Britanci bi radije radili 4 dana tjedno u uredu ne

 I ja gajim poštovanje prema tvojem forumaškom stažu i puno napisanih kvalitetnih komentara, u ovom slučaju uopće ne problematiziram tvoj stav i kritičnost - već uvredljive diskvalifikacije, počevši na račun autora, a potom i na račun forumaša koji su odgovorili na tvoje komentare. Sudeći prema ovom odgovoru, na žalost - ti toga uopće nisi svjestan. I samo sam se zato javio...

Statistika je znanost (dio matematike, koja sama po sebi nije znanost, no to je neka druga tema) kojom se može manipulirati jednako kao što se može manipulirati s bilo kojom znanošću.
Mogućnost manipulacije ne umanjuje vjerodostojnost statistike jer se ne manipulira rezultatom (osim ako se laže no onda to nije statistika nego laž) već tumačenjem rezultata.
Uzorak koji je korišten u ovom istraživanju, ako je pravilno odabran, je sasvim dovoljan za izvući zaključak. Taj zaključak nije neka univerzalna i nepromjenjiva činjenica, jednako kako ni zaključci bilo koje znanosti nisu nepromjenjivi. Znanost ne tvrdi, znanost pretpostavlja.

statistika je.. ok, znanost kao i matematika, .. no sve je na kraju samo alat, koji koristimo za neki cilj..

-u jednom slučaju za prognozu pobjede na izborima, u drugom za jackpot ili šanse koliko će se jaja-pilića izleći ili nešto deseto.. tj kao što je calculator, exelica, knjiga-znanje alat, tako je to i statistika kad se njome nešto radi, tj znanost je kad se uči, razvija, teoretizira, znanost je kad se kreiraju znanstvene metode, statističke metode, pravila izbora adekvatnog uzorka.. ne kad se to radi, tad je alat, kao što je to u cpu-it industriji gdje je cpu u jednom trenutku shema-ideja a u drogom roba na tržištu kao i čokolada.. čip.

 

-statistika može svašta, kao svaki alat.. odnosno u rukama majstora može svašta, u rukama amatera više štete.. ili pormašaja, može to biti i skalpel ili čekić, može biti volan auta.. važno je u čijim rukama tj znanje osobe koja upotrebljava a tad i cilj koji ne mora biti pošten-objektivan recimo politički-želja-interes..

 

kad je nešto 'znanost' a kad je prava znanost? kad nešto postaje biz, pseudo, gdje je granica, šarlatanstvo ili placebo, prevare? .. ili tog nema u svijetu-reklamama-svemu oko nas?

 

-zato je sync u pravu i pravilno kritizira loš statistički uzorak, neadekvatan da bi se takvom anketom kvalitetno zaključilo 'što ljudi žele'.. tj promašaj u tako malom uzorku na takvu masu je ogroman, nedozvoljen ako želite znanost i znanstvene kriterjie.. no ako želite tendencijalne textove, rekame, politička navijanja... tad može, no tad nije znanost nego interes.

-npr svaku anketu na hrt kad najave kažu .. na 1400 uzoraka što daje točnost 95% itd.. no za izbore je već više puta potvrđeno kako izlazne ankete nisu u korelaciji s rezultatima izbora a kad je tako tad ih treba odbaciti kao lošu metodu, formulu, uzorak.. ne koristiti dalje iste bez ispravka ili bilo čega što će možda barem teoretski dati bolji-točan-točniji rezultat, jer koliko god ponavljali netočnu formulu nećemo dobiti točnu ili ako iste faktore zbrajamo uvjek ćemo dobiti iste rezultate.. ili moramo nešto promijenit ako želimo drugačiji rezultat a u slučaju da nešto ne daje točan rezultat implicitno moramo nešto mijenjati, bilo što ili sve, tj tad već znamo da nam rezultat ne znači ništa, tj možemo čak i slučajno pogođen rezultat s pravom smatrati slučajnim, kao što ja sad mogu bubnuti 7-brojeva lota idućeg kola i stvarno slučajno pogoditi ih no nisam time postao svemogući nostardamus nego samo manipulator koji to iskoristi pa čak i slučajnost .. itd itd.

 

tj osnova znanosti, znanstvena metoda .. je što? što uključuje? .. hint, ponovljivost, kontrolu, ako je nešto točno, kemijska formula, patent, podatak.. tad svaka neovisna kontrola može doći do istog-točnog podatka, ponavljajući iste korake, .. to je jedan od uvjeta kad želimo nečemu dati epitet znansvenosti.. a ovakve ankete su što? ponovljivost-rezultati? rezultati modu oscilirati 99% .. ankete su samo ankete i praktički služe samo kao pokriće kako bi netko progurao nešto, ideju, cilj.. ili neznanje.

 

-posotji li mogućnost provjere ili ponovljivosti takvih anketa? .. neki dan na bugu anketa za kolilčinu rama.. ako se ponovi, očekujemo iste-slične-usporedive rezultate.. no moguće su i različiti. Što tad s tim rezultatima? što tad s tom anketom? .. a što ako netko tad temeljem rezultata te ankete napravi neku studiju-projekt.. i temelji zaključke na anketi, koja može biti dobra-točna-primjenjiva, no ne mora.. a što je osnovno za znanost, ponovo? ponovljivost, kontrola, ne slučajnost jednom nego svaki put kad u caclulator utipkamo 2+2 moramo dobiti 4, odnosno unutar statističke tolerancije 3%.. ili koliko već, dok za ovakve imamo toleranciju 90% ili uopće nemamo podatke o uzorku, kontrolnoj grupi i metodologiji postavljanja pitanja, prikupljanja pitanja itd.. npr, korištejne mobitela za anketu, implicitno osoba ima mobitel i koristi ga.. kako uzeti odgovor osobe bez mobitela ili što ako netko ne prati bug forum i nije vidio anketno pitanje.. kao i to da je jednako to pitanje postavljeno negdje u uk za rad od kuće, odnosno kao u narodnim novinama ili oglasnoj ploći lokalnog suda-ureda koji mada je javno dostupan neće vidjeti nitko osim osoba koje netko upozori za recimo otvoren javni natječaj za kojeg ne zna nitko osim insider ekipe dok ne završi i tek tad mediji prenesu vijest, za javni natječaj.. a sve je to ista 'statistika' ili kako se mogu javno skrivati podatci ili kako se mogu iskriviti, loš uzorak ili metoda, bez osnovnog kriterija da bi nešto proglasili znanstvenim, a to je uprvo to, kontrola, ponovljivost i jasno definirana pravila igre prije prikupljanja i obrade podataka a tek tad kad statističar koji ima to sve prije ankete i kad to obradi može se govoriti o recimo poštenim izračunima, .. ne reklamom, političkom željom ili sl.

 

-koliko puta na tv smo čuli.. 'žene u hr, 9 od 10 bi izabrale..' to je reklama, da ih zatražimo metodologiju i činjenične dokaze da su uopće napravili anketu što bi možda otkrili? .. a to rade za frizure, prašak za veš, fitnes napitke i to je biz.. tj takva reklama jednostavno 'stvori' željenu statistiku.. koja je u ovom slučaju možda jednako stvorena ili izmišljena, tj 4 od 5 ili 9 od 10.. možda i sedma od devet iz startreka?

 

-može li se takva studija, anketa vjerodostojno ponoviti, potvrditi, provjeriti? .. ako ne može tad joj se ne može dati epitet znanstvenog, pa ni korisitit u argumentu obrane da je statistika znanstvena metoda, tj da, točno, kao što je točno 2+2=4.. no time nismo dokazali da je anketa stvarna, točna, valjana.. nego smo ponovili floskulu-poštapalicu koja je točna, bez korelacije koja bi anketu tako proglasila točnom tj takva korelacija ne postoji i time se takva obrana ne smatra argumentiranom pa miro, pokušaj bolje, ne skrivanjem iza riječi statistika-znanost, jer je ovo ipak samo anketa, tko zna kakva.. tj ako govorimo o tome da mediji-novinari mogu-trebaju provjeriti izvore, vijesti... mogu i promisliti o sadržaju kojeg prenose, tj prikaz takvih šupljih anketa kao nešto znanstveno-validno-valjano.. a to je loše, to je šarlatanstvo, prevara ili pogrešno.

 

-može li ista studija u uk u recimo londonu dati isti ili različit rezultat ako se provede u recimo liverpoolu, nekom selu, regiji.. hoće li podatci biti isti ili različiti, koliko će oscilirati? što tad s ponovljivošću, odnosno što tad s istom anketom-pitanjem za fracusku, tursku, babinugredu ili tunguziju? .. činjenice i matematika, znanost su naprosto samo one stvari koje možemo tako univerzalno dokazati, potvrditi, ne nešto random, do te mjere da na isto anketno pitanje ista osoba u ponedjeljak može dati različit odgovor nego u četvrtak iz razloga što je gladna, nenaspavana ili nešto deseto.. jer je odgovor klase da-ne, želiš li sladoled sad, kad pada kiša ili isto pitanje za par mjeseci kad će biti vruće.. da-ne odgovor za sladoled iste osobe će biti različit ovisno o dobu dana, umoru, želi za kavom.. a to sve loša šarlatanska statistika ignorira, uzme slučajnost ako joj odgovara ili baci rezultat koji joj ne odgovara i pri tome čak nema obvezu objaviti takve rezultate (dok eu studija utjecaja pirata na soft govori suprotno pa je studija nestala.. ne govori se o njoj više)..

 

-statistika je samo alat, ova slova su alat, mada su i književnost i znanje i komunikacia pa i biz ili profesija ili hobi.. što ćemo slovima napraviti, što notama, što čekićem što statistikom.. možemo svašta, tj ne određuje alat točnost-činjeničnost nego ono što radimo, što možemo ponoviti, tad je to znanje-znanost, bez tog nije ili klasa jackpot pogotka-slučajnost čak i kad je slučajno točno.

 

-da, točno to je tad kvalitetna statistička metoda, reprezentativni uzorak.. i tad će uz manje oscilacije-odstupanja i dalje odgovori biti 'tu negdje' ili zakonom velikih brojeva 'isti' tj 92%..

-no gdje u ovim anketama ti vidiš takvo kontrolno provjereno testiranje točnosit? i uspoređuješ sa službenim podatcima i metodologijom koju primjenjujemo za popis stanovništa s ovim anketama koje po medijima radi bilo tko bez takvih osnovnih preduvjeta, kao bug za ram? pri čemu uopće ne sumnjam ili ne osporavam valjanjost rezultata bugove ankete + mislim da dovoljno točno prikazuje, ali ipak samo dio korisnika tj oni koji su tu na bugu.. a to su u pravilu ipak 'naprednija' skupina za računala-it pa nisu pravi predstavnici prosjeka, staraca-sela-ostalih.. većina građana nije na bug forumu, nisu itjeci.. itd.

-dakle, gdje u tim anketama imamo kontrolu-ponovljivost? + što ako pitamo želiš li sladoled? kako će odgovori oscilirati ovisno o dobu dana ili sezoni ljeto-zima? Tad i timing pitanja utječe na odgovor, ne?

-ponovo, uvjet za znanstvene metode je..?

 

edit-2.. odnosno, posotji i kontrola, recimo za popis stanovništva random provjera točnosti, npr da je osoba uopće obišla navedene lokacije-osobe, točan oib, pa i nazvati telefonom i pitati dali je osoba tad i tad bila.. i sl. jer za popis netko može doma spavati i upisivati izmišljene odgovore, anketa i rezultati mogu biti izmišljeni-lažni ili chatgpt.. i ako barem jedan podatak ne provjerimo i metodu izračuna tad ne smijemo ni uzeti takve ankete-podatke kao nešto znanstveno-točno ili primjenjivo... to se tad zaobilazi, ne korisit, jer stvara temeljnu grešku, tj ne možemo stalno provjeravati sve, ali temeljne podatke moramo barem povemeno-random kontrolirati kao što policija povemeno traži osobnu ili vozačku ... a tad se otkrije nešto, tj fejk, promašaj ili da je točno i da možemo dalje koristiti te izvore-podatke kao temelj za dalje i da ne ponavljamo beskonačno sve od nule nego s 'vjerom' uzmemo i idemo dalje.. a upravo zato mediji kao bug prije nego copypasteaju mogu-trebaju provjeriti, tražiti-pitati o atestu-dokazu-valjanosti, skeptično-kritično kritizirati pa ako je ok kontrola će to potvrditi, tj upravo u citatu, izvučeš jedan odgovor-primjer i vidiš jel odgovara ili ne, dok nikad ne prihvatiš bez takve provjere-atesta, tj da netko iza tog stoji svojim autoritetom kao što stoji neki državni zavod ili ime osobe.. tj verfikacija i vjera su stvar autoriteta-jamstva koje takvo ime znači.. pa je za oznaku kvalitete i dalje važan njemački tuw, ne naš bivši yus itd. ili kad kupuješ-prodaješ zlato i provjeravaš koliko karata ima.. prevara ili pošten trgovac? kontrola ili vjera?

 

-najvažniji dio i zašto sam u temi, je upravo to, znanost vs 'vjera'.. jer znanost je stvar činjenica, dokaza, testa-ponovljivosti-provjerljivosti.. ne to da nešto vjerujemo kao naivni-vjernici ili zato jer piše u medijima.

-ako želim biti na strani znanosti, tad nisam 'vjernik' tj na svaku tvrdnju ću tad odvovoriti 'ne vjerujem, dokaži' i dokazat ćeš da je 2+2=4... no nećeš kad je nešo fejk, kad nije točno, nije provjerljivo a to je recimo dužnost medija kad nešto prenose, provjeriti vijest ili gledati kalendar da nije 1.april.. i sl.

Pitanje je bi li većina da se skrati radni tjedan.
Mogući odgovori DA i NE.
Rezultat 92:8.

Ako ne postoji nešto u ovom istraživanju za što ne znamo, ne mogu ni zamisliti što bi tvrtka koja je radila anketu trebala uraditi pogrešno da bi dobila pogrešan rezultat. Da je odnos 60:40, što je ogromna razlika, pa da netko traži ponavljanje ankete razumio bi.
Čak bi i nevjerni Tome trebale primijetiti da se u članku ne radi o jednom nego o dva istraživanja. Argument ponavljanja tada dodatno gubi smisao jer bolje rezultate daju dva istraživanja nego jedno ponovljeno. A kad dva istraživanja daju identičan rezultat (93 i 92% su u da/ne istraživanju isto) onda se tu nema što osporavati. Da je rezultat jednog 52:48 a drugog 51:49 i dalje bi to bila međusobna razlika od 1% ali zaključak bi bio upitan. Ovako...
Političke ankete su nešto drugo.
HDZ ima oko 250 000 članova. Dodaj punoljetne članove njihovih obitelji i dobiješ skoro trećinu broja izašlog na izbore. I onda oni na izborima osvoje 36%. Šokantno!
Ankete griješe jer iz uzorka izbacuju više članova iste obitelji (što je standard kod anketa), anketiraju i one koji u konačnici ne izađu na izbore, zanemaruju činjenicu da je ljude stid reći kako će glasati za HDZ pa odbijaju anketu ili lažu. Previše je tu faktora koji utječu na točnost predviđanja. Postoci su puno bliži, izbor nije sveden na dva odgovora, u tijeku kampanja ljudi nakon jednog sučeljavanja ili objave nečije afere mogu promijeniti mišljenje... uglavnom neusporedivo.

 Ovdje u članku piše:

Od lipnja do prosinca prošle godine u Velikoj Britaniji proveden je eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom, u kojem je sudjelovalo oko 3.300 zaposlenika iz više desetaka kompanija. Slijedom toga, tvrtka koja se bavi regrutiranjem, Hays, provela je anketu kako bi provjerila koliko je eksperiment bio uspješan. Već prvi objavljeni rezultat iznimno je pozitivan: 93% ispitanika izjavilo je da je četverodnevni radni tjedan dobra ideja. (Napomenimo da je istraživanje provedeno među zaposlenicima koji jesu, ali i onima koji nisu bili dijelom eksperimenta.)

 

Nadalje: four-day-working-week-report-2023-uk (hays.co.uk)

 

U istraživanju, pak, koje je obuhvatilo gotovo 11.900 ispitanika, 92% ispitanih primijetilo je da samo 4 radna dana u tjednu imaju pozitivan utjecaj na njihove privatne živote, zdravlje i općenitu dobrobit, a 84% primijetilo je i pozitivan učinak na profesionalni dio života. Dodatno, 70% zaposlenih prijavilo je niže razine "izgaranja" na poslu.

 

Pa u pdfu na kraju piše: Methodology These findings are based on a survey carried out between 6th February to 20th February 2023 that received 11,889 responses from across the UK.

 

Ako imaš neki izvor koji bi potukao ovu tvrtku Hays kao zloćudnu sraćkaru, dobrodošao si :D

 

****************************

Fun fact.

Statistika je razlog zašto se recimo trudnice više ne zrače rengenima, odnosno zašto je smanjena stopa leukemije nakon ogromnog porasta 50tih, a i zašto atomske bombe ne testiraju "in the backyard".  Kako se do toga došlo?

 

U jeku 2.sv.rata zaposlili su "neku ženu" da vidi zašto noćna smjena u tvornici municije krepava. Nija znala ništa o kemiji ni TNTu ali je imala statistiku te je vrlo brzo, bez ikakvih senzora i računala došla do zaključka da je uzrok kemikalija koja se zbog zatvorenih prozora u noćnim smjenama zadržava u prostoru. Tadaaa. Onda su joj jedva odobrili 1000 funti da provede anketu među trudnicama, jer leukemija.. i isto tadaaaaa ali je moralo nekoliko vagona djece umrijeti prije nego su to zabranili. Jebiga.

 

 

Naravno, nije "neka žena" već:

Alice Stewart - Wikipedia

 

My point je da iako nije moguće da 80% preporučuje svaku pastu za zube koje se nađe na reklami, statistika je ipak jedina znanost prikupljanja, obrade, prezentacije i interpretacije podataka.

Kolega sync je onaj zubar šta ne preporučuje Colgate.

 

9/10 mojih kolega laže i manipulira!

Ne moram googlati.
No, svaki izum, svaka prokleta stvar koju je netko smislio, svaka znanost može se zlorabiti. Od dinamita do amfetamina, od električne energije do raketa.
Isto vrijedi i za statistiku. Pa svejedno ne možemo reći da je uvijek prokleta laž.

 Zato osim proseka imaš i medijanu i razne raspodele i šta god hoćeš. Može se statistika raditi loše (uključujući i namerno), no način na koji političari iznose statističke podatke nije krivica statistike kao naučne discipline. Naprosto, prosečan političar je otprilike jednako stručan da priča o statistici koliko i o kvantnoj fizici, s tim što je kod statistike još i motivisan da laže, ili barem "prikaže najlepšu stranu" toga o čemu govori. No to ne znači da je statistika = aritmetička sredina, da ne postoji ozbiljna nauka oko toga kako se prave reprezentativni uzorci, kako se obrađuju rezultati itd, a to je ono što je relevantno za članak i temu.

Onako letimicnim citanjem komentara vidim da su pale ponegdje nepotrebne teske rijeci a nema potrebe ljudi dragi, svi smo mi razliciti ali u stvarnosti smo svi relativno slicnog misljenja i cilja.

 

Dakle reci cu svoj sud o ovoj zanimljivoj temi, smatram da bi se trebao uvesti 4-dnevni tjedan za one radne poslove i zadatke koji navedeno mogu provesti takav tip rada te da bi to donjelo u buducnosti (gledano dugorocno) bolji efektivni ucinak, fokusiranost, kvalitetu u obavljanju zadaca a naravno utjecalo i na kvalitetu zivota na iste za koje bi se takav radni tjedan mogao provesti. Da li nase radno trziste i poslodavci su spremni za tako nesto je pod velikim upitnikom jer malo je njih koji su spremni kvalitetno pripremiti tako nesto kvalitetno te krenuti sa implementacijom. Definitivan primejr imamo oko radne subote i nedjelje gdje u nasem blizem okruzenju imamo primjere da se subotom radi do 18 sati a nedjelja je neradna a tako nesto smo imali koliko mene pamcenje ne vara u ono fuj odvartno komunisticko vrijeme po kojima mnogi pljuckaju a u biti je bilo vrlo socijalno aspektirano.

 

Mozda se varam u svojem stajalistu ali boze moj samo sam od krvi i mesa.

 Hocu, tko nudi?

Stajalište ti je kao guzica. Svi je imaju samo što si ti uvjeren da je samo tvoje ispravno. Sad i mene upozori da imaš dva spremna argumenta za guzicu.