Ako imaš argumente napiši ili zalijepi. Budi kulturan bez guzice, ako nađeš podatke o kojima tvrdiš da si u pravu ja se zahvalim i priznam da sam bio u krivu.
Ali evo opet sažetak odgovora:
Tokom korona krize, većina farmaceutskih kompanija beležila je rast prihoda i profita, posebno zahvaljujući razvoju i prodaji vakcina, lekova i povećanoj potražnji za zdravstvenim proizvodima. Međutim, bilo je izuzetaka gde su pojedine farmaceutske tvrtke doživele finansijske poteškoće, uključujući stečaj ili bankrot, iako su takvi slučajevi bili retki u odnosu na druge industrije. Evo nekoliko ključnih informacija:
Paion AG (Nemačka):
Ova specijalizirana farmaceutska kompanija iz Nemačke proglasila je bankrot 2023. godine, što je iznenadilo mnoge s obzirom na njen fokus na razvoj aktivnog sastojka remimazolama, leka sa kratkim dejstvom. Uzroci bankrota nisu u potpunosti razjašnjeni, ali se navode rastući troškovi, nedostatak osoblja i potencijalne nepravilnosti za koje je bio odgovoran finansijski direktor. Ispitivanje uzroka je bilo u toku, a odgovorni član uprave je smenjen, ali to nije sprečilo stečaj.
Xellia Pharmaceuticals (Danska):
Iako nije eksplicitno proglasila stečaj, Xellia Pharmaceuticals je 2025. godine objavila zatvaranje svoje fabrike u Kopenhagenu i preseljenje proizvodnje u Kinu zbog rastuće konkurencije i finansijskih gubitaka. Ovo ukazuje na ozbiljne finansijske pritiske, iako formalni bankrot nije potvrđen.
Farmaceutska industrija generalno nije bila pogođena masovnim stečajevima tokom pandemije, za razliku od sektora poput maloprodaje, ugostiteljstva ili turizma. Naprotiv, kompanije poput Pfizera, Moderne i BioNTecha ostvarile su značajne profite.
Manje kompanije ili one sa uskim fokusom (poput Paion AG) bile su podložnije rizicima, posebno ako su imale visoke troškove istraživanja i razvoja bez dovoljnih prihoda. Poremećaji u lancima snabdevanja (npr. zavisnost od Kine za 90% sastojaka generičkih lekova) dodatno su otežavali poslovanje manjih igrača.
U Srbiji, na primer, nije zabeležen stečaj značajnih farmaceutskih kompanija tokom pandemije. Naprotiv, Hemofarm i Galenika su povećale proizvodnju i prodaju.
Širi ekonomski kontekst:
Dok su veće farmaceutske kompanije profitirale, manje firme ili one u specifičnim nišama mogle su upasti u finansijske poteškoće zbog visokih operativnih troškova, smanjenja investicija ili nemogućnosti konkurisanja sa velikim igračima.
U Nemačkoj, gde je broj stečajeva u svim sektorima porastao (npr. 16,8% više stečajeva firmi u 2024. u odnosu na 2023.), farmaceutska industrija nije bila primarni sektor pogođen bankrotima, ali slučaj Paion AG pokazuje da nijedna industrija nije bila potpuno imuna.
Zaključak: Iako je farmaceutska industrija uglavnom prosperirala tokom korona krize, pojedini slučajevi bankrota ili finansijskih poteškoća, poput Paion AG u Nemačkoj ili restrukturiranja Xellia Pharmaceuticals, pokazuju da su manje ili specijalizovane kompanije bile ranjive. Takvi slučajevi su, međutim, bili izuzeci, a ne pravilo, jer je industrija u celini beležila značajan rast.
Millennial mogu li ti još kako pomoći? Iz guzice ništa.