Koji televizor kupiti - vodič za odabir

Oled bez dvojbe.

Isplati li se u Elipso Webshopu kupiti HISENSE H55U7B za 2 799 na akciji? Ima što pametnije negdje drugdje za te pare?

Dvoumim se 65 vs 75inchi na 3m 3.5m udaljenosti.
Ovaj lik kaze da se obavezno izbjegava 75+

LG 50UM7600PLB na mall.hr za 2.929,00 kn na ponudi dana.

7600 ima jedan HDMI port više, pa kome je to bitno...

Yes, but what the heck is that LG NanoCell? (Nano Crystal, Quantum Dot, Sony Triluminous, Samsung QLED, i slično) Pokušat ću ukratko objasniti slikom. 

Na prvoj slici sivi oblik u pozadini je ono što mi vidimo. Isprekidano je ono što pojedini standard prikazuje. Ovo šareno u sredini je monitor kojeg sam ranije koristio (83% DCI-P3). Svi televizori unatrag desetak godina nalaze se negdje između sRGB i DCI-P3 područja. Za usporedbu 75% pokrivenosti DCI-P3 (otprilike sRGB spektar) imaju npr. 2017 TCL P6046 ili 2018 Philips PUS7503, 85% kvalitetniji IPS, 92% Sony XE9005, 99% OLED. Kao što se može vidjeti na grafikonu Rec.2020 gotovo svugdje prelazi ono što ljudsko oko može registrirati. Pokrivenost spektra je ipak 75,8% budući je bitna korisna površina. Zašto televizori imaju problema sa plavim spektrom? Bijele diode uvijek u svjetlu imaju malo viška plave boje (ili plavi filter ovisno kako se gleda na stvar). Proizvođači će to naravno uzeti u obzir kod reguliranje intenziteta boja. Zbog nelinearne prirode svjetla to nije trivijalan zadatak, niti svi proizvođači imaju isti algoritam, no izlazni rezultat nikada neće biti jednak originalu. Da li netko ne zna bolje ili namjerno forsira nešto to je posve druga priča. Plavi peak na prvoj slici dolje je ono što Quantum Dot pokušava popraviti. Zašto bi to netko uopće išao popravljati? Iz jednostavnog razloga da što manje korisnog "snopa" (šareno) aktivne tehnologije otpadne na ono što čovjek ne može registrirati i bude upotrebljeno za nijansiranje onog što se može vidjeti. Postoji nekoliko pristupa tom problemu. Od najskupljeg prema najjeftinijem to su aktivni quantum sloj ispred matrice koji popravlja izlaz koji se upotrebljavao u počecima, quantum čestice unutar LED diode koje popravljaju izvor svjetla (po meni još uvijek najlogičniji način) i kemijski premaz matrice obogaćen quantum česticama što se koristi u posljednje vrijeme. Prvenstveno se odnosi na PC, ali zaštitne naočale, razni filteri ekrana i slične cake za zaštitu očiju su naravno samo plavi filter koji će dodatno reducirati spektar i ako se mene pita upitnog učinka budući da bijelo svjetlo vani pa da se gleda i polje pšenice / maka (ili khmm nešto slično) ima daleko veći spektar od onog što mi vidimo pa nema nikakvog problema. Onaj tko osjeća zamor nakon kraćeg rada na monitoru laje na krivu ogradu. PWM/DC, FRC, kvaliteta naponske jedinice, i kod novijih monitora različite razine overdrivea (ghosting, overshoot) vjerujem da imaju puno veći značaj od ultra~ spektra.

Što se tiče boja, kada sam preletio preko onog članka od ranije, iskreno sam se naježio budući da znam da će se naći netko tko će se sutra referirati na neke stvari iz tog članka. "100% volumen boja je velika prednost pred OLED tehnologijom. Prisjetimo se: 100% volumen boja znači da televizor može prikazati DCI-P3 spektar boja na svim razinama svjetline." Zapravo riječ je o ~0.5% razlici u boji i naravno "chromaticity is an objective specification of the quality of a color regardless of its luminance". Vezano za gamut modernih televizora Darko s HDTelevizije ima zanimljiv članak na tu temu. Na drugoj i trećoj slici je standardni CIE 1931 Chromaticity Diagram. Na četvrtoj slici je OLED/QLED Rec.2020 usporedba. Kako su u pitanju bile tri slike različitog omjera konačni rezultat ručnog preklapanja na zadnjoj slici je poprilično, iako ne i 100% precizan, no vjerujem da može poslužiti :(. Stvarni omjer i pomak ulijevo su vjerujem pravilno prikazani.

No ono što sam mislio reći prije nego sam se pogubio u dva prethodna pasusa je pitanje kada ćemo konačno biti blizu 100% volumenu.

• Prvo smo imali MPEG-1 koji je služio kao digitalni ekvivalent VHS-u i koji je bio namjenjen za gledanje filmova 352×240 (320×240) rezolucije sa CD uređaja.
• Zatim smo imali MPEG-2 koji je iskorištavao veće brzine DVD uređaja. Ekvivalent S-VHS-u i rezolucije 720×480i za NTSC i 720×576i za PAL.
• MPEG-3 za video nikad nije zaživio, ali veliki dio tog standarda je iskorišten u MPEG-1 Audio Layer 3 ili kako ga ljudi vole zvati MP3.
• MPEG-4 (H.264, MPEG-4 AVC 'Advanced Video Coding') se koristi u BluRay uređajima i originalno je namjenjen rezoluciji 1080p (1920×1080, 60 fps).
• MPEG-5 (H.265 HEVC 'High Efficiency Video Coding') se koristi u najnovijim UHD BluRay uređajima i koristi 2160p rezoluciju (3840×2160, 60 fps)

* MPEG-5 ne postoji ali je stavljen samo radi analogije sa prethodnim standardima. MPEG-x se često susreće sa H.26x iako standardi nisu identični. Npr. H.261 je nekoliko godina prethodio MPEG-1.

Svima je zajedničko to što je bitrate ograničen brzinom čitanja sa CD/DVD/BluRay/UHD BluRay-a i trenutno dostupnom hardverskom snagom.

H.265 je najefikasniji sistem kodiranja i omogućuje sažimanje videa na manju veličinu u odnosu na ostale ali uz daleko veću potrebnu snagu da bi se samo raspakirao a da o enkodiranju takvog videa i ne govorimo. To je npr. razlog zašto Kodi šteka kad mu postaviš da u letu mijenja UHD rezoluciju ili bitrate. Trenutno rasprostranjen (prihvatljiv) hardver jednostavno ne može u realnom vremenu enkodirati 70mbps UHD video. Koliko to može biti bolje? Smješno je, ali par puta sam naletio na neke kineske NORMTEAM x264 ripove koji su znali imati više detalja nego isti film i to veće rezolucije, kodiran x265 codecom i slične veličine (±10%), ali ipak realno je očekivati 20-40% uštede na prostoru kada se kodira x265 codecom.

Sumirano: RGB(Rec.601) > sRGB(Rec.709) > DCI-P3 > Rec.2020 ugrubo odgovaraju CD > HD/DVD > 4k/8k BluRay > FUTURE ... 6 > 8 > 10 > 12-bitna boja; ...% > 35,9% > 45,5% > 75,8% CIE 1931

Aktualni profesionalni standard za obradu fotografijie Adobe RGB (označen žutim na drugo slici) pokriva 52,1% CIE i ugurao se između DCI-P3 i Rec.2020 standarda. Adobe Wide Gamut RGB pokriva 77,6% spektra. Televizori za 100% spektra će morati ići na 14-bita što će u konačnici rezultirati 42-bitnim (3x14) prostorom za raw pohranu, odnosno novom kompresijom. Sa hardverske strane to bi značilo kvalitetniju naponsku jedinicu i sampliranje uz naravno veće napone i potrošnju i/ili upotreba novijih materijala. Biti će i više nita.

Pozdrav, našao ovu stranicu za postavke televizora, upišite/potražite svoj iz menija, kad prikaže, imate i link za napredne postavke na istoj stranici:

https://www.which.co.uk/static/tools/new-reviews/tv-settings/tv-settings.html

Takodjer ciljam slicni cijenovni rang ...

Imao sam na umu 49pus7304 philipsov, radi VA panela, bio je do jucer u elipsu 3500, sada je nazad na 4000kn ...

Cini mi se da je lg 8500pla trenutno najbolja opcija za 4k kn, 100hz i nanocell led, ako netko moze dati par savjeta dali pricekati jos malo, i jeli pus7304 va bolji izbor od ovog 8500 LGa ...

Pozdrav. Starcima riknuo tv danas pa moraju nešto novo uzeti čim prije. Ja im preporučio 55ru8002 koji sam i sebi uzeo. Bio je u elipsu do neki dan 4000kn, sad više nažalost nije. I sad tražim najbolju alternativu, ili jel zna netko jel pouzdano uzeti ovaj TV u trgovinama tehnopolis ili allmall gdje je sada 4300kn? 

Pozz zanimaju me hi sense televizori na akciji u elipsu.. Gledam ova 3, sto mislite o ovome i jel ima sta bolje za te novce? Ima li velike razlike izmedu ovog za 1900 i ovog za 2500?

H50B7100

H50B7500

H50U7B