.
Zvonimir Drvar je jednom u Kerempuhu napisao ovaj aforizam: "čovjek koji jede govna je perpetuum mobile". na neki način se ovo može primijeniti i na otkup vlastitih dionica (iliti - sadim krumpir na svojoj njivi pa ga sam sebi prodajem).
Zvonimir Drvar je jednom u Kerempuhu napisao ovaj aforizam: "čovjek koji jede govna je perpetuum mobile". na neki način se ovo može primijeniti i na otkup vlastitih dionica (iliti - sadim krumpir na svojoj njivi pa ga sam sebi prodajem).
pocetak kraja...
Zvonimir Drvar je jednom u Kerempuhu napisao ovaj aforizam: "čovjek koji jede govna je perpetuum mobile". na neki način se ovo može primijeniti i na otkup vlastitih dionica (iliti - sadim krumpir na svojoj njivi pa ga sam sebi prodajem).
pocetak kraja...
Početak kraja. Hahahhaa. Mrzim taj Apple, ali samo gledaj koliko će im porasti dionice čim izađe novi iPhone. Netko će se obogatit. ;)
Ah taj Wall Street.
"The point is, ladies and gentleman, that greed, for lack of a better word, is good. Greed is right, greed works." - Gordon Gekko (Michael Douglas)
:)
meni je ovo sasvim logično: s obzirom da znaju svoj potencijal, iskoristili su priliku pojeftinjenja svojih dionica i kupili ih da ih kasnije opet mogu prodati kad im poraste cijena (a očito hoće čim su se odlučili na toliki iznos za otkup)
no fascinantniji mi je ovaj ekonomski "stručnjak": "investitor Carl Icahn" i floskule da "zahtjeva od Applea da na otkup dionica potroši čitavih 150 milijardi dolara koristeći se posuđenim novcem. Prema njegovim izračunima to bi pomoglo Appleu da prebrodi pad vrijednosti dionica". U prijevodu - digni kredit da otkupiš vlastitu nekretninu kako joj ne bi pala tržišna vrijednost (iako tržišna vrijednost ne garantira da bi netko drugi ponudio istu ili veću cifru neg bi bila ona od dignutog kredita)
sve što ekonomisti taknu se pretvara u drek
čovjek ima love i stvari gleda samo kroz zaradu, a ne emocije. to je korporativna amerika (voljeli mi to ili ne).
meni je samo žalosno da vrijednost dionice ne ovisi o samom poslovanju nego o špekulantima s wall streeta.
To nije ništa drugo nego smanjenje realne vrijednosti (potrošen novac = pad dobiti) kako bi se stvorilo kratkoročno povećanje vrijednosti stvaranjem privida potražnje. Ili po naški: prelijevanje iz šupljeg u prazno!
Da, iz novca u dionice kojima vrijednost pada sa napuhane vrijednosti temeljene na krivoj procjeni na realnu vrijednost. Definicija loše investicije, a dignit će vrijednost kompanije!
čovjek ima love i stvari gleda samo kroz zaradu, a ne emocije. to je korporativna amerika (voljeli mi to ili ne).
meni je samo žalosno da vrijednost dionice ne ovisi o samom poslovanju nego o špekulantima s wall streeta.
a čuj uglavnom je vrijednost dionice špekulacija, nekad je žestoko precijenjena, a nekad podcijenjena, jbga,
a to da troše posuđeni novac, hahahaha, bar oni imaju para da neznaju gdje bi dalje investirali,, pa zašto ne kupit svoje dionice ako ekipa želi prodat jeftinije a vjeruješ da će s vremenom rezultati bit bolji pa ćeš zaraditi i na rastu cijena dionica, u krajnjem slučaju imaju kapitala da je mogu zapucat debelo u plus, jbga kapitalizam, špekulacije, pretakanje iz šupljeg u prazno, al tako je to uvjek bilo, tko jači taj tlači,
da je bilo viška para pred 10 godina pa utuć apple, ali i u konkurenciju, samsung, gugl... pa neka se oni natječu, al pogledajte im vrijednosti dionica unatrag 10-15 godina usprkos "krizi"
Da, iz novca u dionice kojima vrijednost pada sa napuhane vrijednosti temeljene na krivoj procjeni na realnu vrijednost. Definicija loše investicije, a dignit će vrijednost kompanije!
Kad izbace sat dionice ce im porasti za barem dvadeset posto i ovih 54 milijarde dolara koje su sad utrosili ce vratiti kroz prodaju dionica i zaraditi dodatnih 11 milijardi extra profita.
meni je ovo sasvim logično: s obzirom da znaju svoj potencijal, iskoristili su priliku pojeftinjenja svojih dionica i kupili ih da ih kasnije opet mogu prodati kad im poraste cijena (a očito hoće čim su se odlučili na toliki iznos za otkup)
no fascinantniji mi je ovaj ekonomski "stručnjak": "investitor Carl Icahn" i floskule da "zahtjeva od Applea da na otkup dionica potroši čitavih 150 milijardi dolara koristeći se posuđenim novcem. Prema njegovim izračunima to bi pomoglo Appleu da prebrodi pad vrijednosti dionica". U prijevodu - digni kredit da otkupiš vlastitu nekretninu kako joj ne bi pala tržišna vrijednost (iako tržišna vrijednost ne garantira da bi netko drugi ponudio istu ili veću cifru neg bi bila ona od dignutog kredita)
sve što ekonomisti taknu se pretvara u drek
Apple je sa iPhoneom 5S, odnosno proizvodom koji je stvarno napravljen s "pola snage", oborio sve vlastite rekorde.
iPhone 6 će biti all-out kakav još nije viđen u povijesti linije , a slijedit će ga revolucionarni naslijednik Macbook Aira iz linije iPad.
Tako da, slažem se..buyback je apsolutno pragmatičan i logičan potez
nakon prakticki istih mobitela jos od Iphone 4(4S,5,5S i 5C).. Apple ce izdati Iphone 6(ili Air, kako god).. koji ce biti potpuno novi uređaj..
plus izdavanje sata.. budite sigurni da ce nakon toga dvoje dionice i prodaja jos vise skociti..
meni je ovo sasvim logično: s obzirom da znaju svoj potencijal, iskoristili su priliku pojeftinjenja svojih dionica i kupili ih da ih kasnije opet mogu prodati kad im poraste cijena (a očito hoće čim su se odlučili na toliki iznos za otkup)
no fascinantniji mi je ovaj ekonomski "stručnjak": "investitor Carl Icahn" i floskule da "zahtjeva od Applea da na otkup dionica potroši čitavih 150 milijardi dolara koristeći se posuđenim novcem. Prema njegovim izračunima to bi pomoglo Appleu da prebrodi pad vrijednosti dionica". U prijevodu - digni kredit da otkupiš vlastitu nekretninu kako joj ne bi pala tržišna vrijednost (iako tržišna vrijednost ne garantira da bi netko drugi ponudio istu ili veću cifru neg bi bila ona od dignutog kredita)
sve što ekonomisti taknu se pretvara u drek
Apple je sa iPhoneom 5S, odnosno proizvodom koji je stvarno napravljen s "pola snage", oborio sve vlastite rekorde.
iPhone 6 će biti all-out kakav još nije viđen u povijesti linije , a slijedit će ga revolucionarni naslijednik Macbook Aira iz linije iPad.
Tako da, slažem se..buyback je apsolutno pragmatičan i logičan potez
Dijonice padaju ili ne oni su uvik u profitu jos od 2010 kad stalno obaraju rekorde nema sumnje da ce ove godine bit sta drugacije :)
.
Zvonimir Drvar je jednom u Kerempuhu napisao ovaj aforizam: "čovjek koji jede govna je perpetuum mobile". na neki način se ovo može primijeniti i na otkup vlastitih dionica (iliti - sadim krumpir na svojoj njivi pa ga sam sebi prodajem).
Ovo je primer ekonomije oko kojeg sva trojica nemamo blage veze.
Ništa u dioničarstvu nije špekulativno. Knjigovodstvena vrijednost firme je obični voodoo za većinu kompanija - MS npr. osim keša na računima i objekata u kojima radi većina njegovih zaposlenih, nema ništa opipljivo. Knjigovodstveno su firmica koja vjerojatno ne bi ušla u prvih 500 u SAD-u. To je zato što imaju znanje, patente, udio na tržištu koji se knjigovodstveno ne može nikad realno prikazati. Ali, ako nekoliko miliona ljudi kupi udjele u toj firmi, na taj način će joj dati tržišnu vrijednost. I ona je za MS drastično drugačija od knjigovodstvene vrijednosti. Ista stvar je i kod Applea; njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi oko 150milijardi a na tržištu vrijede 3 puta više. Taj umnožak ovisi i o medijima, a mediji im trenutno nisu skloni - očekuju čuda svake godine, a to si ni Isus nije mogao priuštiti.
Otkup vlastitih dionica u njihovom slučaju mi se čini malo sumnjiv - sklon sam vjerovati da Tim ima klauzulu u svom ugovoru da mora ostvariti određeni iznos zarade po dionici pa to na ovaj način knjigovodstveno manipulira...
Dajmo malo čitamo prije komentara-ne radi se o profitu nego o broju prodanih Iphone-a
.
Zvonimir Drvar je jednom u Kerempuhu napisao ovaj aforizam: "čovjek koji jede govna je perpetuum mobile". na neki način se ovo može primijeniti i na otkup vlastitih dionica (iliti - sadim krumpir na svojoj njivi pa ga sam sebi prodajem).
Ovo je primer ekonomije oko kojeg sva trojica nemamo blage veze.
envy, između ostaloga (informatričar, grafičar, kemičar, prevoditelj/sudski tumač) sam i mr. sc. ek. i (svojevoljno) bivši nastavnik/predavač ekonomskih predmeta u srednjim školama i na visokim učilištima. ne bi se baš reklo da nemam pojma 
Ništa u dioničarstvu nije špekulativno. Knjigovodstvena vrijednost firme je obični voodoo za većinu kompanija - MS npr. osim keša na računima i objekata u kojima radi većina njegovih zaposlenih, nema ništa opipljivo. Knjigovodstveno su firmica koja vjerojatno ne bi ušla u prvih 500 u SAD-u. To je zato što imaju znanje, patente, udio na tržištu koji se knjigovodstveno ne može nikad realno prikazati. Ali, ako nekoliko miliona ljudi kupi udjele u toj firmi, na taj način će joj dati tržišnu vrijednost. I ona je za MS drastično drugačija od knjigovodstvene vrijednosti. Ista stvar je i kod Applea; njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi oko 150milijardi a na tržištu vrijede 3 puta više. Taj umnožak ovisi i o medijima, a mediji im trenutno nisu skloni - očekuju čuda svake godine, a to si ni Isus nije mogao priuštiti.
Otkup vlastitih dionica u njihovom slučaju mi se čini malo sumnjiv - sklon sam vjerovati da Tim ima klauzulu u svom ugovoru da mora ostvariti određeni iznos zarade po dionici pa to na ovaj način knjigovodstveno manipulira...
Cijena dionice se ne racuna tako da se zbroji vrijednost gotovine i nekretnina vec se dobit mnozi s koeficijentom koji ovisi o tipu tvrtke (maloprodaja, veleprodaja, servis), a koji manje vise prognozira dugorocnost opstanka tvrtke. Na to se nadoda iznos gotovine koji se moze isplatiti bez da se utjece na rad tvrtke. Ukoliko tvrtka ima viska nekretnina koje ne koristi i koje moze prodati bez utjecaja na rad i to se nadodaje. Nekretnine koje tvrtka koristi za rad se ne ubrajaju jer se ne mogu prodati, tvrtka ne moze raditi bez njih i proizvoditi dobit koju sad proizvodi. Kad je gore navedeni koeficijent veci od 10-15 (osim kod vrlo stabilnih i dugorocnih tvrtki kao IBM, Boeing i sl.) to znaci da se ocekuje porast dobiti u sljedecim godinama i time se kompenzira veca cijena dionice od uobicajene.
ovo je meni posve logičan potez, ljudi kupuju svoje dionice sad kad je cijena pala, a nitko nije bolje upućen šta će sljedeće napraviti od njih samih, a kako leakovi pokazuju izdat će iPhone sa većim ekranom, za takvim ajfonom korisnici doslovno plaču već par godina, s obzirom da će biti većih dimenzija pretpostavljam da će biti i tanji (znajući Apple vjerojatno najtanji na svijetu) a kako će to Apple upakirati možemo samo sanjeti dizajn će sigurno biti bomba, tanko, elegantno, veliki ekran. Osim toga vjerojatno će unutra utrpati ekran rezolucije slične sadašnjim iPadima i to će se prodavati doslovno kao ludo. Dionice će poletit u nebo i to je to. Druga opcija je da ako i ne izdaju sve ovo navedeno i izdaju opet "isti" iPhone samo malo poboljšan, nakon bilo kojeg predstavljanja ajfona dosad dionice bi porasle, pa da porastu i samo dolar i da ih prodaju opet će zaraditi par milijardi a par milijardi nikad nije za bacit :)
Ništa u dioničarstvu nije špekulativno. Knjigovodstvena vrijednost firme je obični voodoo za većinu kompanija - MS npr. osim keša na računima i objekata u kojima radi većina njegovih zaposlenih, nema ništa opipljivo. Knjigovodstveno su firmica koja vjerojatno ne bi ušla u prvih 500 u SAD-u. To je zato što imaju znanje, patente, udio na tržištu koji se knjigovodstveno ne može nikad realno prikazati. Ali, ako nekoliko miliona ljudi kupi udjele u toj firmi, na taj način će joj dati tržišnu vrijednost. I ona je za MS drastično drugačija od knjigovodstvene vrijednosti. Ista stvar je i kod Applea; njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi oko 150milijardi a na tržištu vrijede 3 puta više. Taj umnožak ovisi i o medijima, a mediji im trenutno nisu skloni - očekuju čuda svake godine, a to si ni Isus nije mogao priuštiti.
Otkup vlastitih dionica u njihovom slučaju mi se čini malo sumnjiv - sklon sam vjerovati da Tim ima klauzulu u svom ugovoru da mora ostvariti određeni iznos zarade po dionici pa to na ovaj način knjigovodstveno manipulira...
.
Zvonimir Drvar je jednom u Kerempuhu napisao ovaj aforizam: "čovjek koji jede govna je perpetuum mobile". na neki način se ovo može primijeniti i na otkup vlastitih dionica (iliti - sadim krumpir na svojoj njivi pa ga sam sebi prodajem).
Ovo je primer ekonomije oko kojeg sva trojica nemamo blage veze.
envy, između ostaloga (informatričar, grafičar, kemičar, prevoditelj/sudski tumač) sam i mr. sc. ek. i (svojevoljno) bivši nastavnik/predavač ekonomskih predmeta u srednjim školama i na visokim učilištima. ne bi se baš reklo da nemam pojma
Evo Egregični je to na svoj način objasnio. Da vidimo tvoje mišljenje, jer ja nemam ni mr. ni sc. nego sma obični dipl.ing. Elektrotenike, i u svojoj struci sam jako dobar. A iskreno sam pitao i Dr ekonomije koje nisu imali balge veze na neka od mojih banalnih pitanja, naravo povezani sa mojim znanjem ekonomije. Ustvari da budem iskren, nema mi draže razgovarati sa ekonomistima, a razgovarao sam vjeruj mi sa more njih, od Doktora znanosti preko zlatnih studenata i samo mi je jedan analitičar iskreno rekao: "Nitko živ zapravo ne zna kako tačno funkcionira ekonomski sustav ove zemlje." Dakle izvoli, ti si na redu
Kao što sam rekao nema pojma (kao i ni ja). Na pitanje zašto se nule ne mogu kratiti na novčanicama od po 10 znamenki (zajedno sa cijenama, i svemu što se može vezati za tu valutu) nitko mi nije znao odgovro. Isto kao i kako to da USA može posuđivati sama od sebe?!
To bi bilo isto kao ja.. otvorim svoju banku i naštamapm 10 milijardi svojih KM-ova i kažem sebi, taj novac je samo posudba jer ja imam viziju da će za nekoliko godina on zapravo ima i pokriće. A o drugim i malo dubljm pitanjima da i ne govorim.
Ekonomisti i Pravnici, hrpa izmišjenje nauke nije ni čudo što ih je najviše na birou.
Ništa u dioničarstvu nije špekulativno. Knjigovodstvena vrijednost firme je obični voodoo za većinu kompanija - MS npr. osim keša na računima i objekata u kojima radi većina njegovih zaposlenih, nema ništa opipljivo. Knjigovodstveno su firmica koja vjerojatno ne bi ušla u prvih 500 u SAD-u. To je zato što imaju znanje, patente, udio na tržištu koji se knjigovodstveno ne može nikad realno prikazati. Ali, ako nekoliko miliona ljudi kupi udjele u toj firmi, na taj način će joj dati tržišnu vrijednost. I ona je za MS drastično drugačija od knjigovodstvene vrijednosti. Ista stvar je i kod Applea; njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi oko 150milijardi a na tržištu vrijede 3 puta više. Taj umnožak ovisi i o medijima, a mediji im trenutno nisu skloni - očekuju čuda svake godine, a to si ni Isus nije mogao priuštiti.
Otkup vlastitih dionica u njihovom slučaju mi se čini malo sumnjiv - sklon sam vjerovati da Tim ima klauzulu u svom ugovoru da mora ostvariti određeni iznos zarade po dionici pa to na ovaj način knjigovodstveno manipulira...
interesantno, ali baš sve si promašio...
- sve je spekulativno. Mješaš knj.vr. nekretnina u Soft.-ITu.. s vrijednošću branda kao MS ili Apple, koji vrijede samo kao ime više od naše kem.ind...
- upravo je dioničarstvo stvar spekulatvione zarade, prodaje 'papira', tj. udjela u budućem profitu (ne gubitku), osnova je 'vjera' kupca da će tako zaraditi više nego u drugom jobu, banci itd.. Dakle, sama osnova je spekulativna, kao i vrijednost ili numerička oznala dionice, koja može biti kao novčanica, 100 ili 100.000 nečega ili ničega. Kad si vlasnik jedne dionice, čega si vlasnik? Koliko će ti npr banka odobriti kredita na temelju takvog zapisa? Koju jahtu ćeš kupiti? Koliko novca ćeš imati npr sutra ili danas ako prodaš na burzi? Što je to, konkretna vrijednost ili spekulativna?
nitko mi nije znao odgovro. Isto kao i kako to da USA može posuđivati sama od sebe?!
To bi bilo isto kao ja.. otvorim svoju banku i naštamapm 10 milijardi svojih KM-ova i kažem sebi, taj novac je samo posudba jer ja imam viziju da će za nekoliko godina on zapravo ima i pokriće. ...
-psssttt. Ako nisi primijetio, to ugl rade naše vlade, obrtnici i razni dobitnici zlatnih kuna. Još samo da dobiju nobela za tu kategoriju.
Nije ti jasno zašto-kako? Perpetuummobile. Jer ako na lijevoj i desnoj strani imaš nulu, tad je konto uravnotežen, ali je nula. Ako sad upišeš lijevo i desno 100, tad već imaš 100, to je svakako bolje od nule. Jasnije? Problem je samo kad IRS (USA) navrati i pročešlja knjige, ali kod nas te opasnosti nema. Kao što kažeš to radi i USA (ali oni imaju 6th fleet i IRS pa mogu). U tu kategoriju ide onaj prijedlog da se iskuje zlatnik od (koliko ono... 250 bilijardill.. ) onolik okoliko je potrebno za USA dug i stvar je rješena. Pravno i knjigovodtsveno, ne for real, ali što je realnost? Što je slika Picassa? Koliko vrijedi DomPerignon boca?... Može se ta boca prodati za taj zlatnik i sve je knjigovotsveno OK, osim onog tko je plati i popije... drugi dan glavobolja.
interesantno, ali baš sve si promašio...
- sve je spekulativno. Mješaš knj.vr. nekretnina u Soft.-ITu.. s vrijednošću branda kao MS ili Apple, koji vrijede samo kao ime više od naše kem.ind...
- upravo je dioničarstvo stvar spekulatvione zarade, prodaje 'papira', tj. udjela u budućem profitu (ne gubitku), osnova je 'vjera' kupca da će tako zaraditi više nego u drugom jobu, banci itd.. Dakle, sama osnova je spekulativna, kao i vrijednost ili numerička oznala dionice, koja može biti kao novčanica, 100 ili 100.000 nečega ili ničega. Kad si vlasnik jedne dionice, čega si vlasnik? Koliko će ti npr banka odobriti kredita na temelju takvog zapisa? Koju jahtu ćeš kupiti? Koliko novca ćeš imati npr sutra ili danas ako prodaš na burzi? Što je to, konkretna vrijednost ili spekulativna?
Vjerom se mogu saditi i krumpiri - malo suše u kritičnom dijelu godine i ode pola uroda. Isto tako se vrlo lako može zeznuti mercedes i jednu godinu zakasniti sa izdavanjem novog modela C klase. Ode 100 godina povijesti i 100 milijardi knjigovodstvene imovine u prah (ne baš tako brzo, ali shvaćaš kuda ovo vodi). Htio sam reći da to što se smatra špekulacijom zapravo to uopće nije, a ono što se smatra čvrstvom opipljivom imovinom to isto tako nije. Šta mi danas znači prosječna kuća u Zagrebu ako nemam šta jesti? Da ne spominjem da je ona prije 7 godina vrijedila dva puta više (nominalno, papirnato. a meni koristi jednako sada dva puta jeftinija kao i onda kada je bila skuplja. Voodoo, prijatelju moj sve dok se ne obavi transakcija. e tek tada knjigovodstvena ili kako god je zvao postaje tržišna vrijednost - javne dioničke kompanije tu vrijednost znaju svakog dana, svake sekunde)!
I ovaj motiv koji ti navodiš da stoji iza sudjelovanja na "dioničarskom tržištu" (da sad ne idemo u detalje) - sudjelovanje u profitu - uopće nije razlog zašto većina sudjeluje. Novac u čarapi propada, u banci također nije daleko od toga. Jedino se ulaganjem može zadržati ili povećati vrijednost novca (dakako, ne mislim na HR gdje su kamate iz nekih drugih razloga visoke). Podsjeti me otkad je Apple javna kompanija a kada su prvi put i koliko isplatili dividende. I objasni zašto sjede na 150 milijardi u kešu a nikako da ih podijele "cijenjenim" vlasnicima - dioničarima... Jes vala, može se zarađivati i kad firma propada i kad prosperira. S dividendom i bez. I nije nikakav voodoo, rezultati se odmah vide za razliku od knjigovodstvenih procjena vrijednosti. Evo, pitaj Kamensko šta mogu sa svojim singericama? Sa dionicama (certifikatima) bi barem mogli obrisati određeni mračni dio tijela. Ili ugrijati rukice dok štrajkaju ispred porte. Voodoo.
Što se tiče tvog odgovora na Envyevo pitanje - ne slažem se. Upravo naši stručnjaci griješe u jednoj stvari - posuđuju tuđi* novac koji moramo vratiti po tuđim pravilima. Ameri radi drugačije - i mogu proći s tim - jer njihov dolar dan kinezima za kinesku robu ameriku nikad ne napusti. 2000 milijardi (da, dvije tisuće milijardi) dolara je vrijednost robe koju su kinezi proizveli i otpremili u USA, dobili određeni iznos na nekom elektroničkom računu i to potrošili na američke državne vrijednosne papire - u stvarnosti na implicitno obećanje američke vlade da će nakon 10 godina njihov konto u američkoj banci biti povećan za određeni postotak. Dakle, ponavljam, Kinezi su Amerikancima dali robe u vrijednosti 2000 milijardi dolara koje iz Amerike nisu iznesli ili drugdje išta dobili zauzvrat.
*Upravo je najveća glupost vezati se za stranu valutu i posuđivati u stranoj valuti. Btw, čovjek koji je svojevremeno tu ideju prodao Valentiću, Milanoviću, Jeljcinu i drugima se u međuvremenu predomislio i sad govori nešto sasvim drugo. Tri države koje su odmah ili ubrzo shvatile kamo to vodi - danas stoje u znatno boljoj poziciji nego tada, i znatno bolje od nas. Čak nisu ni tako jako ili uopće osjetile ovu krizu za razliku od... npr. SAD-a, VB-e i Njemačke.
-hmmm. OK.
btw, nabrojene zemlje su izvor krize, tj njihova financijska uloga, globalna. Sve je u njihovim rukama. Njemačka, Japan i Kina su samo oni koji moraju saveznički slegnuti ramenima i dopustiti im pišanje za vrat.
-hmmm. OK.
btw, nabrojene zemlje su izvor krize, tj njihova financijska uloga, globalna. Sve je u njihovim rukama. Njemačka, Japan i Kina su samo oni koji moraju saveznički slegnuti ramenima i dopustiti im pišanje za vrat.
U ovom slučaju i ne toliko; osjetili su krizu onoliko koliko je pala potražnja u SAD-u. Njemačka je osjetila krizu znatno jače iz razloga što su njihove banke i osiguravajuća društva uložili enormne iznose na tržištu derivata u SAD-u pa su morali potrpiti i gubitke koje je preuzela država (za razliku od grčkih banaka i vlade koju im ne pada na pamet sanirati, a ukupan dug je kikiriki u odnosu na ono što su Nijemci doslovce izgubili u SAD-u) i onda to prelila na račun građana pod izlikom krize. Poznato? Ironično, uložili su dolare koje su njemački izvoznici dobili za isporučene aute, strojeve i kemikalije a nisu odmah iskoristili za kupovinu američke robe i usluga. Da je u pitanju bilo koja druga država i bilo koja druga situacija, ovakav financijski gubitak rezultirao bi potpunim urušavanjem ekonomije, ali SAD je to uspješno prelio na Njemačku i neke druge. Ironija u svemu tome je što španjolske banke, kao i naše, nisu uopće imale gubitaka. Zbog čega smo mi u krizi?
Meni onaj Ajar ništa ne odgovri, možda mu Kemija ide bolje od Ekonomije. Sve u svemu kao što sam rekao o ovoj grani nauke nemam baš toliko pojma ali zato znam dvije nepobitne činjenice:
1) Njemačka je najveći izvnoznik na svijetu. Sa skoro 16 ili koliko puta manje stanovnika veći je izvoznik i od Kine. Zamislite koliko kontejnera onih plastičnih igračaka morate izdvojiti za jedan BMW serije 5?
2) Kina se može razvijati (prestigli su Japan nedavno a za koju deceniju će i USA) ovako kako se razvija na uštrub vlastite Ekološke katastrofe. Lično sam vidio reportaže gdje se recimo koža pravi u Kini, pa oni živi karicnogeni otpad onako u rijeku istresaju. Gdje god se ne smije nešto razvijati na uštrub ekologije to Kina i Indija dobro prave. Zaboli njih što im Živa (Hg) zagadi sve živo. A o kopiji svega i svačega to njih ne zanima. Nađi u razvijenim zemljam EU kopirani parfem Versaca (malo sutra ććete naći), tu Kinu zaboli brigam Maersk Line dovuće to sve od Afrike pa do Bosne i Hercegovine (kako je HR ušla u EU vidim masu uhvaćenih dilera sa primjerice kamion kopirnaih parfema.. a vjerujte mi kopiraju ih i do 100% u orginalu, možda samo celofan drugačije šušti).
