Očekujem spektakularne eksplozije aviona.
Nizozemsko rješenje za prebacivanje pogona putničk
- poruka: 18
- |
- čitano: 18.735
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Očekujem spektakularne eksplozije aviona.
Neće ti to baš biti kao Hindenburg, mislim da je skladištenje vodika ipak sigurnije nego da s njime puniš balone. A taj će vodik dobivati iz? I domet od cca 750 km nije baš nešto jako veliko, ali za unutar europske letove skoro pa dovoljno. Općenito nisam siguran da se to forsiranje vodika isplati, ali živi bili pa vidjeli, tehnika jako napreduje, pa tko zna, možda i vodik kao gorivo zaživi u masovnom korištenju.
Nope, puno je opasnije.
Jedino kaj su spremnici skoro neprobojni, ali ako npr. zakaže nepovratni ventil, bilo kakva iskra napravi eksploziju koja ne samo da bude raznesla vozilo i sve u njemu, nego i pola države skupa s njima...
Mislim da ne postoji gluplja ideja od stlačenog vodika.
Evo ti jedan primjer (a cisterna je bila na manjem tlaku od onoga koji bi npr. bio u spremnicima vozila): https://www.powermag.com/lessons-learned-from-a-hydrogen-explosion/
onda nam trijeba mazohistički bdsm vodik koji uživa kad ga tlače i ne pada mu na pamet buum. i nije klaustrofobičan.
Očekujem spektakularne eksplozije aviona.
Hahahahahdobar!
https://m.youtube.com/watch?v=jVeagFmmwA0
Na taj način se ni može dogoditi eksplozija.
Sto se tice hidrogena i njegove dostupnosti, bice ga ko u prici za 3- 5 godina. Cijeli parkovi vjetrenjaca se grade samo da bi pogonili elektrolizu. Govorimo o redu snage pristojne nuklearke, za svaki projekat ponaosob.
Uz to, koliko je pametno gradit proizvodnju vodika na el. od vjetra koji je nestabilan izvor energije?
Zapravo baš zato vjetroelektrane i jesu idealne za elektrolizu - ne znaš kad budu proizvodile struju, pa umjesto da ti nenadano stvaraju višak u mreži koji nisi predvidio, jednostavno ih se odspoji s mreže i namijeni za elektrolizu, jer nije ni bitno da proizvode 0-24, nego kad proizvode super, kad ne nema veze.
Zapravo to i je jedini smisleni način upotrebe vjetroelektrana, koje su daleko najmanje predvidljive od svih oblika.
Nije baš tako. Takvi procesi najbolje funkcioniraju kad rade kontinuirano. Potrebne su određene temperature, tlakovi, koncentracije, protoci i tako redom. Vjetar je dobar za to, s druge strane, iz posve suprotnog razloga - moderni dizajni imaju i do 60% prosječnog iskoristivog kapaciteta za razliku od sunca koje ima jedva 25% na najboljim lokacijama. Tu u Zagrebu, sunčanih sati nema ni 15% vremena.
Samo kažem da je vjetar znatno manje predvidiv.
Offshore još i donekle, a na obali 0% predvidiv.
Dok kod solara bar znaš da bude osunčanost u 99% slučajeva unutar očekivane za taj dio godine (promatrano na većem geografskom području, a ne na mikrolokaciji), a uz masovno postavljanje na većem teritoriju ti manje nepredvidivosti donosi lokalna mikroklima.
Znači kod solara možeš imati nenadane značajne viškove ili manjke samo zbog lošeg projektiranja (kak se to i radi inače - stihijski), dok kod vjetra ne postoji neka pravilnost, pogotovo uz današnje klimatske promjene.
A ovo kaj kažeš, da proizvodnja vodika najbolje funcionira uz kontinuirane parametre - da, ali nije baš da su to intervali po par minuta vjetra (bar kod offshore sustava), nego danima, tjednima, mjesecima ima vjetra, samo jako raznolikog, od povjetarca do uraganskih, ali je lako moguće u cijelom tom vremenu održavati pogon, pogotovo sad na ove načine kaj već rade po svijetu -implementiranje solara na lokaciji vjetroelektrane (pogotovo super na offshoreu), pa imaš praktički kontinuiranu proizvodnju, samo manjeg ili većeg opsega.
Zaključak: solari bolji za elektroenergetski sustav jer je lakše predvidjeti proizvodnju (ako se radi planski, na razini tržišta), a vjetar je nepredvidiv i treba ga izbaciti skroz iz elektroenergetske mreže, i koristiti za druge namjene.
Jer to su varijacije koje taman i da osmisle neke revolucionarne baterije ne bi bilo smisleno pohranjivat.
Ne pratiš podatke koje sam ti prezentirao. 60% iskorstivosti kapaciteta kod vjetra znači da gotovo uvijek nekaj generira. Tu itamo, par puta u godini, imaš rupu kad vjetar stane. Predvidivost sunca ne znači baš ništa kad radi svega 15% vremena i zbog toga nije dobar za elektroenergetski sustav jer u 80% vremena ne generira apsolutno ništa što znači da paralelno moraš imati druge kapacitete kao da sunca ni nema i onda kad krene pržiti par sati - panika. Kud sa strujom?!
Nijemci su računali da im je optimum imati 60/20 kapaciteta u vjetar/sunce. Vjetar nije problem zaustaviti kad sunce sja, obično ga ni nema, a viškovi iz vjetra su dugotrajni i stoga je isplativije (i tehnički izvedivo) koristiti ih za konverziju u neki kemijski oblik spremanja energije.
Sunce u tom smislu dolazi u obzir u pustinjskim krajevima gdje ga ima 35% vremena, zato su Nijemci i išli na Bliski istok pregovarati o proizvodnji vodika.
Da, 60% za offshore.
Ali zaboravljaš da ih je jako puno i onshore.
A predvidivost sunca i da je 15% vremena (ako misliš da paneli rade na nazivnoj snazi 15% vremena, to stoji) je itekako dobra predvidivost jer na većoj skali ti je podudaranje s očekivanim skoro 100% kroz godinu (a to je u EU još i lakše kad bi se udruženo projektiralo, jer je to ogromno zajedničko tržište).
A solar toliko ispadne nepredvidljiv u Njemačkoj zato kaj su gradili kak se kome sprdnulo.
Inače, kad tražiš izvođača za projekt solara, on ti garantira za tvoju lokaciju količinu proizvedene energije unutar godine +-5% i u slučaju neispunjenja cifre financijski odgovara (barem kod većih projekata gdje postoje ugovori s firmama, ali vidim da npr. u SAD-u to rade i s privatnim korisnicima).
To ti efektivno znači da je na većoj skali solar podjednako predvidiv kao i termoelektrane, samo na maloj skali nikad nije.
Ali zato bi se planskim širenjem sustava to lako dovelo do savršenstva.
BTW, pogledaj npr. HOPS publikacije kod nas, sve je stalno unutar predviđenog raspona, osim vjetra, koji svake godine ima par naglih ispada kad se panično onda radi damping tog dijela energije, ako ima ponuda...
Ali funkcionira sve, a moglo je i Švabama da rade planski, ali kod njih je Zeleni lobij prejak.
P.S. od kud ti da 80% vremena solar ne generira ništa, kad pri bilo kakvoj osunčanosti proizvodi struju, samo ne nazivnu snagu, ali zato i tu količinu koju generira ljudi koji se bave time lako izračunaju unaprijed.
To kaj solar nešto generira tijekom dana ne znači ništa. Njegov ukupni kapacitet tijekom godine je 15% tu na kontinentu. Vjetar je tri puta bolji. Kod švaba nije problem solar već vjetar - najbolje lokacije su na sjeveru, a potražnja na jugu. Normalno, netko mora graditi dalekovode, a to je u kapitalizmu, neka 368. firma.
Kad je solar u pitanju, povezivanje ne donosi puno iskoristivosti, glavni problem je istok-zapad, sat vremena ekstra traži 1500 kilometara dalekovoda prema zapadu. Vjetar je puno bolji, od Sjevernog mora do nas je manja udaljenost. Otoci-Zagreb, zanemarivo u odnosu na Zagreb-London
Imaš neki link, jer koliko vidim u HOPS izvješću, vjetar je u RH ravno na 30% nazivnog kapaciteta prošle godine, i to je bila jedna od boljih godina zapravo.
Ali su peakovi užasni, doslovno nikakva predvidljivost, čak ni sezonalno.
A solar je uvijek točno u očekivanom rasponu, i zato i kažem da je bolji za mrežu.
Za mrežu nije bitno koliko % nazivnog kapaciteta daje, nego samo kad koliko daje, a to se jako dobro zna kod solara, dok su VE i hidro tu puno vise nepredvidljive.
A onda nije nikakav problem projektirati mrežu da elektrane kojima možeš varijabilno mijenjati snagu budu uvijek na optimalnoj točci (npr. termo na 70% nazivne snage) pa ih potjeraš na više ili manje kad treba, što im i je glavna svrha.
A offshore švabske VE su super, slažem se, ali opet ti to dođe na razinu da čim ih više imaš tim je veća nepredvidljivost, a sve su zbijene lokalno i to je onda ogromni problem.
Sa solarom nema tih problema jer nije geografski uvjetovan, čak ni ne moraš ciljati na najefikasnije područje, nego da cijelu državu ravnomjerno popuniš, pa onda imaš manje problema (kaj švabe jako dobro vide zbog ogromne površine), a i ova situacija kaj si naveo za veliku duljinu dalekovoda nije problem jer imaš prostorno raspoređenu proizvodnju.
Eh sad. Naše najvjetrovitije područje ima vrlo promjenjiv vjetar, većina instalirane snage je na malom području. To je “problem”. S druge strane, varijacije u outputu su 10% prosječne generacije po satu što se vrlo lako korigira. Kad bi hrvatska bila tržišno orjentirana zemlja, a znamo da nije. Pojedinci su se poprilično opernatili na vjetroelektranama i suludim subvencijama od kojih je jedna i da oni mogu upumpati u mrežu koliko god mogu i kad god žele generirati.
Skrenuh, a ne treba. Vjetar je, generalno, daleko stabilniji izvor struje u velikim količinama i obično ga ima kad sunca nema. Tako da ih treba kombinirati, disperzirati geografski i to je to