Urin: novi izvor proteina za astronaute

Ovdje nema riječi o dobivanju hrane "iz ničega" nego o zatvaranju biološkog ciklusa kemotrofnim bakterijama. Ugljični diokside, vodik i kisik (voda!) te urea potječu od astronauta, pa se oni recikliraju kroz metabolizam bakterija. Prednost je što bakterije ne dobivaju energiju apsorpcijom svjetla (potput zelenih biljaka, fototrofni organizmi) nego reakcijom spajanja vodika s kisikom (kemotrofni oraganizmi). U konačnoj analizi, energiju za život bakterija i astronauta daje električna struja kojom se elektrolizira voda. 

Kad su nas ko klince pitali što bi željeli biti kad odrastemo pa je masa govorila "astronaut!", a kad ono za ručak crvi i proteinska kaša iz urina

Dali će biti isplativi za proizvoditi na Zemlji za pučane naspram normalne hrane?

Kaže, po kubnom metru se može proizvesti 1 kg soleina u 2-3 dana, ili ~150 kg proteina godišnje. Da bi se dobilo 150 kg proteina iz mesa treba proizvesti oko 750 kg mesa. Konvencionalni bioreaktori za proizvodnju mesa proizvedu oko 1 tonu mesa po kubnom metru godišnje, dakle radi se o sličnoj efikasnosti.

 

Što se tiče konvencionalnog uzgoja, po kvadratnom metru godišnje se može proizvesti:

 ~5 g govedine/janjetine,

 ~87 g piletine/svinjetine,

 ~550 g mahunarki.

 

Dakle, po kvadratu se laboratorijskom proizvodnjom proteina može dobiti za više redova veličine više (i još više uz vertikalnu proizvodnju).

 

Sama proizvodnja nije toliko komplicirana ali veliki izazov su potrebni sterilni uvjeti za proizvodnju. Laboratorijska proizvodnja hrane je inače vrlo skupa, no ovo bi trebalo biti jeftinije od laboratorijske proizvodnje mesa, pod uvjetom da se može osigurati dovoljna količina uzgojnog medija - praktički, urina ili sličnog gnojiva. Ako bi se subvencije prebacile sa tradicionalnog uzgoja na ovakav uzgoj bilo bi sigurno isplativo. Ali čak i sada je kao izvor proteina solein kompetentan sa mahunarkama, od nekih je i jeftiniji. Za sada je soja još uvijek jeftinija (barem duplo), ali radi se na tome - cijena bi trebala dalje pasti rastom proizvodnje. Subvencije u proizvodnji soje su ogromne, bez istih bi solein već sada bio jeftiniji.

Računam i ja isto da će nas to spasiti , ne moram dalje od svog dvorišta gledati , urod je iz godine u godinu sve lošiji u vrtu i voćnjaku , ako ne udari led , kasni mraz, suša, kasna hladnoća, tada napadnu nametnici kao smrdljivi martini, zato što nema prave zime da ih prorijediti , nametnici koji upropaštavaju sve plodove , toliko da svaka dva tjedna moram jakim otrovom špricati sve. Ponekad pomislim da mi je zdravije jesti ekstra prerađenu hranu nego ovu "domaću" ☠️☣️

Također ne zavidim djeci i novim naraštajima u kakvom će svijetu živjeti te savjetujem da djecu obučavate za neke vještine koje će im trebati, tipa mad max.

Ali nije kasno , ako se oni najbogatiji založe za bolje sutra još stignemo popraviti stanje, sve je u njihovim rukama, novac je moć , željeli su moć , dobili su moć.

 
Meni jedan od najdražih SF pisaca, a možemo ga slobodno svrstati i u moderne filozofe (bio je čest gost predavanja na američkim univerzitetima), Kurt Vonnegut, napisao je jednu sjajnu novelu pod nazivom Galapagos, u kojoj je na satiričan način obrazložio kako je temeljni problem naše vrste hipertrofirani mozak/um koji racionalnim potezima pokušava utažiti naše bazične instinkte što neizbježno rezultira društvenim katastrofama.
Pa je možda (po njemu) i ta inteligencijska de-evolucija zapravo jedan pozitivan proces za nas kao vrstu.