11% korisnika Windowsa XP prelazi na Linux?

Prvo mi nesto nije jasno, prije par mjeseci je bila rasprava da je linux korisnika bilo 2% i da se povećao. Nigdje nisam uspio naći razloge smanjenja sa 2% ponovo na 1%. Ono što sam pretpostavio da je to možda razlog novijih zatvorenih operacijskih sustava i povećanog broja mobilnih korisnika. Te statistike nikad mi nisu odavale pravu realnost.

S korisničke strane, ovakav dojam steknem kada kao dugogodišnji korisnik linux-a i kao system administriranje stekao sam

Filesystem

- Windows operacijski sustav se iz neočekivanog razloga zna strašno usporiti iako je defragmentiran i iako su procesi ubijeni - shvatio sam da je fragmentacija zapisala na Windowsu šarana po disku, a linux ne zapisuje razno već odmah do sljedećeg "reda", te sam shvatio da je Win loš zbog filesystem-a jer još uvijek vrte na istom filesystem-u: NTFS, dok je linux izdao novi ext4, btrfs, novi XFS

 citiram: "Fragmentation is a file system problem, not OS. It is on the filesystem how to handle fragmentation and general disk I/O performance."

Dakle , to Windowsi još nisu riješili i to je mana lošeg koncipiciranog sustava jer stvara zastarjeli operacijski sustav sa starom haubom te izaziva loše performanse.

Kada se particija na Windowsima napuni, ona se ne može optimizirati već se treba osloboditi mjesta i ponovo prekopirati da bi se možda fragmentiralo:

Linux defragmentacija na ext4 filesystem-u odlučuje da se prije nego što se zapiše po disku provjerava i traži alocirana područja na disku da odluči kako će spremiti u koje blokove, rezervira unaprijed mjesta jer zna da će mu trebati mjesta za tu "datoteku"  te daje flag na kojem sljećem bloku se nalazi nastavak te datoteke da ne traži po disku. Time su performanse drastično ubrzane + olakšava kod filesystem checkiranja gdje treba ispraviti i gdje treba učitati. Ako se i dogodi da particija ne učita lako se sa ext4 filesystemom riješava i povrati sve podatke koje su bile. Windows zapisuje "lazy-random" i ne zapisuje gdje je nastavak idućeg bloka već samo navodi nastavke datoteke i nazivlja.

Slika "Tipovi zapisa i načini fragmentacija" na linuxu imaš razne datoteke ali u što manjem broju, većina su arhivirani, jer ih ne treba stalno već ih samo vuće kada treba u temporary i kada ih raspakira onda ih raspakira u disk u jednom nizu (te se povećava performansa). Trik ubrzanja je da je što više arhiviranih datoteka ili se postavi flag da zapiše puno manjih datoteka u rezerviranom bloku te na taj način smanjuje fragmentaciju.

Kernel / User

Na Windowsu mogu biti kao i na Linuxu oštećeni vitalni dijelovi sustava, no oni su odvojeni jer korisnik ne komunicira direktno sa Kernelom kao kod Windowsa (system-user) već prvo ide na System Security dio koji komunicira i propušta rad i upravljanje sa datotekama kao:

    Size of file
    Device ID
    User ID of the file
    Group ID of the file
    The file mode information and access privileges for owner, group and others
    File protection flags
    The timestamps for file creation, modification etc
    link counter to determine the number of hard links
    Pointers to the blocks storing file’s contents

Linux koristi 1% partcije za zapise security inode a to su ovi gore propisani uvjeti o filesystem-u ili kratko "INODE" te ODVAJA takvu komunikaciju isključivo sa KERNEL-FILESYSTEM a ne kao u Windowsima gdje je slučaj direktno USER-FILESYSTEM.

Inode je zapis svih podataka u 1% zauzete partcije radi lakšeg i bržeg pronalaženja dijelova na disku i sustava.

Za to sve je zadužen KERNEL a ne SYSTEM kao na Windows datotekama.

Arhitektura linux-win kernela

Operacijski sustav - Linux koristi Windows API  [Wine], identični pozivi kao na Windowsima se koristi za npr. Wine te je pisan od nule a ne kao virtualka, većina tu stvari  radi kao na Windows XP-ima ako treba

Linux izvorni kod je open source i otvoren - kod razvoja ili kod instalacije vi uvijek znate gdje je i zašto je došlo do greške, ako je problem do hardvera odmah će Vam javiti kernel što točno ne valja i ne radi

 Kod Windowsa je kod zatvoren i ne kaže Vam čak ni u Event Vieweru detaljna izvješća zbog čega je došlo do kvara ili morate istraživati do te mjere da jednostavno ne znate točan kvar

 Isto tako ima više ugrađenih drivera i podršku koju bi standardno trebao imati ugrađen u sam operacijski sustav. Izuzev novijih ali to je danas sve više portano i ugrađeno u kernel od samog manufacturera kao npr. Intel

KERNEL

Kod Windowsa vi ne možete odvojiti datoteke za boot skripte i ne možete ga odvojiti od sustava.

BOOT

Konfiguracijske datoteke potrebne za boot su realocirane sa kernelom i odvojivi na način da je zaštićen od sustava te se sa cheksum-om mora provjeravati stanje boot-a. I win i linux imaju komprimirane datoteke za boot ali nisu kod Windowsa realocirane niti osigurane.

Brži je i boot i manji je file za boot:

      filesizes - total (no drivers25, 29)     1.7MB(linux)     9.9MB(win)

Kao i na Win poodržava EFI i standardni firmware.

Možete definirati kod boot-a koju PARTICIJU želite bootati i koji disk! Vaš eksteni disk može bootat direktno.

U kernel je podržan svestran tip procesora, dakle nije ugrađen u sam SYSTEM kao Windows već u sam Kernel te nemorate razmišljati o ponovnoj instalaciji već eventualno o nadogradnji kernel-a tokom update sustava ili manualno. Podržava čak IA-64 arhitekturu, PowerPC (za Mac OS X), xbox, Wii, PS3 te su ograničeni na broj core procesora. Dakle više od 1024 core procesora može biti podržan za jedan sustav (cluster).

OPERACIJSKI SUSTAV

Windows NE PODRŽAVA tekstualni sustav, dakle njega možete dići samo kao grafički sustav. DOS je ograničen i ne možete dići sve aplikacije koje nativno ne podržava. Danas nažalost se ne piše uopće aplikacije za DOS aplikacije iako bi i tu trebali nastaviti zbog servera i optimizacije sustava. Zamislite VLC koji se može na linuxu dići i kretati.

Linux podržava "Layered Graphics System" što znači da možete pokretati aplikacije koje npr. podržava SDL i poveže se između sustava i aplikacije za pokretanje grafičke aplikacije kao SDL. Međutim, Linux može koristiti i API za druge OS-ove i tako detektirati što je recimo došlo do greške u Windows sustavu iz Linux-a jer je došlo došlo do greške. I to sve zato što je open source vi zapravo znate i naći grešku te debugirati. Na Windows-u ne možete instalirati SDL neposredno do sustava već kao dio aplikacije te se performanse degradirane.

SDL koristi i dio emulacje za DOSbox, pad zamislimo kako DOSbox za SDL aplikacije igrice supermario direktno koristi linux kernel nego kod Windowsa gdje mora biti sve portano za Windows. Dakle, to je sve library koji koristi memoriju, dinamčko i statičko linkanje biblioteka radi pokretanja aplikacija. Na Linuxu su mnoge aplikacije shared library te uvijek će te biti sigurni da će sve aplikacije raditi dobro jer se library ne mora vezati samo za jednu verziju već za više verzija. Na Windowsima to sve morate dodatno instalirati i ako vam nešto ne radi morate ponovo instalirati drugu verziju i tako stalno. Recimo C++ API verzija 11, verzija 7 itd...

Kod Windowsa Shared library je DSO (ekstenzija .so) i a kod Windowsa je .dll te je zatvoren. Oni omogućuju da istu funkcionalnost vrše na cross platform sustavu i obično je library za drivere i komercijalne aplikacije. Ono što sam htio reći je da Linux već ima sve ugrađeno u sustav te se ne morate brinuti za instalacijom dodatnih dependecy-ja i biblioteka.

Registry kod Windowsa se lako može modificirati i ne možete ga zaštiti kao kod Windowsa koji su složene u datoteke i često je ograničen za određene user-e radi zaštite. Registry kod Windowsa je dosta ograničen (user permisije na registry-ju, kada je izmjenjen file, kreiran već morate za to napraviti dodatan value!)

DRIVERI

Driveri na linuxu komuniciraju samo sa jednim user-om i ograničen je od korisnika što znači da ako neku aplikaciju pokrenete ona će biti izolirana od modifikacije library-ja za drivere i same kompajlirane driver datoteke. Na Windowsu nemate mogućnost za custom drivere instalirati preko kernela već morate naknadno preko sustava ili preko klasične dll datoteke te Vam možda u njemu skriva neki maliciozni kod koji šalje na Internet što je korisnik instalirao i koji sustav ima. Na linuxu sve drivere i datoteke su otvorenog koda te znate gdje bi moglo doći do greške te tako brže ispraviti nego čekati official driver da vam to ispravi.

Za nepodržane drivere podržava čak ndiswrapper gdje možete pokretati DLL datoteke iz Linuxa i upogoniti driver koji nije podržan za Linux. Tu Linux kao kernel os i dll nema utjecaja budući da je to odvojen od samog kernel-a (dependecy drivera).

Driveri na Windowsu se mogu zloporabiti za potrebe špijunskog softvera kao i kod set-top-box-ova gdje imaju utičnice za LAN/Wifi te gdje je su developeri razvijali custom OS da pružaju update i možebitno špijuniranje. Nadalje, što sam htio reći da custom OS nije taknut u sam kernel već je dio dodan izvan razine Kernela odnosno kao user system. (Sjetite se zašto je NSA tražila od tvorca linux kernela da ugradi maliciozni kod za potreb špijuniranja i praćenja.)

Linux podrška za power-save je loša jer nemaju sve potrebne drivere tj. pristup zatvorenom dijelu drivera. Optimizacija i rad sa driverima oba imaju veliki plus.

MEMORIJA

Linux podržava 8589934592GB dok win:

RAM limits in Windows 8.1 Enterprise – 4GB on x86, 512GB on x64
RAM limits in Windows 8.1 Professional – 4GB on x86, 512GB on x64
RAM limits in Windows 8.1 – 4GB on x86, 128GB on x64

Na windowsu ste ograničeni po korištenju radne memorije po procesu oko 4 GB, dok na Linuxu >64GB.

Virtualnu memoriju na linuxu možete odvojiti od particije te ako imate više operacijskih sustava ta ista particija može koristiti zajednički.

Na Windowsima svaki swap je na svom sustavu ili kao poseban file pa morate posebno naštimavati i dodatno Vam zauzima prostora za svaki OS.

BIOS, SAT

Linux podržava rad sa hardverskim satom odnosno BIOS sat i nema veze sa satom na Windowsima koji vidite u kutu.

Linux podržava direktnu komunikaciju i opoziv sata direktno sa BIOS satom, te stalno vrši komunikaciju nad njim što znači da možete točno upaliti gasiti stroj na temelju bios sata + optimizirane su performanse jer ne troše resurse za softverski nadograđeni sat.

Hardware clock i primjeri u komandi za opoziv

Tu često pomaže linux kernelu da točno odradi resurse prema hardveru i obično je odličan za rad sa COM portovima i pokretanje taktova kod upravljanja sa starim kontrolerima koji Windowsi obično to emuliraju i ne rade kako treba.

Imao sam slučaj da na windowsu nikako com port nije mogao update-at mikročip dok sam na linuxu to napravio u manje od 2 minute (a inače nikad nisam to radio, za čas otkrijete kako riješiti problem).

PROCESI

Obično reklame, pretjerani članci koji stvaraju istinu priču ali i prikriveni sadržaji od strane tvornica, end-user-a te "kineskih manipulatora" prikrivaju korisnicima pravu realnost gdje je razina sigurnosti samih korisnika upitna, nesigurna jer čak da korisnik ništa ne radi na uređaju procesi se vrte a da ne znate što radi taj proces niti što i koji podatak Vam je poslan bez znanja korisnika. Na linuxu svaki proces koji otvorite možete pratiti komandom "dmesg" te trenutno vidjeti koji se hardverski proces izvršava i narednom nestat za sve mrežne procese i procese sustava 'ps aux'.

Kod Windowsa imate task manager ili process explorer ali nikad ne znate točno što vam radi svchost.exe i koje je dependecyje pozvao kod rada.

Za to su tu još i TCP, UDP, SCTP, VTP, IGMP, SCSI koji komuniciraju na linuxu direktno samo sa KERNEL-om!

VIRTUALIZACIJA

Na linuxu imate brojne open source i stabilne hardverske virtualizacije kao KVM, QuEMU te podržava čak do 512 virtualizacija, a da ne zaboravimo da vmWare ESX je linux OS koji vrti svoju aplikaciju za virtualizaciju jer su Windowsi tu ograničeni.

Paravirtualizacija koji brojni današnji VPS serveri podržavaju direktno sa komunikacijom kernela i sustava moguće je izvršiti dok sami Windowsi to još nemaju u cijelosti sa kernelom već kao nadograđeni dio aplikacije a ne library.

LIVECD

Svaki operacijski sustav koji želite isprobati bez prethodne instalacije a da vam ne diraju vaš sustav i particije možete bez problema izvršiti. Osim što možete pristupiti dodatnom sučelju, disku i testirati sustav, možete testirati sustav i pokretati aplikacije.

Windowsi to nemaju službeno osim kao dodatna aplikacija za pokretanje korištenjem PartPE builder-om. To nažalost nije službena podrška.

APLIKACIJE

Linux podržava ugrađenih preko 1600 aplikacija koju su otvorene i provjerene, preko 4000 aplikacija preko komande (pogodne za servere) od ukupno čak preko 45 000 aplikacija. Ostalo su library i aplikacije koje isto mogu biti gui/cli tipa.

Tu nije ubrojeno komercijalni, proprietary (vlasnički) niti aplikacija koji su slobodni itd...

Evo liste:

Sourceforge

OpenDesktop

Linux app finder

Za neke koji ne znaju koja je dobra alernativa naspram Windows aplikacija: http://www.linuxalt.com/

Krajnjim korisnicima više će biti nego zadovoljan jer netko tko se ne bavi 3D-om a ima instaliranu aplikaciju od Autodeska ili netko tko se igra u paintu a ne u photoshop-u ne vidim smisao osim što mu zauzima potrebnog prostora i povredu vlasničkih EULA uvjeta i licenca.

Tu na linuxu imate prave probati sve open source aplikacije i više će te biti zadovoljni te će te naučiti nove stvari te steknuti novo iskustvo.

Neke od aplikacija:

Aplikacije:

1. FileRoller - Archive Manager
2. BootUp Manager - upravitelj boot prioriteta i popisa
3. Character Map - upravitelj i pretražnik znakova i slova
4. ChmSee - preglednik CHM datoteka (Windowsi imaju helper datoteke sa ekstenzijom chm)
5. Filelight - utility aplikacija za prikaz zauzeće diskovnog prostora
6. Font Viewer - preglednik fonta
7. FSlint - preglednik i tražilica dupliciranih datoteka
8. Htop - interaktivni preglednik resursa procesa, procesora, memorije i diska
9. KeePassX - multiplatformski editor za čuvanje zaporki
10. Midnight Commander - konzolna aplikacija norton commander-a
11. Searchmonkey - tražilica riječi unutar datoteka
12. Shutter - moćna aplikacija za screen capture
13. K3B - aplikacija za upravljanje i snimanje sa CD/DVD/BD medijima
14. Screen Ruler - ravnalo na ekranu u pixelima, dpi,...
15. NFO viewer - aplikacija za pregled NFO datoteka
16. Scribes - alternativa Adobe InDesign-u
17. Xournal - slično Microsoft Note-u
18. Zim - organizator bilješki u hijerarhijskoj strukturi

Development:

1. CodeLite - light verzija IDE CodeBlocks za razvoj C++aplikacija
2. CodeBlocks - IDE za razvoj C++,SDL,Qt,.. .aplikacija
3. Cssed - CSS editor
4. Geany - light verzija IDE-a za većinu programskih jezka
5. Lazarus - doba pascala i razvoj pascal aplikacija
6. Meld - GUI aplikacija za usporedbu datoteka
7. Netbeans - IDE aplikacija za razvoj Java/PHP/C++ aplikacija
8. Eclipse - IDE aplikacija za razvoj Java/PHP/Android/C++/... aplikacija
9. Tora - grafičko sučelje za editiranje i upravljanje bazama podataka
10. Umbrello - GUI za rad sa UML-om

Games:

1. Armagetron Advanced - 3D light cycle game
2. Mines - minesweeper
3. PlayOnLinux - aplikacija koja skida sa interneta windows aplikacije te automatski instalirati tipa Internet Explorer 1.0

Graphics:

1. Agave - generira boje i patterne
2. colorname - tražilica boja za web
3. Darkroom - obrada fotografija, open source aplikacija
4. Lightzone - komercijalna aplikacija za obradu fotografija
5. Dia - editor za izradu dijagrama
6. Feh - najoptimiziraniji preglednik slika (brzina učitavanja slika), iz konzole vam može čitati za svaku sliku njegove parametre (rezolucija)
7. GIMP - image manipulation program
8. GNU Paint - identična kopija Microsoft Paint-u
9. GPick - color picker
10. gThumb - organizator slika
11. Gwenview - alternativa ACDSee-u
12. Hugin - obrada slika po direktoriju, kalibracija, izrada panorame
13. Inkscape - alternativa InDesign odnosno Corelu Draw, čita i cdr
14. Luminance HDR - obrada fotografije po HDR formatu
15. pHatch Image editor - rasterska obrada slika
16. Pinta - alternativa paint.net
17. QtQR - preglednik QR i obrada
18. Ristretto - page layout obrada
19. UFraw - obarada RAW datoteka iz kamera
20. XSane - obrada i skeniraje dokumenata, driveri podržani

Internet:

1. Firefox
2. Chromium - open source verzija Google Chrome-a
3. Google Chrome
4. Elinks - konzolna verzija Internet preglednika, na serveru možete pregledati stranice
5. Filezilla - FTP klijent
6. Pidgin - google hangouts, xampp, Yahoo, Jabber
7. Remmina - remote desktop klijent za sve platforme
8. Quassel IRC - moćan IRC klijent
9. uGET - downloader HTML stranica
10. Wireshark - auditing network
11. Zenmap - nadzor mreže
12. Youtube to MP3 - opensource pretvorba sa Youtube na MP3

Multimedia

1. Arista Transcoder - pretvarač multimedijalnih video datoteka za svirače i set top box-ove
2. Audacious - alternativa Winamp-u
3. Audacity - slično CoolEdit-u (crossplatform)
4. Avidemux - obrada videa i pretvarač video datoteka za razne uređaje
5. Brasero - GNOME-ov burning tool
6. Cheese - webcam viewer sa raznim efektima
7. Clementine - multimedijalni svirač podržava last.fm
8. Minitube - preglednik youtube sadržaja
9. OpenShot - obrada video sadržaja
10. SMPlayer - odlična zamjena za VLC
11. SoundConverter - konverter svih audio formata pa čak i DRM
12. VLC - video player
13. WinFF - GUI za avconf, konverter video datoteka

Office

1. AbiWord - brza i alternativa verzija čitanja Word dokumenata i editor
2. gLabels - obrada jednostavnih vizitki
3. KeepNote - odična aplikacija za čuvanje bilješki
4. Lyx - odličan GUI za rad sa LaTeX dokumentima, inače knjige se pišu po ovome
5. VYM - izrada mentalne mape
6. LibreOffice / OpenOffice / KingSoft Office / IBM Lotus Symfony i ostale su office aplikacije koje su podržane za Linux

Postoje i aplikacije koje su ugrađene za FTP spajanje, upravljanje arhivom te njegovo montiranje kao disk pomoću gui-a, kreiranje ikonice na desktop-u kao URL, telnet klijenti kao putty, mono (besplatna .net alternativa npr. Pinta aplikacija), OpenJDK iako možete instalirati JAVA od Oracle-a, Wine emulator za pokretanje windows aplikacija a dobijete s njim notepad i browser pisan od strane ekipa wine-a te će te bez greške većinu aplikacija koja radi od Windows 1.0 do danas moći pokretati osim komercijalnih i težih koji je potrebna mala modifikacija ili ispravljanja.

Utility:

CPU-G - alternativa CPU-Z aplikaciji

DOSBox - pokretanje dos aplikacija

I-Nex - system device information

Unetbootin - izrada USB sa iso datoteka

Što se tiče AutoCAD-a imate alternativu DraftSight. No mislim da će i oni kad-tad pisati i AutoCAD za linux.

DESKTOP OKRUŽENJA

Na Windowsima ste ograničeni sa samo jednim dekstop okruženjem i ne možete odabrati na koji način će vaše sučelje podizati kao sustav.

Linux podržava brojne DE vrste kao što na wikipediji vidimo.

Isto tako je moguće birati na distrowatch koji DE želite instalirati ili ih naknadno instalirati te ukloniti: Distrowatch

Najoptimiziranije sučelje za najmanje resursa i zauzeća procesa isto je moguće izabrati te oživiti stara računala. Nažalost, Windows ne cilja na optimizaciju te nema podizanje sustava osim kao Embedded OS ali niti to više nije stabilna opcija zbog sigurnosnih propusta starog sustava (Win XP).

COOL LINKS

Ovdje imate neki od popisa popularnih blogova i popis aplikacija i preporuka za end-user-e koji nisu baš eksperti a žele pratiti novosti u IT svijetu linuxa:

http://www.noobslab.com/

http://www.linuxjournal.com/

http://www.linuxtoday.com/

http://linux-beta.slashdot.org/

http://www.omgubuntu.co.uk/

http://lifehacker.com/tag/ubuntu

https://github.com/search?q=linux+gui&ref=cmdform

Ovdje imate hrpu tutoriala kako podešavati i konfigurarati server ako vam treba: http://www.howtoforge.com/

Još nešto važno. U Kini ima velik broj Windows XP korisnika, međutim dosta ih ima i u tvornicama i to samo XP radi flashanja i testiranja uređaja jer developeri koji su tamo razvijaju pod tom platformom gdje sam vidio kao jedan primjer testiranja uređaja SSD diskova tvrtke KingSpec. Nisam siguran, no nekako mislim da namjerno zaobilaze novije od XP-a vjerojatno zbog nekih nedostatka u samom kernelu.

Moja zapažanja:

Na spram Windowsa ono što meni nedostaje je: komercijalne aplikacije od strane Adobe-a iako ima Brackets koji je pisan u Javascript-u, nema profesionalnih alata za obradu slike.

Autodesk je pomaknuo crtu i izradio aplikacije za Linux što je ubrzalo neke operacije jer je optimiziran za Linux OS.

Kada se radi update kod Windowsa dosta ljudi odbija update te na taj način su podložni riziku od malicioznih koda i nestabilnosti sustava. Kod Linux sustava, sam sustav radi dvije godine kao da sam ga instalirao prvi dan.

Sve što trebam za web razvoj odlično me služi IDE i konzole te podešavanje servera i VPS-a.

Sve što trebam za obradu audio-video i slika nije mi se dogodilo da trebam aplikaciju od Windowsa.

Čitači slika, dokumenata također sam sve mogao učitati sa svakim programom bez problema.

Arhive i arhiviranje nativno isto bez problema funkcioniraju.

Komunikacija putem Interneta korištenjem IM servisa, email klijenta i file-sharing servisa te p2p komuniciranje isto tako odvija se bez problema.

Kada pišete nešto i svađate se bespotrebno donesite neke odluke koje korisnicima može pomoći u poslovanju i pružite neke primjere kao što sam ja naveo te tako omogućite bolju i realniju sliku stvarnog stanja a ne na temelju predrasuda.

Probajte koristiti linux na mjesec dana a ne na jedan dan. Pokušajte si tako omogućiti malo na slobodno razmišljanje i uštedjeti novac na komercijalne aplikacije. Tu razvijate kreativnost.

Što reć nakon ovog posta? Hvala Bogu na Windowsima.

Ti si stvarno procitao ovaj kilometarski post?

Aha, znaci standardno.

http://xkcd.com/303/ :D

ext4 je prilično noviji filesystem a NTFS vuče korijenje još od Windowsa NT. Nikakva novotarija nije došla nakon NTFS-a. ext4 filesystem je bitno brži naspram NTFS gdje postoje vrlo velike usporedbe da NTFS-u treba povećanje performansa i oslobađanje checkiranja na ne-alociranim mjestima kao što to radi ext4. Nažalost ne podržava block-journaling što omogučava da sačuva promjene prilikom zapisa prije nego što ih ide izmjeniti i po mogučnosti oštetiti ih prilokom checkiranja. To se obično biva kada naglo nestane struje, krepa komponenta i onda treba spašavati. Tu ext4 odlično radi. NTFS nažalost nema tu funkcionalnost da checkira po blokovima pa je čak i teško spašavati datoteke koje su kritično oštećene. Kod linux-a je glavni odgovoran inode čvor za svaku datoteku pa zna gdje je točno kvar.

Nevezano ali,...

ext4 dozvoljava znakove tipa ?,:,*.

Objasni ovo. Da li su driveri pisani za chipset identično od strane manufacturera i community iste? Jesi pitao Linux Torvaldsa za ovo? Pod što si mslio "slični u načinu rada"? Pa svaki sustav otprilike po arhitekturi računala rade slično ali princip je da svu na linuxu odvojeni layeri od kernel-a i od interface layera. /dev folder gdje se nalaze driveri na linuxu imas folder drivers, ali ona se nalazi u Windows folderu te se lako može pristupati iz tog direktorija za ../ mjesto. Na linuxu je odvojen po user-ima te ne možeš pristupati direktno osim ako system da ta prava.

Najveća mana je što kod bootanja Windows sam detektira filesystem-e i particije, a ja da ga za to nisam pitao!!! Na linuxu moraš MOUNT-at i time možeš dodatno zaštiti sustav jer mountaš samo particiju koju želiš! To nudi fleksibilnost, ali win po defaultu ne bi smio biti mountan automatski.

Recimo /usr direktorij gdje komunicira samo root sustav ne dopušta svakome da može mijenjati i modificirati kao korisnik. Na Windowsu to se može zaobići jer sam se i sam uvjerio kada sam napisao skriptu u pascal-u i javi te da sam bez problema mogao kreirati file na windows folderu. Na linuxu to ti ne da ovlasti osim ako si tako blesav da mu daš root particiju.

Još nešto, ne možeš mountat neku drugu /usr particiju sa drugog diska već moraš na Windowsima sve iznova ili prekopirati datoteke.

BSOD je pisao Microsoft dev i hexadecimalanog je izvještaja. Linux ne radi tako već u koracima zapisuje logove i trenutačno javi kernel-panic ako dođe do greške. On ti točno kaže što je pokušao učitati kada dođe bsod. Tu moraš ići kopati po logovima i tražiti pola dana da vidiš što je kvar, ali to je sve dosta siromašno.

Da ponovimo, BSOD dolazi od krivog napisanog drivera ili postavljenih drivera, pogreška u memoriji, lošem dovodu napona sa napanja i nepoznatih loših DLL-ovima.

Podsjetimo se, DLL može pisati bilo tko, ali nitko nije verificirao, zatvorenog je tipa, i kada se izdaju driveri ako su loši, neoptimizirani oni mogu usporiti sustav. Kod linux-a taj je kod otvoren i znate točno što bi moglo doći do kvara i zašto je uzrokovalo tomu.

Na windowsu ti dobiješ tipa: 0x0000001A i moraš kopati po microsoft dev centru da vidiš što je ta greška ili pitati developera koji ti ništa ne će reći jer čuva vlasništo, za razliku od linux kernel panica gdje ti jasno kaže sve:

------------[ cut here ]------------
kernel BUG at /root/src/madwifi-ng/ath_rate/sample/sample.c:366!
invalid operand: 0000 [#1]
PREEMPT SMP
Modules linked in: wlan_wep wlan_scan_ap ath_pci ath_rate_sample wlan ath_hal intelfb cfbcopyarea cfbimgblt cfbfillrect softcursor fbcon font bitblit fb
CPU:    0
EIP:    0060:[<d09f64b8>]    Tainted: P      VLI
EFLAGS: 00010296   (2.6.12.2)
EIP is at ath_rate_findrate+0x1a8/0x580 [ath_rate_sample]
       d0b07e24 00000000 00000000 00000000 00000000 00000001 c78daca0 d0b6a560
Call Trace:
 [<d09f328b>] wep_encap+0xab/0x180 [wlan_wep]
 [<d0b07e24>] ieee80211_crypto_encap+0xc4/0x140 [wlan]

Gdje jasno vidiš veliku razliku i jasno ti kaže što je zapravo pogodilo greški. U ovom slučaju vidiš da se radi o wlan grešci i modulu operenda na tom kodu i toj i toj linij koda.

Tako sam zapravo sjećam se za Windows 7 kada se blokirao tek nakon 10 minuta rada a da mi na Ubuntu nije htio bootat jer je jasno rekao da je riječ o memoriji. Naravno svi bili sretni jer sam zaista otkrio problem.

Objasni ovo. Gdje si u praksi vidio da netko boota server radi optimizacije isključivo u tekstualnom environmentu? Što možeš raditi kad bootaš u tekstualnom modu? Da li imaš powershell kod boota bez Windows GUI ljuske?

Fantazijama? Ne mora biti SDL, SDL je kao primjer gdje je most i veza između kernel-a i user-a. Htio sam objasniti da je to odvojeno od kernela, dok na Windowsima nije to odvojeno kao admin user. Ako nećeš SDL, postoji i openGL, sfml, DirectX itd.... Zašto na Windows sustavu nije tako odvojen da se može developerima pružati direktnu komunikaciju sa kernelom nego se mora koristiti C skripte da ima direktnu komunikaciju sa hardverom radi optimiziranja i win32 API.

ring0 ima veze sa CPU arhitekturom i komunikacijom sa device-om a ne sa hijerarhijskom strukturom drivera i odvajanjem kernela. Kad smo kod ring-a i Win i Linux koristi supervisor i user mode. Zapravo svi to koriste sa x86 arhitekturom i ne vidim da si nešto izdvojio prednost u ovome već objasnio lockanje i flagiranje broja radi zaštite device-a od vanjske izmjene. Ali to radi i Win i Linux.

Točno. No zaboravio si na shared library i dependency-je. Kako oni rade? Možeš li to objasniti?

Za desktop nevažno, ali za servere i virtualizaciju tu ima učinka. Klasteri i serveri te virtualizaciju igra veliku ulogu u tome.

Nisi razumio što je hardware clock. Windows je samo API do hardverskog sata, dakle nema direktno. Pročitaj ovo malo: http://linux.die.net/man/8/hwclock To je zgodno za COM portove a i vjeruj mi tvornice ga i te kako cijene zbog točnosti.

Naravno da nisam kad se bavim web developmentom, kao niti ti što nisi uspio objasniti što je hwclock.

Btw, toliko smo otišli daleko da će nas moderatori kaznit.

Btw, prelasci sa Win XP na linux je razlog (za korisnike):

- sporo računalo koje radi dobro a ne podržava novije sustave zbog slabe konfiguracije (Microsoft se trebao potruditi razvjati sustav za konzole i za slabije konfiguracije)

- nema problema sa licencom i kad radi ono će raditi dugo bez većih izmjena

- nema brige oko drivera jer za starije konfiguracije u pravilo prepoznaje bez problema

- sve što osnovno treba za Internet, obradu teksta i pisanje je dovoljno

- za neki mali server je sasvim solidan FTP

- za backup datoteka je isto pogodan

- za routanje i testiranje isto tako je dobar

Iz Linuxa kroz ntfs-3g drivere može se bez problema učitati NTFS direktorije i datoteke bez obzira kakav je filesystem postavljen na toj particiji. Sigurnost je tu upitna. NTFS driveri se neprekidno razvijaju za linux i oni mogu bez problema danas čitati/pisati. S druge strane ext4 je bitno stabilniji filesystem jer kod checksuma i cheksiranja bitno obavlja posao, a to sam već objasni u prošlom postu. Generalno rečeno, ext4 su bitno stabilniji datotečni sustavi zbog većih informativnih file system table zapisa pa time i veća sigurnost te detekcija grešaka. Isto tako na praznim blokovima kod cheksuma preskače i time ubrzava checkiranje filesystem-a. Ono što je veliki plus kod NTFS-a je da možete učitati filesystem iz bilo kojeg sustava, iz linux-a i iz windowsa. No obratno ne možete a u tom slučaju su Vam podaci i osigurani.

NTFS ne podržava symbolic linking i dogodilo mi se da sam nešto morao kopirati datoteke koje se nalaze na nekoj drugoj particiji te sam sa symbolic linkom povezao folder da ne moram kopirati već kao "shortcut". Odlična stvar gdje trebate pozvati mapirati i pozvati datoteke iz nekog drugog diska, mreže i slično, kao da je vaš sustav. To NTFS nema.

Da, i linux i windows su monolitni.

Linux ima loše koncipiciran user-access-controll jer koristi user-group-wide kontrolni mehanizam no mora se posebno definirati grupe korisnika i koji korisnici bi imali pristup.

Respect za Server Core, no da li vrti slično kao powershell? Međutim on je jako ograničen i ne podržava telnet, SMTP, TFTP, Wins, Remote assistance, .NET framework 3.0. Opet ne koristi sve. :(

I nisi našao komandu koja iz Windowsa direktno komunicira sa satom, već moraš preko win32 api-ja?

Dependecy Walker ili PE explorer si trebao spomenuti kako pronaći te dependecy-je iz exe datoteka i dependecy datoteka te dll-ova.

Zašto ISP koristi linux a ne windows? Bi li to moglo poboljšati performanse i mogućnosti ako se optimizira samo za njih? Zašto Windows nije besplatan community operacijski sustav? Što ako on bude jednog dana community zbog prevelike konkurencije pa ne može opstati više? Da li je Steve Ballmer znao koja ga je sudbina dočeka zbog toga?

Kako natjerati tih 11% korisnika da pređe na Windows ako su ograničeni resursima i nema operacijskog sustava koji bi zadovoljilo većinu korisnika svim potrebama za surfanje i klasičan office? Koja su njihova mišljenja?

Šteta što razvoj React OS-a ide tako sporo - to bi bila i više nego ponajbolja zamjena za nas okorjele ljubitelje XP-a....

@ berto

Dobro je windows ekspert pametnjakoviću, nije ni linux kriv što sad uopće ne postoji smeće koji bi naštetilo sustavu je li? Tako ja to vidim, i ne valjam se po podu od smijeha? Možda da opet pređem na Win kao jedini sustav?

Ti si očito još zelen da skužiš bilo koji smisao, a kamoli nečiji smisao dual boota

Imaj ugodan dan.

Sve do reda bivše britanske kolonije i Japan, kojem se većina kulture svodi na posljedice cenzure seksualnog života radi uvođenja morala ćudoređnijeg "Zapada".

Ukoliko kompletna Europa, koja je jedno 70% ekvatorijalne dužine bliže od svih država koje si naveo vozi desnom stranom ceste, reci mi jedan znanstveni dokaz zašto bi Engleska vozila suprotno?

Možda je argumet u tome da svi vozimo Rovere/Land Rovere? Ili ipak vozimo Volkswagene, Fiate, Peugeote, dok su Britanaku auto industriju izšutali svi veći proizvođači dok ih nije kupila velebna TATA Motors.

A možda je argument da se jedan Britanac svakodnevno odlučuje da će svojim Vauxhallom skoknuti kod Crocodile Dundeey/Pakashi Sahaja/Tshepo Gumede (JAR branič) na kavu.

Ili ipak neće ići autom jer je između njih 3 svjetska oceana?

Australija je Otok na kojem je samo jedna država i nitko nema razloga doći autom.

Japan također. Ali Japan je malo drugačiji, jer kod njih i većina tehnologije ima standard o vodonepropusnosti što baš i nije slučaj u drugim zemljama.

Između Južne Afrike i najbliže razvijene Afričke zemlje, Egipta, prostire se oko 7500 kilometara građasnkih ratova i genocida pa smatram da je razumno mišljenje da JAR prije pokuša uspostaviti trgovinske odnose i da pokupi utjecaje svojih bivših kolonijskih vlasnika nego da razmišlja o vožnji do prekrasnih masakara Ruande.

Indija je praktički Engleska u zoni Monsuna.

Stoga ima li ikakvih znanstvenih razloga da jedna Engleska koja je 50 kilometara udaljena od Francuske i koristi njihova vozila, naručuje posebna vozila?

Najprodavaniji automobilski brand na Otoku je Vauxhall, koji je doslovno Opel sa premještenim volanom. Znači Vauxhall postoji isključivo jer homologira Njemačka vozila za Otočko tržište.

Rekao bih onda da nema nikakvog razumnog (znanstvenog, ako baš želiš) razloga da zemlja sa 63 milijuna stanovnika korsti suštinski suprotnu metodu vožnje od one koju koristi njenih 676 milijuna najbližih susjeda, sa napomenom da im većinom tih 676 milijuna ljudi i proizvodi automobile (U top 20 najprodavanijih auto brandova 11 je iz Europe, 3 su iz Japana, 2 iz Koreje, 1 Američki, a od 3 domaća, jedan ujedno i najprodavaniji je rebrandirani Opel).

Razlikuj da neke stvari nisu filozofski krive ili točne, već praktički (kao boja na autu, nije krivo ako želiš flourescentni automobil, no zabranjeno je).

A nije u redu biti protiv samo zato da budeš protiv, recimo sada mi kontriraš samo zato da kontriraš, a znanstveno (:)) nemaš niti jednog uporišta, osim ako je navika Engleza i njihovih bivših kolonija uporište...

To sta vecina ljudi radi nesto na jedan nacin nije nikakva znanstvena cinjenica da je to ispravno, znanstvena cinjenica je da su vecina ljudi desnjaci i da je vecini ljudi desno oko dominantno, te po tome je logicnije voziti lijevom stranom ceste, po tvojoj logici ako 90% ljudi koristi win sta onda oaj ostatak glumi i ne prijede takoder na win jer je to ispravno...

Eto, i ovakav način rasprave zvuči puno bolje od tvojih prijašnjih komentara na moje postove.

Nismo svi isti. Za nekoga jedna te ista stvar može imati sasvim suprotno značenje i  on može imati sasvim drugo mišljenje. A za mišljenje je Clint Eastwood rekao u jednom filmu: "Mišljenje je kao š*pak, svi ga imaju."

Po meni je jedino bitno ukloniti izvor nekog problema, iako netko taj isti problem možda može riješiti pucnjem prsta, drugi mora pucati iz puške da bi ga riješio. No na kraju je bitno jesi li ostvario zadovoljstvo koje si želio.

Dosta filozofije ovdje, složit ćeš se :)

LP

Pa u Švedskoj se vlakovi voze lijevom stranom i dan danas i ne misle niti preći na desnu stranu već dugi niz godina i tako je ostalo. Najveći problem je što u Europi ima različite napone npr. 25 000 V ili 15 000 V odnosno na 50 Hz dok u sjevernom dijelu Europe (Švedska, Danska, Norverška) drže na 25 Hz. Navodno sam negdje pročitao da razlozi na 25 Hz umjesto 50 Hz kao što je u Europi da na nižoj frekvenciji spriječava pojave iskri i kratkih spojeva zbog velikih hladnoća no nisam siguran u ovo. Pretvarači između granica obavljaju bez problema.

Ako je ovo islo mene, pricas s dugogodisnjim korisnikom Linuxa kao primarnog OS-a, lol.

Hehe, dailywtf ne, ali bih mogao poceti sad kad si ga spomenuo. U zadnje vrijeme se zadrzavam (samo citam) na http://codegolf.stackexchange.com/, zabava koju kuzi samo nasa struka. :D

Npr, ovo: http://codegolf.stackexchange.com/a/21857

Ne znam o čemu vi pričate. Za programiranje su najbolje bušene kartice i zamamna kolegica za podizanje morala.