nekad se govorilo "čekićem i batom razbit ćemo atom". možda se tako daju i spojiti. očito, fuzija nije toliki problem, koliko sobna temperatura. podignimo sobnu temperaturu!
Osvrnuo bih se na "znanstveni" pristup kojeg koristi autor članka:
1. Rossi nije od ranije poznat kao dobar znanstvenik, kao što je nekad bio Fleischmann.
2. Nije uopće prirodoznanstvenik (navodno je diplomirao filozofiju)
3. Poznat je, već odavno, kao prevarant koji je zbog prodavanja magle čak osuđivan i zatvaran
Zaključak: Na temelju svega toga prilično se pouzdano može zaključiti da je Rossijeva fuzija samo još jedna iluzija.
Što se tiče prvog, rekao bih da postoji dovoljno otkrića u nauci koji do kojih su došli, do tada, nepoznati znanstvenici. Treće je jedna zanimljiva priča i svakako baca sumnju na Rossijev kredibilitet.
Drugo što je autor naveo je najzanimljivije. Po autoru, Rossi nije prirodoznanstvenik (zanimljiva riječ) zato jer nema diplomu iz prirodnih znanosti. Dakle, nemaš odgovarajuću diplomu, nisi znanstvenik i to je to. To te u očima dr. sc. Daria Hrupeca (znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti!) diskvalificira i zdravo! Ako želiš biti znanstvenik, prvo odgovarajuća diploma, a do tada si (barem u Darijevim očima) običan blefer.
Yeah, right. Bilo ovo s Rossijem blefijada ili ne, niti diploma čini znanstvenika, niti manjak iste nekog diskvalificira.
Evo malo razmišljam i nikako se ne mogu sjetiti kome bi ovo odgovaralo (osim naravno svima koji ne posjeduju razne energetske lobije). Kad već ajar citira stare mudrosti, evo još jedne: "Čovjek je čovjeku vuk".
Prije kao čovjek je čovjeku čovjek, jer vuk je najmanje opasan za svoj čopor. That being said... čisto sumnjam da će nešto slično uskoro ugledati svjetlo dana, ne samim time što možda raznorazni lobiji imaju raznorazne agende nego čisto zbog tehničke neizvodivosti koju je autor i sam naveo. One day, perhaps
Osvrnuo bih se na "znanstveni" pristup kojeg koristi autor članka:
...
Drugo što je autor naveo je najzanimljivije. Po autoru, Rossi nije prirodoznanstvenik (zanimljiva riječ) zato jer nema diplomu iz prirodnih znanosti. Dakle, nemaš odgovarajuću diplomu, nisi znanstvenik i to je to. To te u očima dr. sc. Daria Hrupeca (znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti!) diskvalificira i zdravo! Ako želiš biti znanstvenik, prvo odgovarajuća diploma, a do tada si (barem u Darijevim očima) običan blefer.
Yeah, right. Bilo ovo s Rossijem blefijada ili ne, niti diploma čini znanstvenika, niti manjak iste nekog diskvalificira.
Um... reci to mojim budućim poslodavcima, jer čemu onda sve ove godine na fakultetu ako mi ne treba diploma da izračunam pouzdano statiku nekog objekta. Baš sam glupson, pa ja sve znam. Šta će meni neki tamo doktori i magistri znanosti govoriti da ja nisam kvalificiran za nešto samo zato što su oni proveli svoje najbolje dane pognuti za radnim stolom u sobici 3x3m dok sam mogao lijepo završiti neki smjer na filozofskom i ljeti se kupati dok ovi luzeri sa tehničkih i ostalih fakulteta uče. (nemam namjeru omalovažavati društvene znanosti, so don't hate me :P)
Jednako kao sto ne trebas vozacku da bi znao vozit auto, tako ne trebas ni diplomu da bi naucio i znao nesto sto je apsolutno svima ionako dostupno... No vozacku trebas da bi smio vozit auto, jednako kao sto trebas diplomu da bi "dokazao" kvalifikaciju, u konacnici da bi smio obavljat taj posao... Iako diploma kao dokaz, u Hrvatskoj je mnogo relativna...
Jednako kao sto ne trebas vozacku da bi znao vozit auto, tako ne trebas ni diplomu da bi naucio i znao nesto sto je apsolutno svima ionako dostupno... No vozacku trebas da bi smio vozit auto, jednako kao sto trebas diplomu da bi "dokazao" kvalifikaciju, u konacnici da bi smio obavljat taj posao... Iako diploma kao dokaz, u Hrvatskoj je mnogo relativna...
ipak postoji neka razlika između vožnje auta i nuklearne fuzije. dok prvu stvar može obaviti i majmun, druga je teško dostupna nekom filozofu koji je vjerojatno itekako failao u područjima matematike i fizike (pa s pravom mogu tvrditi da je njegovo shvačanje nuklearne fuzije itekako ograničeno). prošla su vremena kada je pojedinac (često i samouk) mogao značajno unaprijeđivati polje (aka. niski plodovi s drva fizike su pobrani i ostaju samo oni visoku, teško dohvatljivi). danas pojedinac, bez značajnih resursa (materijalnih i ljudskih) teško može donijeti nešto novo u fizici
Mycroft,
nije to znanstveni pristup nego tek nekoliko argumenata zbog kojih opravdano mogu sumnjati da Rossi ima rješenje za hladnu fuziju.
Ako pažljivije čitate možete vidjeti da nisam rekao da SIGURNO znam da Rossijev e-cat ne radi. Ipak sam ostavio neku mogućnost da sam u krivu. Niti sam njegov uređaj vidio, niti testirao. Ne mogu znati je l' radi. Na temelju nekih indirektnih pokazatelja mogu samo reći da bih u slučaju da se moram kladiti svoj ulog stavio na to da NE RADI.
"postoji dovoljno otkrića u nauci koji do kojih su došli, do tada, nepoznati znanstvenici"
Pa to je tako, slažem se. Prije nego su postali poznati ti su znanstvenici bili nepoznati. Otkrića su ih učinila poznatima. Te znanstvenike. Ne slučajne prolaznike kojima je ideja pala na pamet poput crijepa s kuće. Znanstvenici koji su se obrazovali u svojoj struci, naporno radili pa su do nečega došli (pa ponekad još i postali poznati zbog toga).
"prirodoznanstvenik" je skraćeno od znanstvenik iz podruučja prirodnih znanosti. Postoje društvene i humanističke znanosti (tu su filozofi). Metode prikupljanja znanja u društvenim i humanističkim znanostima razlikuju se (i to jako) od metoda u prirodnim znanostima. Kad govorim o znanstvenoj metodi i znanstvenom pristupu mislim samo na prirodne znanosti. Da ovdje ne bi bilo zabune (jer Rossi za sebe smatra da je znanstvenik, a to može biti i točno u nekom općem smislu), napomenuo sam da Rossi nije prirodoznanstvenik. Time nisam htio reći da nema diplomu iz fizike. To nije važno. Nije ju ni Tesla imao. Nego da nema obrazovanje iz fizike. A to je prilično važan podatak za nekoga tko ima ambiciju riješiti jedan od trenutno najtežih problema u fizici.
Znanstvenika ne čini diploma znanstvenikom, nego postignuća. Rezultati. Martin Fleischmann je primjerice iza sebe imao značajna postignuća iz područja elektrokemije. Nije bio neki bezveznjak koji je uletio u hladnu fuziju tek tako. I svejedno se uspio prevariti. Zbog njega sam spomenuo da Rossi nije školovan kao nuklearni fizičar, da nema ranijih radova iz nuklearne fizike.
"niti diploma čini znanstvenika, niti manjak iste nekog diskvalificira"
Točno!
Usudio bih se pogađati da vi niste nuklearni fizičar i da ne znate koliko jedan filozof ili jedan samouk može znati o nuklearnoj fizici. Ni kolika je vjerojatnost da takva osoba riješi najteži problem iz nuklearne fizike koji deseci tisuća eksperata u pola stoljeća nisu mogli riješiti.
Ponavljam, ja sam ostavio mogućnost da se tako nešto ipak dogodi. Samo je to jako, jako nevjerojatno. Toliko nevjerojatno da se dosad u povijesti nikad nije dogodilo.
Svijet naprosto tako ne funkcionira. Moja je procjena (na temelju onoga što znam o tome kako prirodna znanost funkcionira) da Rossi prodaje maglu. No, to ne znači da se vi morate s tom mojom procjenom složiti.
Filozofi(mislim na one po struci) su iznimno inteligentni ljudi, a ni skola za taj smijer nije laka... Svak normalan covijek bez nekog defekta na mozgu,moze naucit nuklearnu fiziku(neki brze,neki sporije,al da se), jednako kao sto moze i naucit vozit auto... Cak je voznja automobila teza, jer tu trebaju i neke motoricke vjestine poput zapazanja,refleksa i kordinacije... Za nuklearnu fiziku trebas samo normalno pamcenje... Na diplomu mozes gledat kao na licencu za obavljanje nekog posla, dakle cisto formalna stvar, nikako mjerilo necijeg znanja... BTW, ja govorim opcenito, ne o konkretnom Rossi slucaju... Za Rossia mislim da mulja, al ne zato sto nema diplomu, vec zato sto je taj njegov "uredaj" previse savrsen da bi bio stvaran... Njegova prica vise podsjeca na reklame top shopa, nego na prezentaciju funkcionalnog reaktora hladne fuzije...
"Uglavnom, fuzija se u zvijezdama ostvaruje pri temperaturi od više milijuna Celzijevih stupnjeva. Ako oponašamo zvijezde moramo napraviti uređaj koji će izdržati takvu temperaturu."
Cijenjeni gospodin Dario hrupec je izostavio jednu bitnu stvar kod konvencionalne, zvjezdane fuzije: Osim temperatura, bitan elemenat je tlak. Tako zvijezde ne trebaju toliko visoku temperaturu jer za nasilno spajanje protona u jezgrama (kada odbijajuću elektromagnetsku, tzv Coulombovu berijeru nadvlada jaka nuklearna sila) i potom nukleosintezu - velikim dijelom pomaže strahovit gravitacijski pritisak. Pri pokušaju imitiranja zvjezdane, "vruće" fuzije mi dakle moramo nadoknaditi manjak tlaka sa daleko većom energijom kretanja (tj. toplinom) inače odbijajućih pozitivno nabijenih protona. Naše plazme fuzijske materije (ili deuterij tricijski peleti tretirani fokusiranim laserima ili magnetskom komorom s plazmom vodika - tokamakom) tako moraju umjesto zvjezdanih 15,7 milijuna (za sunce) dosezati i do 300 milijuna stupnjeva za tokamake a čak 800 milijuna stupnjeva za lasersku (prema Lawsonovom kriteriju koji uzima omjere tlaka, temperature i trajanje uvjeta.)
No autor je zaboravio napomenuti još nešto. Postoji (da prevedem) inercijalna elektrostatička komora, od koje je najpoznatiji Farnsworth–Hirsch fusor KOJI LJUDI RADE U RAZNIM INSTITUCIJAMA PA ČAK I KUĆNIM UVJETIMA. I stvarca dokazano RADI. https://en.wikipedia.org/wiki/Fusor
Dakle inače su mi simpatični tekstovi gospodina Hrupeca, i znam da sve ovo gore itekako zna,
ali mislim da je ovaj put malo preinfantilno napisao članak - kao da je tekst za modru lastu a ne za IT portal.
Drugi dio koji mi se ne sviđa je ad hominem podrugivanje iz gospodina Rossija.
Znanstveni pristup nije izrugivanje autoru eksperimenta, NEGO PONAVLJANJE EKSPERIMENTA.
Recimo to su pokušavali u Martin Fleischmann Memorial Project i dobili su ovo:
http://www.wired.co.uk/news/archive/2015-02/06/cold-fusion-reactor
Naravno, oni nemaju kompletna saznanja o Rossijevom E-catu, prema kojem naravno da valja biti skeptičan, čim stvar nije transparentna.
No nije dobro upadati ni u zamku dogmatizma i akademskog elitizma u nauci.
"Um... reci to mojim budućim poslodavcima, jer čemu onda sve ove godine na fakultetu ako mi ne treba diploma da izračunam pouzdano statiku nekog objekta. Baš sam glupson, pa ja sve znam."
Točno, tvoji budući poslodavci će tražiti diplomu. Međutim, samo gluplji među tim budućim poslodavcima će tu diplomu smatrati za garanciju tvog znanja i tvojih sposobnosti. Točno da je daleko vjerojatnije da određeno znanje posjeduje netko s odgovarajućom diplomom. Ne podcjenjujem diplomu (imam jednu), ali je niti precjenjujem.
Ono što sam htio reći, je slijedeće: moguće je imati znanje bez diplome.
Nego, računanje statike nekog objekta? Pričamo o znananstvenicima, a ne o inženjerima. Kako je krenulo, statiku nekog objekta će uskoro računati inteligentni kompjuter brže nego što tebi treba da shvatiš koja je gornja strana nacrta. :)
Inače drago mi je da se autor javlja u komentiranje teme, da možemo dvosmjerno komunicirati Mislim da je to daleko bolje usputno i nesvjesno učenje (makar i površno, dobra je podloga) nego neka prisila
koju obično u školi mladi odrade sa nikakvom voljom ili interesom.
:
Da se vratim na potrebe za električnom energijom na zemlji.
Neke industrijsko/državno/administrativno centralizirane pogone poput klasičnih fisijskih nuklearki i sada fuzijskih npr. ITERA i NIFa mi osobno nisu baš simpatične.
Nekako navijam za daleko prokladnije, manje opasne, jeftinije i neovisne mikro izvore energije koji bi se mogli razviti projektima poput fotoelektričnih
stakala i boje sa efikasnošću od već gotovo 20%. Nebi nam trebali strahoviti troškovi za centralizirane elektroenergeteske stanice, prekidanje vodotokova, izgaranje fosilnih goriva,
dalekovode... jasno tu je još uvijek najveći problem pohrana energije, jer zasad naravno električnu energiju nemožemo imati
pohranjenu nikako pametnije nego u konvencionalnoj bateriji, kondenzatoru ili nekom supravodljivom krugu, a noć ili zima nisu baš povoljni za neprekinutu opskrbu solarom.
No eto, i dalje, neka mini kućna vjetro/sunco/zemljotermalna elektranica mi se čini kao bolje rješenje, posebno u nerazvijenim dijelovima svijeta (sa većinom stanovništva zemlje!)
pa i našim izoliranim krajevima.
edit; sad se sjetio, npr. u njemačkoj stočarskoj proizvodnji, sasvim je uvriježena i metan bazirana mini termoenergana, a u tim dijelovima svijeta i smeće je na cijeni, makar sve to proizvodi stakleničke plinove, ipak je korisnije nego ovo šti mi radimo sa otpadom. https://vimeo.com/103801887
Mycroft,
nije to znanstveni pristup nego tek nekoliko argumenata zbog kojih opravdano mogu sumnjati da Rossi ima rješenje za hladnu fuziju.
Ako pažljivije čitate možete vidjeti da nisam rekao da SIGURNO znam da Rossijev e-cat ne radi. Ipak sam ostavio neku mogućnost da sam u krivu. Niti sam njegov uređaj vidio, niti testirao. Ne mogu znati je l' radi. Na temelju nekih indirektnih pokazatelja mogu samo reći da bih u slučaju da se moram kladiti svoj ulog stavio na to da NE RADI.
"postoji dovoljno otkrića u nauci koji do kojih su došli, do tada, nepoznati znanstvenici"
Pa to je tako, slažem se. Prije nego su postali poznati ti su znanstvenici bili nepoznati. Otkrića su ih učinila poznatima. Te znanstvenike. Ne slučajne prolaznike kojima je ideja pala na pamet poput crijepa s kuće. Znanstvenici koji su se obrazovali u svojoj struci, naporno radili pa su do nečega došli (pa ponekad još i postali poznati zbog toga).
"prirodoznanstvenik" je skraćeno od znanstvenik iz podruučja prirodnih znanosti. Postoje društvene i humanističke znanosti (tu su filozofi). Metode prikupljanja znanja u društvenim i humanističkim znanostima razlikuju se (i to jako) od metoda u prirodnim znanostima. Kad govorim o znanstvenoj metodi i znanstvenom pristupu mislim samo na prirodne znanosti. Da ovdje ne bi bilo zabune (jer Rossi za sebe smatra da je znanstvenik, a to može biti i točno u nekom općem smislu), napomenuo sam da Rossi nije prirodoznanstvenik. Time nisam htio reći da nema diplomu iz fizike. To nije važno. Nije ju ni Tesla imao. Nego da nema obrazovanje iz fizike. A to je prilično važan podatak za nekoga tko ima ambiciju riješiti jedan od trenutno najtežih problema u fizici.
Znanstvenika ne čini diploma znanstvenikom, nego postignuća. Rezultati. Martin Fleischmann je primjerice iza sebe imao značajna postignuća iz područja elektrokemije. Nije bio neki bezveznjak koji je uletio u hladnu fuziju tek tako. I svejedno se uspio prevariti. Zbog njega sam spomenuo da Rossi nije školovan kao nuklearni fizičar, da nema ranijih radova iz nuklearne fizike.
"niti diploma čini znanstvenika, niti manjak iste nekog diskvalificira"
Točno!
Usudio bih se pogađati da vi niste nuklearni fizičar i da ne znate koliko jedan filozof ili jedan samouk može znati o nuklearnoj fizici. Ni kolika je vjerojatnost da takva osoba riješi najteži problem iz nuklearne fizike koji deseci tisuća eksperata u pola stoljeća nisu mogli riješiti.
Ponavljam, ja sam ostavio mogućnost da se tako nešto ipak dogodi. Samo je to jako, jako nevjerojatno. Toliko nevjerojatno da se dosad u povijesti nikad nije dogodilo.
Svijet naprosto tako ne funkcionira. Moja je procjena (na temelju onoga što znam o tome kako prirodna znanost funkcionira) da Rossi prodaje maglu. No, to ne znači da se vi morate s tom mojom procjenom složiti.
Hvala na odgovoru. Nisam nuklearni fizičar, ali imam odgovarajuću diplomu zahvaljujući kojoj ;-) imam ideju o koliko se kompleksnim stvarima radi. Dakle, potrebno je i dovoljno biti nuklearni fizičar (sa diplomom!) da se zna "koliko jedan filozof ili jedan samouk može znati o nuklearnoj fizici"? Osobno, vjerujem da netko samouk može mnogo naučiti i znati o nuklearnoj fizici. Svakako je to malo vjerojatno, ali sasvim je moguće.
Nego, "vi" na Bugovom forumu? Mislim da to nije potrebno.
Mislim da je osnova našeg neslaganja različito razumijevanje pojma "znanstvenik". Iako je to definicija većine rječnika, po meni znanstvenik nije jednostavno: "A person who is studying or has expert knowledge of one or more of the natural or physical sciences". Može iskreni odgovor? Vrlo otprilike, koliki postotak znanstvenika na Ruđeru se zaista bavi znanstvenim radom na pomicanju granica sveukupnog znanja (OK, malo nezgrapno, ali nadam se da je jasno što želim reći)?
Mycroft,
OK, možemo na ti.
Mislim da smo se složili da znanstvenika ne određuje diploma ni titula nego posao koji radi (istraživanje) i rezultati koje postiže (koji se očituju, između ostalog, u objavljenim radovima).
E sad, granice znanja pomiču uglavnom oni koji se bave temeljnim istraživanjima. A takvih je samo dio. Od njih, naravno, nisu svi jednako uspješni. Kao i u sportskom klubu, ne doguraju svi do olimpijade ni do titule svjetskog prvaka. Ali znanost je danas "ekipni sport", nisu bitni samo istaknuti pojedinci (mada jesu jako važni), bitno je da cijela ekipa usklađeno radi.
Teško mi je reći koji je postotak istaknutih ljudi s vrhunskim rezultatima. Nije jako velik, ali takvih ljudi na Ruđeru svakako ima.
Često se događa da "priznati znanstvenik" pod stare dane drži teoriju koja ne drži vodu, a ljudi mu povlauju zbog "poznatosti". Evo primjera:
1. Linus Pauling je tvrrdio da megadoze vitamina C liječe rak, za što ne samo da nije imao nikakav medicinski dokaz, nego se teorija
opirala svemu što se zna o djelovanju lijekova. (Svaki lijek u prevelikoj dozi djeluje kao otrov - to je znao još i otac suvremene farmakologije
Paracelsus).
2. Neki je moj ugledni kolega, liječnik i toksikolog po struci, razvio teoriju da je olovo lijek protiv raka, mada je evidentno da je otrov. Teorija mu se termeljila na neznalačkoj
interpretaciji nekog istraživanja iz 1936. godine (!) i u potpunom nepoznavanju molekularne biologije i organske kemije. Na kraju gotovo da je izazvao međunarodni
škandal kad je nekom uglednom stranom virologu - i to na njeovom predavanju! - stao tumačiti svoju teoriju s podužim uvodom što je DNA i RNA.
3. Neki naš ugledni antropolog stao mi je tumačiti svoju teoriju da su ljudi potekli ne od viših primata nego od semiakvatičnih životinja (tuljana!).
4. Jedan naš kemičar razvijao je teoriju koloidnih otopina na temelju pretpostavke da Debye-Huckelova jednadžba vrijedi za koncentrirane otopine, unatoč
činjenici da se ona aproksimacija za otopine "beskonačnog razrijeđenja", tj. za otopine beskrajno male koncentracije. Ineče je bio profesor fizičke kemije
i tu je teoriju predavao svojim studentima.
5. Doajen naše anorganske kemije Vladimir Njegovan razvijao ne neku svoju teoriju entropije na temelju energetizma, za koju mu je sam otac teorije
energetizma Wilhelm Ostwald napisao da ništa ne valja. No Njegovan se nije dao krstiti.
Znanstvenici nisu ništa manje bolesno tvrdoglavi od drugih ljudi. Kad oni pošandrcaju mnogi im vjeruju jer su zaodjenuti plaštom autoriteta. No u znanosti
autoritet ne vrijedi ništa. Vrijede argumenti i činjenice.
Eto toliko,
dr. sc. Nenad Raos
kad partnerici kažemo: ti si moje sunce (ili sunce ti tvoje), zapravo kažemo: ti si moj obnovljiv izvor enormnih količina različitih vrsta energije i zračenja, nastalih fuzijom atoma vodika u helij. a sve to na temperaturi spavaće sobe. doduše, ne daješ više nego što ulažem u tebe ali eto, radimo na tome.
http://www.dailymotion.com/video/x11lvw_thomas-dolby-she-blinded-me-with-sc_music
Što misli autor članka o LENR konceptu?
Na netu sam čitao da Rossijev E-cat spada u tu "skupinu".
Ako sam dobro razumio koncept, LENR nije "prava fuzija", nego neutronski uhvat za koji nisu potrebne ekstemne temperature.
lp
No autor je zaboravio napomenuti još nešto. Postoji (da prevedem) inercijalna elektrostatička komora, od koje je najpoznatiji Farnsworth–Hirsch fusor KOJI LJUDI RADE U RAZNIM INSTITUCIJAMA PA ČAK I KUĆNIM UVJETIMA. I stvarca dokazano RADI. https://en.wikipedia.org/wiki/Fusor
Koji je problem s tom konstrukcijom da joj se ne može podići snaga i efikasnost? Našao sam jedan rad o tome, ali slabo sam išta shvatio (unatoč diplomi ).
Zašto niste u članku spomenuli Locheed Martin i njihov kompaktni fuzujski reaktor, on mi je čak najizgledniji, an ni firma nije neka koja prodaje maglu.
Jednako kao sto ne trebas vozacku da bi znao vozit auto, tako ne trebas ni diplomu da bi naucio i znao nesto sto je apsolutno svima ionako dostupno... No vozacku trebas da bi smio vozit auto, jednako kao sto trebas diplomu da bi "dokazao" kvalifikaciju, u konacnici da bi smio obavljat taj posao... Iako diploma kao dokaz, u Hrvatskoj je mnogo relativna...
Okruzen sam magistrima i doktorima :D i samo mogu reci jedno: budala do budale, puno skole al nikakvog znanja :D
informaticka struka....
em ne slusaju, em ne zele uciti em misle da su zbog skole face :) jbga, zato ja fušam i nesposobni su ista shvbatiti :D
od skole se nikad ntko nije opametio, ne kazem da je nepotrebna al glupan ostaje glupan :D bio doktor, magistar ili sta vec :D
Ne umanjujuci znacaj i doprinos Alhazena, ipak bi pocetak modernog znanstvenog pristupa pripisao Talesu Milecaninu.
I da, jos jedan fantastican clanak! Bravo!

Jednako kao sto ne trebas vozacku da bi znao vozit auto, tako ne trebas ni diplomu da bi naucio i znao nesto sto je apsolutno svima ionako dostupno... No vozacku trebas da bi smio vozit auto, jednako kao sto trebas diplomu da bi "dokazao" kvalifikaciju, u konacnici da bi smio obavljat taj posao... Iako diploma kao dokaz, u Hrvatskoj je mnogo relativna...
Okruzen sam magistrima i doktorima :D i samo mogu reci jedno: budala do budale, puno skole al nikakvog znanja :D
informaticka struka....
em ne slusaju, em ne zele uciti em misle da su zbog skole face :) jbga, zato ja fušam i nesposobni su ista shvbatiti :D
od skole se nikad ntko nije opametio, ne kazem da je nepotrebna al glupan ostaje glupan :D bio doktor, magistar ili sta vec :D
To ti o sebi malo ha.
Sto se tice Lockheed Martin-a i njigove pouzdanosti sve sto mogu da kazem je f-35.
http://blogs.reuters.com/great-debate/2014/07/14/pentagons-big-budget-f-35-fighter-cant-turn-cant-climb-cant-run/
Često se događa da "priznati znanstvenik" pod stare dane drži teoriju koja ne drži vodu, a ljudi mu povlauju zbog "poznatosti". Evo primjera:
1. Linus Pauling je tvrrdio da megadoze vitamina C liječe rak, za što ne samo da nije imao nikakav medicinski dokaz, nego se teorija
opirala svemu što se zna o djelovanju lijekova. (Svaki lijek u prevelikoj dozi djeluje kao otrov - to je znao još i otac suvremene farmakologije
Paracelsus).
2. Neki je moj ugledni kolega, liječnik i toksikolog po struci, razvio teoriju da je olovo lijek protiv raka, mada je evidentno da je otrov. Teorija mu se termeljila na neznalačkoj
interpretaciji nekog istraživanja iz 1936. godine (!) i u potpunom nepoznavanju molekularne biologije i organske kemije. Na kraju gotovo da je izazvao međunarodni
škandal kad je nekom uglednom stranom virologu - i to na njeovom predavanju! - stao tumačiti svoju teoriju s podužim uvodom što je DNA i RNA.
3. Neki naš ugledni antropolog stao mi je tumačiti svoju teoriju da su ljudi potekli ne od viših primata nego od semiakvatičnih životinja (tuljana!).
4. Jedan naš kemičar razvijao je teoriju koloidnih otopina na temelju pretpostavke da Debye-Huckelova jednadžba vrijedi za koncentrirane otopine, unatoč
činjenici da se ona aproksimacija za otopine "beskonačnog razrijeđenja", tj. za otopine beskrajno male koncentracije. Ineče je bio profesor fizičke kemije
i tu je teoriju predavao svojim studentima.
5. Doajen naše anorganske kemije Vladimir Njegovan razvijao ne neku svoju teoriju entropije na temelju energetizma, za koju mu je sam otac teorije
energetizma Wilhelm Ostwald napisao da ništa ne valja. No Njegovan se nije dao krstiti.
Znanstvenici nisu ništa manje bolesno tvrdoglavi od drugih ljudi. Kad oni pošandrcaju mnogi im vjeruju jer su zaodjenuti plaštom autoriteta. No u znanosti
autoritet ne vrijedi ništa. Vrijede argumenti i činjenice.
Eto toliko,
dr. sc. Nenad Raos
A akademik Paar sa svojim teorijama?
Sto se tice Lockheed Martin-a i njigove pouzdanosti sve sto mogu da kazem je f-35.
http://blogs.reuters.com/great-debate/2014/07/14/pentagons-big-budget-f-35-fighter-cant-turn-cant-climb-cant-run/
Ti si totalno krivo shvatio poantu... Covijek nije mislio na tipicnu pouzdanost u smislu da primjerice reaktor radi savrseno... Vec na pouzdanost u smislu da to ipak objavljuje jedan LM, koji u svom kadru sigurno nema samouke fizicare i filozofe... Sto pak se tice ovog linka, totalno nema nikakve veze sa temom...
Sto se tice Lockheed Martin-a i njigove pouzdanosti sve sto mogu da kazem je f-35.
http://blogs.reuters.com/great-debate/2014/07/14/pentagons-big-budget-f-35-fighter-cant-turn-cant-climb-cant-run/
Ti si totalno krivo shvatio poantu... Covijek nije mislio na tipicnu pouzdanost u smislu da primjerice reaktor radi savrseno... Vec na pouzdanost u smislu da to ipak objavljuje jedan LM, koji u svom kadru sigurno nema samouke fizicare i filozofe... Sto pak se tice ovog linka, totalno nema nikakve veze sa temom...
F-35 se razvija godinama, u njega su utrosene miljarde i dalje nije ni blizu gotovog proizvoda. Isto to mozes prenijeti na njihov fuzijski reaktor.
Sto se tice Lockheed Martin-a i njigove pouzdanosti sve sto mogu da kazem je f-35.
http://blogs.reuters.com/great-debate/2014/07/14/pentagons-big-budget-f-35-fighter-cant-turn-cant-climb-cant-run/
Ti si totalno krivo shvatio poantu... Covijek nije mislio na tipicnu pouzdanost u smislu da primjerice reaktor radi savrseno... Vec na pouzdanost u smislu da to ipak objavljuje jedan LM, koji u svom kadru sigurno nema samouke fizicare i filozofe... Sto pak se tice ovog linka, totalno nema nikakve veze sa temom...
Kako ne. U potpunosti ima veze s ovom temom i podtemom o LM. Umjesto da su objavili kako je f-35 najbolji avion ikad napravljen isti su podvrgli znanstvenom ispitivanju i provjeri gdje je dokazano da to što su napravili ne radi. I umjesto da su i dalje tvrdili kako je to najbolji avion ikad, a da je ovo samo iluminatsko-bilderberska urota objavljeno je kako avion ide na daljnje dorade. Znanstveni pristup, što mislim da je u principu i bila tema članka, a da je hladna fuzija bila samo primjer na kojoj se tema obradila.
Zato što mi nije bila namjera dati sveobuhvatni pregled potencijalnih rješenja za fuziju (a da sam to i radio prvenstveno bih pisao o ITER-u).
Pa sad, Locheed Martin jest renomirana firma, ali to nije garancija da će svaki projekt na kojem rade biti uspješan.
Ne znam, vidim da daju velika obećanja i najave tipa evo-samo-što-nije, ali ja nisam baš u to siguran :)
Vidjet ćemo. Ja bih se kladio na ITER, no moguće je da na kraju ispadne i nešto drugo.
LENR je svojedobno bio potpuno odbačen koncept kao potencijalna tehnologija za energetiku, no onda se opet pomalo vratio interes sa raznih strana.
Ne znam, nije moje područje. Možda neki segment toga i ima neki potencijal u energetskom smislu. Zdenko Šimić vjerojatno više zna o tome.
Mislim da je relativno dobar pregled dan ovdje:
http://www.huffingtonpost.com/david-h-bailey/low-energy-nuclear-reacti_b_6189772.html
Mislim da je jedina veza između Rossija i fuzije ta što je kao i fuzija taj njegov E-cat već godinama "uskoro na tržištu" :-)
Inače, Rossijev izum trpaju u LENR područje, ali to je zapravo samo drugi naziv za hladnu fuziju smišljen upravo zbog loše reputacije "hladne fuzije".
LENR istražuju i u NASI, a osim Rossija tu je i firma Defkalion koja tvrdi isto što i Rossi.
Ne znam da li je autor čuo za takozvani EMDrive koji testiraju u NASI i da li ima nešto reći o tome?
EMDrive nema veze s fuzijom ali je također nešto što ne bi trebalo raditi..
oj, fuzijo hladna li nam biiiiila
energije more podariiiiila
oooj.
spoji nama atome vodiiika
potreba je naša poveliiiika
oooj.
uz helija bit će viška struuje
legalno se prika priključuuje
oooj.
oj, fuzijo, samo da si laaadna
da nam dica ne ostanu gladnaaa
oooj.