Linux - pitanja i odgovori

Pusti ti priče o optimizaciji koju ne razumiješ u potpunosti i skoncentiraj se na dokaze koje ćeš mi prezentirati. To je jedino što me zanima...

Iz vlastitih mjerenja koja sam vršio prije godinu-dvije, imaš ovdje na forumu, nisi prvi koji se zabavljao sa memorijskom potrošnjom browsera. Sad si me natjerao da ponovo provjerim, ipak je prošlo nešto vremena od tada. I ništa se nije promijenilo. Privatni working set Chromea na startupu je i dalje brat bratu nekoliko redova veličine manji od working seta Firefoxa.

Chrome ima jednu manu što stvara procese za svaki novi tab, što stvara solidan overhead. Stoga ima strmiju krivulju od firefoxa, što znaći da nakon N tabova firefox bude učinkovitiji.

U ovo o optimizaciji uopće ni ne želim ulaziti, čekam i dalje memorijski izvještaj iz firefoxa.

Tu smo dakle...

Debug informacije, u slučaju GCC kompajlirane izvršne datoteke, su pohranjene ili u STABS, ili u DWARF formatu unutar same izvršne datoteke. Strip program ih očisti ako ih trebaš naknadno čistiti.

Ne, Mozilla i Google ne rasparčavaju debug buildove svojih aplikacija uokolo, nema nikakve koristi od toga. Umjesto toga distribuiraju se optimizirani buildovi. Za Mozillu znam definitivno da koriste PGO i LTO za Firefox, za Google ne znam ali vjerujem da se ne razlikuje previše...

Memorijska ušteda uklanjanjem debugging simbola nije velika, ali smanjuje opterećenje na cache procesora. Problem je što se u debug buildu optimizacije onemoguće kako bi se debug simboli poklapali sa izvršnim kodom i moglo normalno debuggirati program. Optimizacijski switch koji posebno cilja minimalnu veličinu generiranog koda -Os, u praksi ne donosi znatne uštede u odnosu na -O2 koji se uglavnom koristi za release buildove. Na mojim programima razlika je cirka nekoliko postotaka, no to varira od aplikacije do aplikacije.

Na eksplicitne alokacije memorije optimizacije nemaju baš nikakvog utjecaja. Ne možeš umanjiti memoriju na taj način. Program traži od operacijskog sustava onoliki komad memorije koliko traži i točka. Operacijski sustav mu može ili odbiti zahtjev za memorijom ili dozvoliti. U slučaju odbijenog zahtjeva prijeti ti rušenje programa.

Kompajler kao što vidiš ima minimalan učinak na krajnji memorijski otisak aplikacije, osim ako netko nije bio duhovit i nakrcao bazilijun NOP instrukcija u izvršnu datoteku. Posao optimizirajučeg kompajlera je prvenstveno primijeniti niz transformacija na programskom kodu u svrhu stvaranja niza instrukcija za čije izvršavanje treba što manji mogući broj procesorskih ciklusa.

Nisam vidoviti milan. Jedna od najgorih stvari koju programer može učiniti je nagađati koji je dio najviše procesorski intenzivan pa na slijepo primjenjivati optimizacije.

Ako te doista zanima gdje stvar zapinje pokreni profiler. Iako mislim da debelo napuhuheš cijelu stvar. GCC ne može toliko optimizirati kernel, a kada bi mogao to bi značilo da Torvalds i ekipa ne znaju svoj posao. A sasvim druga stvar je kada ti konfiguracijskim switchevima pobacaš pola stvari iz kernela van. Ali to više i nije optimizacija koja dolazi iz kompajlera, nego tvoja vlastita. Odnosno ti si sam odlučio koje stvari lete van, kompajler je samo izvršio ono što si tražio.

Codepath koji se ne izvršava te ni ne usporava, to si upamti. Očekivati ubrzanja nakon izbacivanja stvari iz izvršne datoteke možeš očekivati samo ako se codepath koji si uklonio doista i izvršava u tvom slučaju. A nakon nekog vremena čak ni codepath koji nisi izbacio neće se više nalaziti ni u radnoj memoriji nego će biti prebačen u swap. U radnoj memoriji nakon nekog vremena ostaje samo ono što u njoj treba biti (čitaj: stvari koje se doista i koriste).

Čim proces zatraži još radne memorije a nje više nema (pod pretpostavkom da nisi iscrpio virtualni adresni prostor), kernel baca u swap memorijske stranice kojima nije pristupano već X vremena, pa nakon toga one kojima nije pristupano X-1 vremena i tako sve dok ne oslobodi potrebnu količinu memorijskih stranica.

Što se startup vremena aplikacija tiče, bez SSD-a i ako podatci već nisu u FS cacheu i ako nije riječ o trivijalnim aplikacijama, čisto sumnjam da ti se startaju u stotinku. Jedan GIMP ti se neće pokrenuti u stotinku pa makar plesao lambadu na trepavicama...

I okani se tog termina kompajlirane aplikacije i kompajliran kernel. Ogromna većina aplikacija koje koristiš je kompajlirana jer se inače ne bi mogle ni izvršavati (iz tog su izuzeti interpretirani programski jezici poput pythona). "ručno kompajlirane" aplikacije je naziv koji tražiš.

Pa ako si kompajlirao aplikaciju (browser recimo) sa većom razinom optimizacije od one koja se po defaultu koristi (a postoji dobar razlog zašto se koristi, da sada ne ulazim u tematiku pogrešno kompajliranog koda), tada će se primijeniti agresivnije transformacije na programskom kodu što često donosi ubrzanja (opet ni to nije garantirano, postoje svakakve anomalije pogotovo pri eksperimentalnijim transformacijama).

Možda najveći dobitak koji možeš dobiti je uporabom -march prekidača, čisto kako bi što više prilagodio generirani kod svojem procesoru.

Ako si iz njih pri konfiguriranju izbacio neke stvari očito je da će trošiti nešto manje memorije, jer određeni dijelovi programskog koda doslovno neće biti kompajlirani i linkani u program. Ali takve uštede su malene osim ako nisi izbacio dio koji alocira memoriju za nešto.

Ono što program kasnije radi ne možeš kontrolirati kompajliranjem. Ako neka aplikacija traži od sustava 512 megabajta radne memorije možeš kompajlirati do sutra i nećeš postići baš ništa. Za takve stvari moraš izmijeniti sam programski kod.

Uz dužno poštovanje sudionicima rasprave, molim Vas da otvorite novu temu koja će se ticati optimizacije kernela kod Gentoo-a. Ova je tema Linux - pitanja i odgovori tako da rasprava koju vodite nema smisla. I da, većina nas, koji sudjelujemo u istoj, koristi "obične" distribucije.

A kaj to ima neki bolji media centar od XBMC_a ?? XBMC je uvjerljivo najbolji media centar što sam imao prilike koristiti na svim platformama.

Meni je MythTV bolje legao...

Pozdrav ljudi. Znaci stavio sam Ubuntu (na virtual machine) prije par sati. Internet mi je radio na pocetku i sve je bilo super. Sada isprobavam i internet mi uopce ne radi. Inace se spajam preko Wifi-a i neznam u cemu je problem.

Please help!

Sorry ako nisi razumio. Ne radi mi ne virtual machinu.

hm za tu lovu ima i bolje od geexbox http://www.solid-run.com/store 

Mada mi govorimo o programu ovdje ne o uređaju.

Pa evo ovako nisam u prijašnjem postu bio dovoljno jasan. Zanima me distra prvenstveno jer i sam mogu složit HTPC no ako ima neko povoljno gotovo HTPC riješenje sigurno ću i to uzet u obzir. Jasno važno je da je otvoren sustav za potencijalnu nadogranju diska i sličnih periferija.

Sva mišnjenja i sugestije su dobro došle. Hvala

Moze biti svasta. Najvjerojatnije je problem u postavkama virtualke, pa to provjeri.

Mislim, "Click", Ubuntu SDK... Do kad će više gurati svoje neke ideje... Neka se radije pobrinu da opstanu njihovi derivati a ne da oni dobivaju veliki dio Linux kolača...

http://www.linuxzasve.com/ubuntu-uvodi-novi-paketni-format

Slobodno napišite vaša mišljenja o ovome.

Pozdrav sa Debiana 7.1 sa podosta testing paketa