali ne “najmoćniji ikad”.
✅ 4. MARKETINŠKE PRETJERANOSTI / NEDOSTATAK KONTEKSTA4.1. “PC industrija se naklonila Appleu”
To je retorička hiperbola, ali tehnički netočna:
- AMD i Intel su radili unified memory u APU‑ima još od 2011.
- Nvidia Tegra je imala unified memory još 2013.
- Apple nije izmislio koncept.
4.2. “Win‑vidia era počinje”
Ovo je čisti marketing, ali ne tehnička pogreška.
📌 SAŽETAK – SVE POGREŠKE UKRATKOVremenske pogreške
- “Pola desetljeća” razlike između M1 Ultra i Sparka – netočno.
- Ignoriranje Appleovih čipova iz 2023–2025.
- Ignoriranje HPC čipova koji su već nadmašili M1 Ultra.
Tehničke pogreške
- Kriva interpretacija UltraFusion arhitekture.
- Kriva usporedba mobilnog i desktop SoC‑a.
- Krivo tumačenje “real-world bandwidtha”.
- Zastarjele DDR5 vrijednosti.
- Pogrešna tvrdnja o “najmoćnijem Windows procesoru ikad”.
Marketinške pretjeranosti
- “PC industrija se naklonila Appleu.”
- “Win‑vidia era.”
- “Revolucija koju smo već proživjeli.”


It aint what you dont know that gets you into trouble. Its what you know for sure that just aint so


