Poanta cijelog članka svodi se opet na IT - ispada da je Bog programer, stvorio je cijeli svemir, a programski kod najbolje se vidi u DNA.
Živimo li u računalnoj simulaciji, zna li se što?
- poruka: 60
- |
- čitano: 13.669
- |
- moderatori:
vincimus
kažeš da ne postoji veća beskonačnost... i sve dalje temeljiš na toj pretpostavci... pogrešno! - naravno da postoje manje, jednake, pa i veće beskonačnosti! Ne znam kojeg si stručnog usmjerenja, imaš li faks ili ne, jesi li prespavao teoriju skupova ili si odlučio ignorirati je, no u krivu si!
-moje reference? smiješan si.. ovčar (čoban) ako baš moraš znati.
-beskonačnost je beskonačna, veće od tog ne postoji neovisno što može biti x-puta veće, kao što ne postoji manja beskonačnost, osim glupost koja egzistira univerzalno neovisno o tome jesi li prespavao ili išta razumio..
-dijeljeje s nulom, jedna 'mala' beskonačnost za tebe, nađi veću pri čemu možeš koristiti bilo koji skup, racionalno-iracinalni.. probaj i pokušaj dobiti potvrdu.
Broj se ne može dijeliti sa nulom (rezultat je nedefiniran). Npr. 78 / 0 = nedefiniran (dok je 0 / 78 = 0). Vrijedi i u slučaju dijeljenja nule sa nulom (u normalnom slučaju daje 1). Tako je u svijetu računala, koji su pretpostavka za hipotezu simulacije.
Točno. Danas više nije tako popularno vjerovat u boga, pa hajde onda da vjerujemo u simuliranu stvarnost.
Ne bih se složio da danas nije popularno vjerovati u boga .Većina populacije je religiozno ne samo u našoj regiji nego širom svijeta , 85% svjetske populacije .
Većina religija su teističke manjina ateističke poput Budizma ,Jainizma,Konfucijanizma a tu su i agnostici odn. neopredjeljeni koji se mogu svrstati u vjernike samo su nesigurni u svoje metafizičke iracionalne stavove da li je u pitanju teizam,ateizam ili nešto treće poput matrix računalne simulacije . Zadnjih tridesetak godina prisutan je trend desekularizacije na globalnoj razini .
https://naukagovori.ba/o-cemu-se-treba-govoriti-kad-se-govori-o-desekularizaciji-svijeta/
Agnostici nisu neopredjeljeni, već vjeruju da "nešto" postoji, ali da čovjek nije dostigao intelekt koji bi imao odgovor na to pitanje.
Broj se ne može dijeliti sa nulom (rezultat je nedefiniran). Npr. 78 / 0 = nedefiniran (dok je 0 / 78 = 0). Vrijedi i u slučaju dijeljenja nule sa nulom (u normalnom slučaju daje 1). Tako je u svijetu računala, koji su pretpostavka za hipotezu simulacije.
Stvar interpretacije. U računalima dijeljenje s nulom vodi do overflow-a (preljeva) čime se generira tzv. interrupt (prekid), a kako će se on interpretirati ovisi o aplikaciji. Javascript npr. za dijeljenje s nulom kao rezultat daje "Infinity". Računala imaju ograničene resurse pa trenutak preljeva ovisi o veličini memorijskog spremnika (32-bit, 64-bit, itd.). Dakle, teoretski, kod računala s beskonačnim resursima ne bi dolazilo do preljeva ali bi beskonačno i čekao na rezultat.
Javascript je viši programski jezik koji "presreće" dijeljenje sa nulom. Na nivou računala (mašinskog jezika), dijelenje sa nulom rezultira iznimkom (bez iznimke ;)
Agnostici nisu neopredjeljeni, već vjeruju da "nešto" postoji, ali da čovjek nije dostigao intelekt koji bi imao odgovor na to pitanje.
Po definiciji agnostik je na pola puta, niti vjeruje niti ne vjeruje. Ovo tvoje navedeno je agnosticki vjernik koji vjeruje da bog postoji ali zna da nema dokaza za to. Reko bi da je vecina vjernika takva jer ako boga mozes dokazat, onda vise nisi vjernik.
Absolutely maybe
Po definiciji agnostik je na pola puta, niti vjeruje niti ne vjeruje. Ovo tvoje navedeno je agnosticki vjernik koji vjeruje da bog postoji ali zna da nema dokaza za to. Reko bi da je vecina vjernika takva jer ako boga mozes dokazat, onda vise nisi vjernik.
Ne, agnostik vjeruje da "nešto" postoji, ali to ne mora biti Bog. Agnostik nije pripadnik niti jedne (crkvene) vjere jer svaka vjeruje u "svog Boga" (što je u povijesti često rezultiralo ratovima).
Na primjer, agnostik bi mogao vjerovati da živimo u simulaciji i da tu simulaciju "na životu" održava umjetna inteligencija, a izvor je neka drevna (izumrla) civilizacija. Ali neće vjerovati niti u takav scenario jer smatra da čovjek nije dostigao stupanj razvoja koji bi mogao dati konačan odgovor (ako ga uopće ima).
Točno. Danas više nije tako popularno vjerovat u boga, pa hajde onda da vjerujemo u simuliranu stvarnost.
Ne bih se složio da danas nije popularno vjerovati u boga .Većina populacije je religiozno ne samo u našoj regiji nego širom svijeta , 85% svjetske populacije .
Većina religija su teističke manjina ateističke poput Budizma ,Jainizma,Konfucijanizma a tu su i agnostici odn. neopredjeljeni koji se mogu svrstati u vjernike samo su nesigurni u svoje metafizičke iracionalne stavove da li je u pitanju teizam,ateizam ili nešto treće poput matrix računalne simulacije . Zadnjih tridesetak godina prisutan je trend desekularizacije na globalnoj razini .
https://naukagovori.ba/o-cemu-se-treba-govoriti-kad-se-govori-o-desekularizaciji-svijeta/
Neuke budale se ne računaju.
Među ovim interesatnim komentarima nedostaje mi referenca na velikog mislioca o ovoj temi, Douglas Adams.
S obzirom na avatar, očekivao sam to od markoBT: "Zemlja je zapravo superračunalo koje su stvorila superinteligentna bića koja su htjela izračunati i saznati odgovor o smislu života, svemiru i svemu ostalom."
Složio bih se.
kažeš da ne postoji veća beskonačnost... i sve dalje temeljiš na toj pretpostavci... pogrešno! - naravno da postoje manje, jednake, pa i veće beskonačnosti! Ne znam kojeg si stručnog usmjerenja, imaš li faks ili ne, jesi li prespavao teoriju skupova ili si odlučio ignorirati je, no u krivu si!
-moje reference? smiješan si.. ovčar (čoban) ako baš moraš znati.
-beskonačnost je beskonačna, veće od tog ne postoji neovisno što može biti x-puta veće, kao što ne postoji manja beskonačnost, osim glupost koja egzistira univerzalno neovisno o tome jesi li prespavao ili išta razumio..
-dijeljeje s nulom, jedna 'mala' beskonačnost za tebe, nađi veću pri čemu možeš koristiti bilo koji skup, racionalno-iracinalni.. probaj i pokušaj dobiti potvrdu.
proguglaj malo o Georgu Cantoru i teoriji skupova... možda ti se neki novi vidici otvore.
-googlističar.. (koji se poziva na autoritete).. meni to onak, idempotnentno čemu ponavljati, kao post.. :)
-pokušaj nekad pisati-misliti 'svoje', ne tuđe, tj nismo tu da bi čitali linkove ili tuđe textove nego da bi u kontektstu poneke teme imali svoje mišljenje-stav, znanje, svoje.
edit: no pošto onima koji ne znaju ostaje nejasno.. pa ukratko, A u U = U .. 'mala beskonačnost' je A, velika je U, beskonačno je i dalje jednako beskonačno, komutativno itd. Ne postoji ništa veće od beskonačnog, pa tako ni veća (ili manja) beskonačnost.
edot-2: .. za googlere. klik-wiki.
Izravna i važna posljedica ovog teorema je ta da ne postoji „najveći kardinalni broj”
.. upravo teorem G.Cantora, na kojeg se pozivaš.
Znači kad umremo Netko mi skine VR naočale i pita: "i kako je bilo?"
Hm... To su teme koje spadaju pod teški "mind fuck". Sama činjenica da smo mi, ljudi, svjesna bića i u stanju smo postavljati takva kompleksna pitanja i imati takva promišljanja je samo po sebi nešto ogromno i bitno. Isto tako, činjenica da ne znamo što nas točno čeka nakon smrti je kao zastrašujuća, ali to je nešto neizbježno. Jednog dana ćemo umrijeti i ideja da je ovaj svijet simulacija (ili pak simulacija neke druge simulacije) je na jedan čudan način strašna. Ipak, sklon sam razmišljati na način da je ovaj svijet mjesto gdje se vrši probir. Rekao bih da doslovno Bog vrši probir. A ovdje se ujedno i razvijamo.
A kako je to sve točno zamišljeno i izvedeno, možda ćemo svi znati jednog dana, tj. jednog trenutka.
Kod obe opcije je cilj nastavka.
Uloga je kao Čovjek završiti etapu/level uz veliko Č.
Kod duhovnog, energija koja je vječna se pretače i cirkulira.. čeka se u koje ćeš agregatno stanje duhovnog.
Simulacijski koncept zasigurno ima to spomenuto..odabir sviju.. sa velikim Č u jednu simulaciju, sa malim č u drugu.
Treću opciju isto treba poštovati jer i ti igrači ove igrice imaju pravo odabira. Da je sve bezvezno nasumično zbivanje bez početka i kraja.
Znači kad umremo Netko mi skine VR naočale i pita: "i kako je bilo?"
ne, poslije života dolazi smrt, logično,
koja traje vjerojatno koliko i život ako ne i duže.
-googlističar.. (koji se poziva na autoritete).. meni to onak, idempotnentno čemu ponavljati, kao post.. :)
-pokušaj nekad pisati-misliti 'svoje', ne tuđe, tj nismo tu da bi čitali linkove ili tuđe textove nego da bi u kontektstu poneke teme imali svoje mišljenje-stav, znanje, svoje.
edit: no pošto onima koji ne znaju ostaje nejasno.. pa ukratko, A u U = U .. 'mala beskonačnost' je A, velika je U, beskonačno je i dalje jednako beskonačno, komutativno itd. Ne postoji ništa veće od beskonačnog, pa tako ni veća (ili manja) beskonačnost.
edot-2: .. za googlere. klik-wiki.
Izravna i važna posljedica ovog teorema je ta da ne postoji „najveći kardinalni broj”
.. upravo teorem G.Cantora, na kojeg se pozivaš.
nepostojanje najveće kardinalnosti beskonačnosti, ne isključuje da postoje različite kardinalnosti beskonačnosti.
Vjerujem da si to i sam shvatio, no ego ti ne dozvoljava da prihvatiš da si u krivu.
Ne moram ovo guglati, to je opće znanje bilo kog tko je imao matematiku na faksu. No ipak matematička teorija ne mora nužno 100% biti reprezentacija objektivne stvarnosti, jer čini se da je naš "stvarni" svijet ustvari "pikseliziran" Planckovom konstantom u vidu najmanje duljine, vremena, energije i mase. Što nije nužno potvrda da živimo u simulaciji, možda je situacija još i gora, možda živimo u meta simulaciji od beskonačno razina.
-googlističar.. (koji se poziva na autoritete).. meni to onak, idempotnentno čemu ponavljati, kao post.. :)
-pokušaj nekad pisati-misliti 'svoje', ne tuđe, tj nismo tu da bi čitali linkove ili tuđe textove nego da bi u kontektstu poneke teme imali svoje mišljenje-stav, znanje, svoje.
edit: no pošto onima koji ne znaju ostaje nejasno.. pa ukratko, A u U = U .. 'mala beskonačnost' je A, velika je U, beskonačno je i dalje jednako beskonačno, komutativno itd. Ne postoji ništa veće od beskonačnog, pa tako ni veća (ili manja) beskonačnost.
edot-2: .. za googlere. klik-wiki.
Izravna i važna posljedica ovog teorema je ta da ne postoji „najveći kardinalni broj”
.. upravo teorem G.Cantora, na kojeg se pozivaš.
nepostojanje najveće kardinalnosti beskonačnosti, ne isključuje da postoje različite kardinalnosti beskonačnosti.
Vjerujem da si to i sam shvatio, no ego ti ne dozvoljava da prihvatiš da si u krivu.
Ne moram ovo guglati, to je opće znanje bilo kog tko je imao matematiku na faksu. No ipak matematička teorija ne mora nužno 100% biti reprezentacija objektivne stvarnosti, jer čini se da je naš "stvarni" svijet ustvari "pikseliziran" Planckovom konstantom u vidu najmanje duljine, vremena, energije i mase. Što nije nužno potvrda da živimo u simulaciji, možda je situacija još i gora, možda živimo u meta simulaciji od beskonačno razina. Ili još gore... možda smo samo jedno od rješenja nama nedokučive "kozmičke jednadžbe" ili aksioma, pojma za koji još nemamo ime ni naziv, koji jednostavo postoji sam po sebi.
nepostojanje najveće kardinalnosti beskonačnosti, ne isključuje da postoje različite kardinalnosti beskonačnosti.
Vjerujem da si to i sam shvatio, no ego ti ne dozvoljava da prihvatiš da si u krivu.
..
- čitaj polako.. :) i dva put je dva put, dok je ovo filozofiranje o beskonačnosti i tko će se prikloniti kojem tumačenju, misli..
-ego? čobanski-šejnovski odmahnem, više tvrdoglavost :) .. a ti? Postoji li mogućnost da si ti u krivu? ili da si uhvatio pogrešan kontekst posta, ono što se željelo reći?
-pa o tome bostrom griješi.. jer kreće od pretpostavke (pogrešne, ili točne..) da u simuliranom svemiru može biti simuliran svemir, time dobije beskonačni moguć skup simulacija vs jedne stvarnosti, odnosno veće-manje beskonačnosti, pri čemu je greška u prvom koraku, da bi prvi-jedan simulirani svemir postojao, mora postojati pravi u kojem je simulacija napravljena-pokrenuta, ne može iz simulacije krenuti.. tad je konstata pravog 1, dok je moguća ako simuliran postoji za simuliran možda 1, odnosno od nule i teži jedinici ako je moguć-posotji, dok naprotiv teži nuli ako ne postoji, za što ne moramo tvrditi-znati-vjerovati, kao za šrodingerovu mačkicu koja je u vječno nepoznatoj kutiji..
-tad imaš dvije vrijednosti, realni koji je 1 i virtualni koji je možda 1 možda 0.. odnosno rezultat utakmice može biti ili 1:1 ili 1:0.. nikako 0:1.. logički operandi i pravila, vrijede svugdje u svemiru pa i u logici, forumu, neovisno tko za kog navija ili lajka .. :)
-zato ja kažem, ne, dok text navodi bransonovu teorijiu i moguć da u njegovom scenariju.
-a iz tog se izvelo manja-veća beskonačnost.. pri čemu ne možeš prihvatiti da ništa, ne može biti veće od 'male' beskonačnosti čak i kad znamo da je veća beskonačnost veća, što ti kaže i nepostojanje najvećeg kardinalnog broja, no to ne razumiješ ili kako tko.. uz opet teoretske šanse da ja-ti-oboje-nijedan griješimo, da je komutacijom moguć rezultat 1:0 i permutacije.. no čemu, opet, brojčana idempotentnost? slučajno no dva put je dva put? :))
ok, samo ze tebe, gle, ne postoji najveća kardinalnost, beskonačno je beskonačno, čemu nastavljati s time da posotje različite 'veće' kardinalnosti koje su jednako beskonačne ili jezično se tad koristi fromulacija prebrojiv-neprebrojiv, pri čemu su oba beskonačna, što te recimo zbunjuje i zato griješiš ili se ne razumijemo :) .. tj poistovjetiš kardinalnost skupa dječjom logikom da je tad i beskonačan skup ograničen-konačan i da je neki drugi za jedan veći, time veći, tj to je ono što djeca kažu prije nego nauče brojeve, za malu peticu i veliku jedinicu.. kažu da je veće-fizički, veće matematički.. no brzo nauče točno, odnosno istovremeno su i prije rekli točno, samo po drugom kriteiru, fizička veličina i brojčana vrijednost.
-sad ću biti vrlo precizan, možda tad razumiješ.. :) ..
-dvije su vrste beskonačnosti, ne manja-veća, kako si ti razumio, nego prebrojiva i neprebrojiva.. ok? Ne veća-manja beskonačnost, jer bi nas to vratilo na ono dječje (ne)razumijevanje rečenice-rečenog (napisanog) ili pitanja što je veće..
-od beskonačnog naprosto ne posotji ništa veće, +1.. i to ti kaže kaontorov teorem, kao dokazan, na kojeg se pozivaš, no pogrešno čitaš-tumačiš-razumiješ.. ne razumiješ, miješaš. Pa ponovo, ne posotji najveći kardinalni broj. Time ne posotji skup veći od beskonačnog skupa, samo od konačnog skupa možeš pronaći veći i ne posotje manja-veća beskonačnost nego se zato (s razlogom, razumijevanjem-distinkcijom) korisit riječ-termin prebrojivo-neprebrojivo u kontekstu beskonačnosti i teorija skupova i sl. .. ok? Greška koju djeca vide kao veliku jedinicu i malu peticu, greška lingvističkih ograničenja matematičkih tumačenja misli-ideja kojima se dokazuju teoremi i sl.. greška koja je čak normalna, dok jednostavno ne 'progledaš' ili razumiješ, tj kreneš od početne konstatacije, dokazane, ne postoji najveći broj, beskonačnost je beskonačna, neovisno o tome što između cijelih brojeva može biti x-puta više (beskonačno) mnogo razlomaka, tj to nisu manje-veće beskonačnosti nego se iz tog razloga, kad je potrebno, kao distinkcija, koristi formulacija prebrojiva i neprebrojiva beskonačnost. ok? :) .. nije ego, nego čoban tvrdoglavac.. :)
-i naravno, i taj termin može zbuniti, tj kako nešto beskonačnog, nazvati prebrojivim.. no to je samo zato da bi se recimo u takvim teškim-nerazumljivim stvarima matematičari razumjeli.. ne obični sitnozubi pučani :)
.. zato se recimo skup prirodnih brojeva, beskonačan, naziva prebrojiv beskonačan, dok se skup razlomaka, naziva neprebrojivim, jer između svake jedinice prirodnih imaš već beskonačno i time neprebrojivo mnoštvo beskonačnosti, no nije time pogrešno upotrebljena riječ manje-veće.. mada bi i to bilo u nekom kontektstu točno, kao što je odgovor djeteta za veliku jedinicu točan (da je veća od male petice) ako se misli-pita na fizičku dimenziju veličine, ne brojčanu vrijednost znamenke.. ok?
-naravno, možda ili vrlo vjerojatno griješim, pa da skratimo muke, da, u pravu si, eto, moj ego.. štaš, čoban, no lako za to, ako griješim .. što ako ne griješim? prihvaćaš li možda i tu mogućnost? 1:0 ili 0:1 .. i opet, na pitanje iz teme-članka, moj odgovor ostaje ne, suprotno od da iz članka. Opet, to pišem-kažem prema onome što znam, zaključujem, moje misli, moji zaključci, ne google.. pa probaj ili googlaj-provjeri, potraži tumačenja-značenja i upotrijebu riječi kao manje-veće i prebrojiva beskonačnost.. možda nešto novo naučiš. nhf..
A jesu li veće dvije beskonačnosti od jedne beskonačnosti?
A jesu li veće dvije beskonačnosti od jedne beskonačnosti?
Ovisi. Ako postoje univerzumi (multi simulacije), postoje i beskonačnosti za svaku, a sve okupljeno u konačnoj beskonačnosti: multiverzumu. Tako da je odgovor: ne ;)
A jesu li veće dvije beskonačnosti od jedne beskonačnosti?
Ovisi. Ako postoje univerzumi (multi simulacije), postoje i beskonačnosti za svaku, a sve okupljeno u konačnoj beskonačnosti: multiverzumu. Tako da je odgovor: ne ;)
Ne je uvijek najbolji odgovor.
A ako imam tri svemira i sva tri su omeđeni samo istom konačnom širinom dok su im ostale dimenzije beskonačne, jesu li onda dva takva veća od jednog takvog?
Ne je uvijek najbolji odgovor.
A ako imam tri svemira i sva tri su omeđeni samo istom konačnom širinom dok su im ostale dimenzije beskonačne, jesu li onda dva takva veća od jednog takvog?
Zato ;) nakon ne: znak da se šalim (poigravam) sa hipoteskim tezama. Iz tog razloga, i stoga što tvoje pitanje nije dobro definirano (koliko dimenzija, što je širina u ovom slučaju, itd.), ne odgovaram na daljnja pitanja.
Jesu li dvije nule veće od jedne? Isti font i size.
Jesu li dvije nule veće od jedne? Isti font i size.
-opet ista 'dječja greška'.. (koja zapravo nije greška nego točno .. prisjetimo se klasičnog trik pitanja s velikom jedinicom i malom peticom, na pitanje koji broj je veći što će djeca naivno odgovoriti.. veći je jedan! ... dok je kao točan odgovor manja petica, no zapravo ako semantički cjepidlačimo nije, tj pitanje tad mora biti preciznije, konkretnije, koji broj je veći po vrijednosti, matemetički, ne po veličini-dimenziji.. a pitanje je koji je veći, tad je odgovor upravo onaj koji je fizički veći, tj da u istom pitanju imamo što je veće, kilogram željeza ili kilogram zlata, što bi bio odgovor? što je odgovor ako pitamo što je vrednije zlato-željezo.. što je pitanje a što odgovor i jesu li pitanja dovoljno precizna za trik pitanja pa tad ispada da djete da točan odgovor da je veća velika jedinica... ili u ovom slučaju da su dvije nule više-veće od jedne, mada su po vrijednosti i dalje nula, jednaka, time iste..).
-u tom beskonačnom skupu, to je filozofska semantika, preciznost, same riječi-termini koji se tad koriste kako bi se posebno naglasilo precizno značenje, dok beskonačno ostaje veće od bilo čega drugog, tj ne posotji ništa veće od beskonačnog, ne postoji skup-granica u koji bi stalo beskonačno, čitav svemir nije dovoljan pa i ako ih je multiverzum-više i tad ne postoji mala i velika beskonačnost, kao i nula ili dvije, kao velika jedinica i mala petica, pri čemu je djete točno odgovorilo ako je pitanje što je veće, ne što je vrednije, veće brojčane-matematičke ili neke druge vrijednosti nego veće a to je riječ za fizičku dimenziju kao metar... da pitamo što je brže, zec ili kornjača, nećemo u odgovoru reći da je kornjača skuplja-veća-teža, nego je tad pitanje tko je brži i odgovor je tad zec, a ako promjenimo pitanje tad se i odgovor mijenja, osim za beskonačnost ili nulu jer nema većeg, nema najvećeg +1, nema veće nule kao nultije.. itd.
Jesu li dvije nule veće od jedne? Isti font i size.
ok, ukoliko imaš skup svih cijelih brojeva i njegov podskup samo negativnih cijelih brojeva, koji je veći? Može li podskup koji uvijek sadrži duplo manje elemenata biti veći ili jednak od skupa koji sadrži uvijek duplo više elemenata od njegovog podskupa?
Nula je strogo određena, beskonačnost uopće i nije broj već oznaka za neodređenost, imam broj u pitanju na koje odgovaraš, jednaka širina... Dakle dvije su veće za širinu od jedne... i u ovom primjeru imam vrijednosti od kojih se na pravcu jedna proteže u oba smjera a jedna u samo jedan istim rateom koji nije nula, koja je veća vrijednost? Ono što mislim je da će jedna beskonačnost uvijek imati više elemenata od druge u bilo kojem vremenu izbrojanu pa i u beskonačnom vremenu istim rateom brojanja, ono što slijedi je da je jedna vrijednost uvijek veća od druge u beskonačnost koja je neodređena ali za dva entiteta uvijek jednako neodređena a nije nula...