Večina nas korisnika računala cijeni i poštuje svoje komponente. Mnogi od nas se dive svojoj snazi računalnog sistema kojeg posjeduju. No kako se u današnje vrijeme sama snaga računala mora i adekvatno platiti da bi mogli gurati sve zahtjevne aplikacije i igre dodatno prisezanje u džep baš nam i nije najbolja opcija. Ponajviše iz razloga što ipak postoji mogučnost da iz svojih komponenti izvučemo maksimum. A baš takva sposobnost da iz računala potegnemo svu snagu naziva se overclocking.
Naime sam naziv overclocking mogli biso razdjeliti na dvije zasebne riječi. "Over" što bi značilo iznad neke nominalne vrijednosti te riječ "clocking" koja u prijevodu glasi izvođenje takta. Da se sve to pojednostavi riječ overclocking u računalnom svijetu predstavlja podešavanje frekvencije rada procesora, grafičke kartice ili neke druge komponente našeg računala iznad tvorničkih postavki u svrhu dizanja performansi i dobivanja maksimuma iz naših komponenti. Nije bitno imate li starije računalo ili novije jer princip overclokinga je gotovo isti. Uvijek se diže osnovna frekvencija procesora (CPU) što rezultira ubrzanju u izvršavanju samih funkcija za koje je naše računalo osposobljeno. Večina naših računala bazirana je ili na amd-ovom ili intelovom procesoru koji su ujedino i dva največa konkurenta u svijetu. Ista stvar se događa i kod grafičkih kartica. Princip je gotovo isti. Dižemo frekvenciju grafičkog procesora (GPU) i time dobivamo ubrzanje u aplikacijama u kojima sudjeluje i naša kartica. Ako se vratimo nekoliko godina unazad možemo zaključiti da je sam overcloking potekao nakon izdavanja Intel Celeron 300A procesora,no sama povijest aditira od izdavanja poznate 486-ice koja je bila prespora pa su izdavane dx2 te dx4 verzije istog procesora. No da nebismo previše zaglibili u povijest dovoljno je reći da se overclocking može smatrati i poistovjetiti sa riječju modifikacija. A svima nam je poznato da od kada čovjek postoji na zemlji sve stvari modificira po svojim potrebama,zahtjevima i željama,pa stoga mislim da nije korektno dizati prašinu na temu povijest overclokinga. Ono je što bitno za napomenuti na samome početku ovog članka je da overclockingom skračujete život svoje (nabrijane) komponente. Povečavate potrošnju električne energije što je veoma bitno za vaše "kvalitetno" napajanje. I dovodite gotovo sve komponente računala u opasnost. Jer dizanjem takta i frekvencije osim struje se diže i temperatura, što na kraju može rezultirati i kobnim posljedicama ukoliko nemate granica. Često me ljudi pitaju koliko to skračujem život svojeg procesora nakon overklokiranja. E pa testovi su dokazali da prosječan računalni procesor izdrži oko 20 godina svojeg normalnog rada dok overclokirani procesor ima maximalno 12 godina rada. Naravno to ovisi i o težini dizanja frekvencije ali bilo kako bilo razlika i nije velika imamo li na umu da rijetko tko od nas ima neki procesor dulje od 2-3-4-5 godina.
Ukoliko je vaše računalo staro preko 6 mjeseci preporučujem da otvorite svoje kučište,izvadite sve komponente i sve očistite od prašine. Ovdje mislim na čiščenje coolera od procesora, coolera od grafičke kartice, coolera od chipseta koji su osnova overklokiranja. Ovaj dio je bitan jer osnovna stvar na koju se mora paziti kod dizanja frekvencije i voltaže je temperatura. Ona nam pokazuje kolike su šanse i kolika je kritičnost nekih komponenti. A čiščenjem tih hladnjaka smanjujemo naravno i temperaturu. Nakon obilnog čiščenja prije vračanja coolera na baze komponenti valja staviti neku kvalitetnu pastu ispod chipseta točnije direktno na bazu chipseta. Osobno vam prepručam Arctic Silver Ceramique ili Arctic Silver 5. Pokazale su se najboljima za veoma pristupačnu cijenu.Dakle novu pastu nanesite na bazu procesora,grafičke kartice te chipseta ploče. Sloj vaše paste nesmije bit predebeo da nebi iscurio nakon stavljanja coolera i zamazao vam ostale komponente ili još gore napravio kratki spoj. Jer neke paste u sebi imaju i komadiće srebra koji naravno dobro provode struju te mogu nastati problemi ako paste ima posvuda okolo matične ploče. Uglavnom gledajte na to da vam sloj paste bude promjera običnog papira. Isto tako ako stavite previše paste tada se hlađenje kontraindicira i rezultati neće biti onakvi kakve mi želimo. A da se nebi uneredili kod razmizavanja paste po bazi,možete iskoristiti gumene rukavice ili najlon foliju kojima čete to napraviti na fin način i pri tome ostati čisti.
Još što je bitno napomenuti da se u overcloking ne upuštajte bez kvalitetnog hlađenja. Ovdje mislim na coolere tj hladnjake za procesor i grafičku karticu. Uglavnom sve je bolje od serijskog (box) hladnjaka. Hladnjaci za procesora koji su se pokazali najboljima i prihvatljivima za svoju cijenu a ujedino pašu i na amd i na intel novije sockete su: Coolermaster Hyper TX,Scythe Katana 2 ili pak Coolermaster Gemini II. Poznate zalman proizvode ne preporučam za hladnjake procesora iz razloga što su s obzirom na odnos dobiveno/uoženo jako loša ponuda. Dok za grafičke kartice preporučam: Arctic cooling S1 ili pak Zalman vf700al verzija koja če sasvim uredno raditi svoj posao.
Nakon što smo sredili hardware, očistili ga, stavili novu pastu, stavili bolje hladnjake napokon smo spremni krenuti na overklokiranje. Overklokirati se može iz biosa ili preko windowsa. Ukoliko to radite preko windowsa najboljim su se pokazali programi ClockGen i SetFSB. No ako mislite da je to jednostavnije i bolje nego preko biosa varate se. Naime overklokiranje putem windowsa je primarno omogučeno da se proradi na maksimalnom mogučoj frekvenciji. Poznatiji primjeri za to bi bili da ih koriste profesionalni klokeri s ciljem dobivanja još na frekvenciji. No nama to nije bitno jer mi uz veće frekvencije želimo i stabilno računalo,dok pretjerano velike frekvencije nisu pokazatelj stabilnosti. Kako bi vam bilo još jasnije profesionalnim klokerima nije bitna stabilnost računala 0/24 već nekih par minuta kroz koje oni mogu napraviti slike i pokazati se u javnosti do kojeg maximalnog takta su uspijeli doći. Stoga overklokiranje iz biosa nije jednostavnije i brže,ali je puno sigurnije što je nama itekako najbitnije.
CPU FSB (FRONT SIDE BUS) ili SYSTEM BUS služi da bi spojio CPU (procesor) sa memorijom i ostalim komponentama u računalu. Raspon brzine FSB-A varira od 66mhz pa do 400 i više,što naravno ovisi o samoj kvaliteti vaše ploče, njenoj izdržljivosti te kompatabilnosti. Dizanjem fsb-a diže se automatski i frekvencija procesora. MULTIPLIER (MNOŽITELJ) služi za umnožavanje fsb-a i od toga ovisi vaša brzina procesora,npr množitelj vam je 12 a FSB 100. 12X100=1200MHZ. Imajte na umu da neke ploče i procesori imaju več zaključan Multiplier te ga stoga ne možete mijenjati. Ali uvijek bam preostaje dizanje FSB-a i kasnije voltaže što ču još objasniti. VOLTAŽA-svaki procesor ima svoju default (serijsku) voltažu odnosno napon pod koji radi. Mjenjanjem voltaže dolazi do povečanja izdržljivosti frekvencije te se naš krajnji rezultat može povečati. Iako pazite da povečanjem voltaže ne pretjerujete jer je vrlo opasno. Ako ste početnik dižite samo fsb! Tako čete biti sigurni da ništa neće krenuti lošem putu. LATENCIJA MEMORIJE- govori nam koliko vremena je potrebno ramu da se aktivira (poznati tajming). Zapamtite čim niža latencija bolji rezultati. Tako da gledajte na to da uz višu frekvenciju imate i čim niže latencije. Efektivna brzina memorije se izračunava na principu sabirnica x memorijski djelitelj (400MHz sabirnica x 2.0 djelitelj = 800MHz efektivna brzina memorije. Dok se brzina procesora izračunava na način sabirnica x množitelj (300MHz sabirnica x 9 množitelj = 2700MHz brzina procesora. Dakle dijeljem brzine procesora i njegovog množitelja dobivamo brzinu sabirnice iz koje dobivamo brzinu memorije koja ovisi o djelitelju. Stoga ukoliko se želimo igrati s memorijom gledamo brzinu sabirnice te sam djelitelj. Ako je sabirnica na 400Mhz a djelitelj na 2.0 konačna brzina memorije biti če 800MHz. Ono što je još bitno za napomenuti je da nikada ne dižete PCI-E sabirnicu koja bi trebala raditi na 100MHz po defaultu jer automatski dižete sabirnicu na kojoj se nalazi grafička kartica što vam može rezultirati da je spalite. Isto tako kod amd-ovih socketa imate HT link koji bi bilo poželjno držati ispod 1000 radi same stabilnosti računala.
Ukoliko se računalo ne pali nakon spremljenih opcija ugasite napajanje,izvadite bateriju s matične ploče te je nakon par sekundi opet vratite nakon čega če se postavke vratiti na default. Ili pak na novijim pločama najčešće ispod baterije postoji mali jumper koji iz 2-3 moda postavimo na 1-2 mod te ponovno vratimo na 2-3. Najčešće je na ploči označen slovima CCMOS ili CMOS. Ukoliko niti to ne pomaže poželjno je imati uključen zvučnik na matičnu putem kojeg čemo dobiti određene zvučne signale te prema njima odrediti dali je koja komponenta otišla u vječna lovišta. Za razumijevanje zvučnih signala pogledajte u priručnik od ploče.
Overklokiranje krečemo s biosa i tražimo opcije koje želimo mijenjati. Za početak čemo dizati samo FSB tj dizat čemo ga s pažnjom da gledamo na koliko mhz če nam raditi ram ukoliko ga nismo prethodno sami izračunali. FSB dižite po 2MHz i kad dođete do frekvencije koje ste zadovoljni morate testirati stabilnost svojeg računala. Vjerujem da nitko neželi da mu se usred igre restartaju windowsi. Dižite fsb i dok vam se monitor pali je sve u redu. Kad vam se nakon nekog vremena monitor neče upaliti znači da smo došli do granice. Sad jedino što nam treba je da nam se računalo ponovo upali. Modernije ploče imaju automatsko vraćanje postavki nakon 20-ak sekundi,no ukoliko nam se to ne događa vratite default postavke na način vađenja baterije ili preusmjeravanja jumpera o čemu sam već pisao ranije u tekstu. Nakon što ste vratili život svojem računalu vratite se u bios i stavite zadnje postavke na kojima vam je računalo bilo stabilno i upalilo se . Te još oduzmite 2-3 fsb za sigurnost. Tek sada vam slijede testovi za full stabilnost. Jer mi neželimo da vam računalo radi 20 min več da radi stabilno na večim frekvencijama od 0/24. Sada dolazimo u windowse i krečemo sa testiranjem stabilnosti. Preporučam da odvrtite neki 3dmark,a poslije toga ORTHOS ili PRIME na neka 2 sata. Ti programi rade na principu mučenja samog procesora,da cijelo vrijeme radi na 100% svojih mogučnosti čime možemo lako testirati je li naše računalo sposobno držati nove povečane frekvencije. Ako se računalo nakon par sati nije srušilo (restart) znači da nam je procesor stabilan. Ukoliko se je dogodio koji error ili iznenadan restart računalo nam nije stabilno i moramo smanjti fsb. Vratite se u bios i smanjite fsb i opet testirajte. Ovo je naime jedan od mukotrpnijih djelova ali kad se pronađe željen fsb i frekvencija i kada je sistem stabilan naravno da smo sretni. A i naučili smo overklokirati. Nakon pronalaska željenog fsb-a koji je stabilan frekvenciju još možemo povećati ako povečamo napon samog procesora! PAŽNJA: povečanjem napona procesora vrlo bitno smanjujemo vijek rada procesora i povečava se mogučnost pregorijevanje nekih komponenti. Stoga ako nemate kvalitetan hardwer,ovdje se misli na kvalitetno napajanje i ploču ne upuštajte se u dizanje voltaže. Uz dizanje voltaže procesora možete i dizati voltažu chipseta koja če vam isto pridonijeti bolje rezultate.Uz sve to pazite da vam temperature komponenti ne rastu previše. Njih možete provjeriti pomoću puno programa. Npr putem everesta ili Motherboard Monitor-a koji su moj najdraži izbor. Neka bilansa je da temperatura za procesore ne prelazi 50-60c a za grafe 70-80c. No to nemora biti tako jer nije rijetkost da neke grafičke kartice izdrže temperaturu koja je viša od 120C. No to ovisi o samoj izdržljivosti chipa te se kockanje s takvim stvarima ne isplati.
Na redu su nam grafičke kartice. Njih je lakše overklokirati jer netrebamo koristiti bios. Na grafičkim karticama možemo dizati samo frekvenciju jezgre (procesora) i frekvenciju memorij stoga nam posao nije toliko težak i zahtjevan. Pošto za Nvidiu i Ati postoje mnogi programi za tweakanje mi čemo koristiti samo Atitool ili Riva tuner preko kojeg se mogu overklokirati obje firme bez obzira imena ati u nazivu aplikacije pod imenom atitool. Nakon što smo skinuli program moramo ga upaliti i uvidjet čemo interface koji je zbilja jednostavan. Na jednoj strani imamo core a na drugoj memory. Tu su i klizači pomoču kojih dižemo frekvenciju. Najbolja stvar kod te aplikacije je to što ima i automatsko traženje maximalne frekvencije. To preporučam svima,barem se nemoramo mučiti tražiti max frekvencije. I kada ih nađemo smanjite za memory i za core nekih 5-10mhz i spremite postavke. Nakon toga izvrtite 3d mark i nekolicinu igara i uvjerite se da vam je sistem stabilan. Ako vam je pak sistem nestabilan,operativni sustav se zamrzuje ili imate artefakte(razne točkice i crtice koje su posljedica previsokih taktova ili samog oštečenja grafičke kartice) ne preostaje vam ništa drugo nego spuštati frekvenciju.
Ograđujem BUG i sebe osobno od šteta nastalih overclockingom. Ako se nikada niste time bavili,radite to u malim koracima,polako ali sigurno. I nikada ne pretjerujete s frekvencijama bez obzira na hlađenje ukoliko nemate dovoljno znanja i iskustva.
Imajte na umu da nijedan članak o overclockingu ne garantira uspjeh jer on ne ovisi samo o znanju pojedinca več i o kvaliteti vaše hardwarske opreme. Stoga za sva pitanja ili nedoumice prvo proupitajte nekog znalca/experta ili pak nas hardwerski tim stručnjaka na forumu.
MW2 : N'Dorphin // GRNDWR // HCTDM // HCSD // HCMSHPT