Ovdje ima još lisičarki ko u priči! Več su mi dosadile :-)... A na martinčice nikako naletiti.
Gljivari jel netko zna koja je ovo gljiva? 
Našla sam ju danas, tj moj pesonja ju je našao u šumi kraj mog vrta. Virila je na pola van iz zemlje. Inače je jako tvrda i miris malo vuće na pseću kakicu 
Znam da liči na tartuf al brijem da je to nemoguće jer živim 15-ak km od Zagreba i koliko znam tu tartufa nema.
Jel ima neka gljiva koja je slična tartufu i smrducka?
Prosle jeseni sam se nabrao lisičarki da nisam znao kuda ću sa njima, rekoh da ih ne bacim raspitao sam se kako da ih sacuvam. Dobio sam prijedlog da se prokuhaju, pospreme u hladnjacu i koriste po potrebi. Ukus se nije posebno promijenio za razliku od onih svježih. Jako su zdrave.
Neki dan otac je donio punu kašetu ogromnih vrganja i na isti način sam ih skladištio. Izgleda da im je sezona u punom jeku haha
Neki dan otac je donio punu kašetu ogromnih vrganja i na isti način sam ih skladištio. Izgleda da im je sezona u punom jeku haha
Ove sezone je padala kiša u pravo vrijeme & pravim količinama pa su šume krcate svega. Potrajat će još barem mjesec dana...
Ako može pomoć kod ove slike. Tu su blagve, sunčanice i vrganji, ali kod vrganja postoje jedni što im je spužvasti dio bijel a kod ovih drugih je žut. Da li su to različite vrste vrganja ili su uopćeno neka druga vrsta gljive ove sa žutim himenijem.
Zadnji put je ovakva godina bila 2012. vrganja ima na tačke. Moj stari preko 50 kila nabrao u 3 dana
Vrganja je kao nikad, lisičarki ni za lijeka. Evo slika otrovnog vrganja(sotonski vrganj), budite oprezni. Danas sam na par njih nabasao u šumi.
Ako može pomoć kod ove slike. Tu su blagve, sunčanice i vrganji, ali kod vrganja postoje jedni što im je spužvasti dio bijel a kod ovih drugih je žut. Da li su to različite vrste vrganja ili su uopćeno neka druga vrsta gljive ove sa žutim himenijem.
Ako ne znaš ili nisi siguran, nemoj ni u ludilu jesti gljivu...
Osobno sam se tek ove godine zainteresirao za gljive... Proučio dosta toga, i mogu reći da sa sigurnošću znam prepoznati vrganj i sunčanicu, i još neke koje ne bih ipak brao... ali još uvijek mi ne pada na pamet jesti ih, većinom samo razgledavam, slikam i uberem koju radi determinacije, no bacim u smeće makar budem 100% siguran da je vrganj ili sunčanica ili crna truba...
btw. Vidim da bereš male sunčanice, pazi što se tiče toga... Sunčanice je najsigurnije brati kad su prek 15-20cm široki klobuci, a i nema smisla baš brati ove male, radije pričekaj par dana pa se vrati po tu gljivu.
Ako može pomoć kod ove slike. Tu su blagve, sunčanice i vrganji, ali kod vrganja postoje jedni što im je spužvasti dio bijel a kod ovih drugih je žut. Da li su to različite vrste vrganja ili su uopćeno neka druga vrsta gljive ove sa žutim himenijem.
Nema veze ako je ispod klobuka žuto/zeleno iako je bijelo idealno(vrganj), ovisi ako raste blizu mahovine onda je zelenkast.
Nema razlike u okusu iako je neprivlacno oku.
Ako može pomoć kod ove slike. Tu su blagve, sunčanice i vrganji, ali kod vrganja postoje jedni što im je spužvasti dio bijel a kod ovih drugih je žut. Da li su to različite vrste vrganja ili su uopćeno neka druga vrsta gljive ove sa žutim himenijem.
Nema veze ako je ispod klobuka žuto/zeleno iako je bijelo idealno(vrganj), ovisi ako raste blizu mahovine onda je zelenkast.
Nema razlike u okusu iako je neprivlacno oku.
Nema ništa bolje od omleta sa vrganjima 
.
Evo mala sunčanica od neki dan, barem mislim da je to mala sunčanica. Ima pomičan prsten ispod.
Ako ima pomičan prsten 100% je sunčanica, ako nema onda nije. Tako ih i ja testiram. Evo jedna sunčanica od neki dan:
Ako može pomoć kod ove slike. Tu su blagve, sunčanice i vrganji, ali kod vrganja postoje jedni što im je spužvasti dio bijel a kod ovih drugih je žut. Da li su to različite vrste vrganja ili su uopćeno neka druga vrsta gljive ove sa žutim himenijem.
Nema veze ako je ispod klobuka žuto/zeleno iako je bijelo idealno(vrganj), ovisi ako raste blizu mahovine onda je zelenkast.
Nema razlike u okusu iako je neprivlacno oku.
Nema ništa bolje od omleta sa vrganjima .
Pričaj mi o tome hahah, samo se nikako organizirati i napraviti gulaš pa ih pobacati u njega.
Ako ima pomičan prsten 100% je sunčanica, ako nema onda nije.
Naravno ovo vrijedi samo u slučaju da izgleda kao sunčanica
Problem je što postoji još podvrsta sunčanice... Najbolja je velika sunčanica, nakon nje ide kuštrava sunčanica koja je jestiva, ali nije tako fina...
Osobno me najviše brine Pilatova (vrtna) sunčanica koja je otrovna (ne znam koliko je otrovna) i ta valjda ne raste u šumi nego po livadama... Zato velim, samo razgledavam, slikam i uberem za determinaciju. Trebam s nekim iskusnim ići brati, no slabo poznajem gljivare.
Sutra/prekosutra planiram po vrganje. Smatram da ih bez problema mogu prepoznati i brati ću samo one za koje sam 101% siguran... pa ću se valjda i ja najesti prvi put u životu vrganja
Zatim postoji i haringača...
https://www.plantea.com.hr/haringaca/
Pogledaj sliku gdje je skroz mala... Izgleda identično maloj sunčanici čiju sam sliku postavio, a otrovna gljiva...
Zato velim, sunčanice brati tek kad su dovoljno velike jer ako su premale vrlo lako se možeš zeznuti. Kad naiđeš na ogromnu sunčanicu u šumi onda znaš da je 100% sunčanica.
Da me ubiješ ako mi je jasno šta toliko komplicirate sa sunčanicama. I na jednoj i na drugoj slici je sunčanica 100% i nema potrebe čekati da bude veća.
Male sunčanice se razlikuju po tome što imaju smeđkast stručak, bijeli pomični prsten, ljuskice po klobuku, listići su kad ih mičeš smeđkasto sivi. Veliku se ne može ničim zamijeniti jer ne postoji ni jedna gljiva koja naraste tako velika.
Jedina gljiva slična maloj sunčanici koja je otrovna je Heringača al ona smrdi i to jako, ruke po njoj smrde po spaljenoj gumi a ni one nisu smrtonosne i rastu uglavnom po travi i šumskim putovima koji su travnati.
Sunčanicu i zelenu pupavku može zamijeniti samo ćorava budala koja nikad u životu nije vidjela sunčanicu pošto su to gljive koje su apsolutno različite po svemu.
Što se tiče vrganja potpuno je svejedno dal je ispod žuta spužvica ili bijela. Samo pripadaju drugoj vrsti ali su i jedno i drugo vrganji. Dok god stručak nije crven a klobuk bijeli sve je ok. Iako ja osobno ne berem vrganje koji poplave na dodir jer mi jednostavno ne odgovaraju, ali su jestivi.
Moram priznat da mi se gade ove godine kad ima jako puno gljiva po šumi. Šume počnu ličiti na stočni sajam a ne šume samo što su u ovim slučajevima ljudi stoka. Po šumama ih ima na stotine, sa štapovima i grabljama traže gljive a da ne pričam o tome da je svaka hebena gljivica potrgana. Koju vražju mater diraš gljivu ako nemaš pojma što je a ne liči ni na vrganj ni na sunčanicu.
Bila sam u nedjelju u malo duljoj berbi i nakon sat vremena sam odustala i krenula natrag doma. Kad vidim budale koje po redu čupaju čak i puhare, pregledavaju i onda ih bacaju i gaze dođe mi muka. Tak da se ove godine držim svojih "tajnih lokacija" sa kojih sam pokupila 30-tak sunčanica i odprilike kilu vrganja i to mi je dosta. Još kad krenu puze, prosenjaci, druga tura blagvica i trubice naberem nešto i njih i za ovu godinu dosta.
Da me ubiješ ako mi je jasno šta toliko komplicirate sa sunčanicama.
Kompliciram zato jer ne znam i jer nisam nikad brao gljive.
Radije ću komplicirati i naučiti kak spada nego potrovati sebe, ili još gore, nekog drugog.
No definitivno se slažem sa svim ovim ostalim... Ljudi su stoka u šumi. Inače sam zaljubljenik u prirodu i nije mi jasno kako ljudi mogu doći u šumu i bacati konzerve, papire, plastiku, omote i sl. kojih je puna šuma... Stvarno užas. Još najbolji dio, uopće ne živim u nekom jako urbanom mjestu... Kad prođem i u jarku pored šume nađem bačenu vreću sa smećem, auto gume, televizore... Ma *ebeni užas...
Gljive koje ne poznajem ne diram, samo ih okinem fotoaparatom... One koje mislim da znam si uzmem za doma po primjerak, proučim i bacim. To je ove godine bila jedna sunčanica i dva vrganja... Što imam brati na kile i uništavati kad ih neću jesti.
Ali naišao sam na puno bačenih i uništenih gljiva... Ljudi se našutavaju.
Kompliciram zato jer ne znam i jer nisam nikad brao gljive.
Radije ću komplicirati i naučiti kak spada nego potrovati sebe, ili još gore, nekog drugug.
Dobro je biti oprezan ali svejedno pretjeruješ.
Vrtna sunčanica koju si spomenuo gotovo da i ne raste kod nas. I ni ona nije otrovna već izaziva alergije kod ljudi koji su osjetljivi na gljive. Raste isključivo i samo u vrtovima na zemlji koja se obrađuje i jako pocrveni kad ju režeš.
Heringača kao što sam rekla smrdi i to jako i glatka je kao npr blagva ili pupavka, čak je kad je kiša slinjava jer uopće ne spada u istu vrstu kao sunčanice.
Sve sunčanice(osim vrtne) su jestive. Čak i mala kuštrava samo baš i nije fina jer se jako raskaša kad se kuha ili poha.
Prema tome ako ima prsten koji se miče i kad pređeš prstima po klobuku se truse ljuskice nema šanse da nije sunčanica bila ona velika, mala ili još potpuno zatvorena.
Ako može pomoć kod ove slike. Tu su blagve, sunčanice i vrganji, ali kod vrganja postoje jedni što im je spužvasti dio bijel a kod ovih drugih je žut. Da li su to različite vrste vrganja ili su uopćeno neka druga vrsta gljive ove sa žutim himenijem.
Prošlo je 4 godine od mog prvog posta u ovoj temi, u međuvremenu sam upoznao jednu statriju gospođu koja me uputila i naučila brdo toga!
U glavnom danas poznajem puno više jestivih gliva ali samo rijetke berem, ne pašu mi sve ma da sam probao svašta!
Što se tiće tvojeg pitanja, teško je izvršiti determinaciju gljiva kad nije slikana uz stanište gdje je pronađena, ali nije nemoguće. U glavnom, pravi vrganj nije sigurno, ovako od oka bih rekao da je tako zvani žutonogi, meni nezanimljiv... Nije te konstitucije i kvalitete kao pravi.
Dobro je biti oprezan ali svejedno pretjeruješ.
Vrtna sunčanica koju si spomenuo gotovo da i ne raste kod nas. I ni ona nije otrovna već izaziva alergije kod ljudi koji su osjetljivi na gljive. Raste isključivo i samo u vrtovima na zemlji koja se obrađuje i jako pocrveni kad ju režeš.
Heringača kao što sam rekla smrdi i to jako i glatka je kao npr blagva ili pupavka, čak je kad je kiša slinjava jer uopće ne spada u istu vrstu kao sunčanice.
Sve sunčanice(osim vrtne) su jestive. Čak i mala kuštrava samo baš i nije fina jer se jako raskaša kad se kuha ili poha.
Prema tome ako ima prsten koji se miče i kad pređeš prstima po klobuku se truse ljuskice nema šanse da nije sunčanica bila ona velika, mala ili još potpuno zatvorena.
Hvala na informacijama...
A gle, zainteresirao sam se za gljive u zadnjih mjesec dana, stvarno nisam nikad brao... Vjerujem da kad ih počnem brati i jesti da više neću toliko pretjerivati. Pogotovo ovako kad sve sam učiš, determiniraš itd. i kad ti nema tko pokazati uživo, a znaš da te može koštati života, onda ipak radije malo kompliciraš... U početku sad pročitao na hrpi mjesta da su sunčanicu zamijenili pupavkom i otrovali se. Sad kad sam malo pametniji shvaćam da je to stvarno nemoguće napraviti, ali velim, nisam imao pojma o tome i mislio sam da su te gljive stvarno slične...
Evo par slika od neki dan.
Sunčanica, panterova muhara i paštetovaća?
Najzanimljivije su one sto ispustaju prah iz sebe kad ju stisnes ( ne znam tocan naziv). Znali smo se gađati njima na poslu 
Puhare...
A gle, zainteresirao sam se za gljive u zadnjih mjesec dana, stvarno nisam nikad brao... Vjerujem da kad ih počnem brati i jesti da više neću toliko pretjerivati. Pogotovo ovako kad sve sam učiš, determiniraš itd. i kad ti nema tko pokazati uživo, a znaš da te može koštati života, onda ipak radije malo kompliciraš... U početku sad pročitao na hrpi mjesta da su ...
Sve pet, samo NIKAD ne raditi ovo što si na par slika napravio. Ne čupaj cijele gljive. Nožić u ruke i odrezati malo iznad zemlje. Sunačnicu možeš i otrgnuti odmah ispod prstena jer stručak ionako nije jestiv. Ako ih čupaš uništavaš mjesto gdje nastaju spore i iz kojih nastaju nove gljive i upravo zbog toga ih kroz godine ima sve manje. Ako ostavljaš dio stručka gljiva će se dalje normalno množiti i rasti i dalje. Ako nemaš nožić noktom ju "odreži" ali nikad ne čupati cijelu van.
Najzanimljivije su one sto ispustaju prah iz sebe kad ju stisnes ( ne znam tocan naziv). Znali smo se gađati njima na poslu
Puhara
Sve pet, samo NIKAD ne raditi ovo što si na par slika napravio. Ne čupaj cijele gljive. Nožić u ruke i odrezati malo iznad zemlje. Sunačnicu možeš i otrgnuti odmah ispod prstena jer stručak ionako nije jestiv. Ako ih čupaš uništavaš mjesto gdje nastaju spore i iz kojih nastaju nove gljive i upravo zbog toga ih kroz godine ima sve manje. Ako ostavljaš dio stručka gljiva će se dalje normalno množiti i rasti i dalje. Ako nemaš nožić noktom ju "odreži" ali nikad ne čupati cijelu van.
Aha. OK...
Negdje sam pročitao da se vrganj treba lagano zarotirati, pomaknuti lijevo pa desno i tako otrgnuti, piše baš zato da se micelij ne uništava... Pa sam tako i napravio. Sad ako sam isčupao previše nije bilo namjerno... Nije mi problem ni nožićem odrezati, ionako ga imam sa sobom kad idem tako negdje.
Evo:
"Koje su najčešće pogreške koje berači rade u šumi? Berači često nožićem režu stručak gljive, a to se ne radi. Trebaju znati da se gljive kao vrganjevke beru tako da se lagano uvrne stručak prvo u jednu pa u drugu stranu i onda se gljiva oprezno izvadi da se ne unište hife gljive odnosno bijeli končići koji su vezani za gljivu. Kod rezanja gljive nožićem uvijek ostaje dio tog plodnog tijela u zemlji i truljenjem tih ostataka uništava se šuma.
https://www.vecernji.hr/lifestyle/pripremate-se-za-berbu-gljiva-ove-stvari-morate-imati-na-umu-prije-odlaska-u-sumu-1023039 "
Sad tko je u pravu, ne znam 
Sad tko je u pravu, ne znam
Pravilnik o zaštiti gljiva narodne novine članak 13:
"Sakupljanje nadzemnih vrsta gljiva, obvezno je uz pridržavanje sljedećih mjera zaštite:
– sakuplja se samo plodište gljive,
– plodište nadzemne gljive mora se odrezati nožem ili po potrebi pažljivo izvaditi ukopani dio plodišta uz pomoć noža, a nastalu rupu popuniti odgrnutom zemljom,
– zabranjeno je korištenje drugih alata (npr. lopate, grablji, motike i dr.) kao i branje rukom bez uporabe noža,
– prilikom branja gljiva ne smije se oštećivati micelij ili neposredno stanište itd "
Ovo sa zakretanjem se može raditi na vrganju ali na ostalim vrstama gljiva ne. Pogotovo ne na gljivama koje rastu u grmovima.
