Uvođenjem novog sustava naplate cestarine u Hrvats

 
Da, ovo za font je istina, ako se ne varam O i 0 potpuno jednako izgledaju. Kod normalnih registracija ih je nemoguće fulati jer su brojke i slova u različitim grupama, ali bit će u problemu oni koji imaju custom preseratorske tablice da zavaraju kamere :) Naravno ako pričamo samo za HR registracije, postoji i hrpa drugih država čije se moraju podržati.

Opet ponavljam, može ispasti da nije samo moj problem. Zbog moje pogreške netko drugi može ni kriv ni dužan potencijalno imati problem da neće moći svoju registraciju vezati na svoj account. Pa će morati rješavati stvari sa korisničkom službom, ali nije niti to neka drama.

Vjerujem da će to dobro riješiti. Trenutno ne znamo kako će biti riješeno.

Za ENC je poprilično dobro napravljeno kako je sad. Teško možeš nešto krivo napraviti jer preko portala ili mobilne aplikacije radiš topup računa preko koda ili kartice, barem što se tiče prepaida. Preko SMSa možeš zeznuti jer se unosi i broj ENCa, ali to ne planiram koristiti.

Evo baš gledam, piše poruka kad se ide za nadoplatu da se radi prilagodbe na novi sustav treba unijeti bar jedna registracija. Unio sam sad registraciju za svoj ENC i kod unosa registracije se samo može provjeriti da je registracija postojeća i to je to, nigdje (trenutno) ne provjerava je li stvarno moja (jer nije, nego je službeni auto).

MINISTARSTVO PROMETA, trebalo bi koristi GPT Chat, JER OVAKO POMAŽE TURISTIMA A ODMAŽE HRVATSKIM GRAĐANIMA I GOSPODARSTVU
Prozivam Vladu i ministra Olega Butkovića da prestanu sa uništavanjem hrvatskih građana i gospodarstva bezobrazno skupim troškom vožnje autocestama.
Zaključak sa GPT Chat je da je postojeća naplata po km dobra „Za povremene/umjerene korisnike autocesta“ KAO ŠTO SU TURISTI a za stalne korisnike građani i gospodarstvo je „pobjednik“ u trošku.
U grafikonu usporedba troška po kilometraži i % pređene te kilometraže na autocestama.
Tekstualna analiza GPT Chat, skraćeno:
Konkretan primjer usporedbe
Ako prosječni vozač u Hrvatskoj vozi 12.346 km/god, s 20 % autoceste → plaća ≈€197/god (Hrvatski model naplate).
Taj isti vozač u Austriji ili Švicarskoj za istu godinu plaća firmu vinjetu: Austrija €103,80 ili Švicarska ≈€43 — dakle jeftinije od hrvatskog modela u kojem plaćate po kilometru (ako je udio autoceste oko 20 %).
Za intenzivnog korisnika (20.000 km, 50 % autocesta → 10.000 km autocestom): u Hrvatskoj ≈€800/god. U vinjetnim državama ista osoba i dalje plaća samo jednu fiksnu vinjetu (npr. Austria €103.80, Switzerland ≈€43, Slovenia €117.50) — dakle u slučaju velikih kilometraža vinjetne zemlje su znatno povoljnije.
Usporedba s financijskom moći / standardom građana
Da bi se cijenu „realno“ usporedilo treba je gledati kao relativni teret — npr. kao % od BDP per capita (PPP) ili prosječne plaće. Evo nekoliko referentnih vrijednosti (PPP / približno, izvori: World Bank / TradingEconomics / Eurostat):
Švicarska — vrlo visok PPP per capita (~82.000 USD 2024). Trošak vinjete CHF40 (~€43) je zanemariv% od BDP-a po glavi.
Austrija — visoki PPP per capita (~71.600 USD 2024). Godišnja vinjeta ~€104 → vrlo nizak relativni teret.
Češka, Slovačka, Mađarska — srednji PPP per capita (Czech ~48k–48k USD PPP; Mađarska i Slovačka niže). Apsolutno su vinjete blaže nego u Hrvatskom modelu za velike kilometraže, ali relativno (u odnosu na kupovnu moć) uteg može biti osjetniji u zemljama s nižim PPP.
Hrvatska — PPP per capita (prema dostupnim nizovima) oko ~42k USD (2024) — dakle je među niže/umjereno rangiranim u odnosu na Švicarsku/Austriju; ako hrvatski vozač ili gospodarstvo pređe puno km, relativno opterećenje (€/god) može iznositi značajniji udio u kućnom/prihodu u odnosu na Austriju/Švicarsku gdje su vinjete niže u apsolutnom i relativnom smislu
Zaključak (u pogledu pristupačnosti uzimajući u obzir standard/PPP):
Za povremene/umjerene korisnike autocesta (npr. prosječan građanin ~12k km/god, 20 % autoceste), model naplate u Hrvatskoj (~€197/god prema procjeni) je konkurentan ili više nego neke zemlje (ovisno o zemlji): primjerice skuplji je od austrijske ili švicarske vinjete, ali jeftiniji od mađarske godišnje vinjete (~€149) u apsolutnom iznosu u ovom scenariju.
Za velike kilometraže (gospodarstva, dostava, leasing vozila i sl.) model vinjete i fiksne naknade u AK vozilima pobjednik je po trošku: u većini vinjetnih zemalja plaćate fiksnu godišnju sumu (npr. CH/AT/SI) koja je znatno niža od hrvatskog modela kad se prelazi >~1.500–2.000 km autocestom mjesečno (→ godišnje >18–24k km). To znači da su Slovenija, Austrija, Švicarska i slične vinjetne države povoljnije za intenzivne kilometražne poslove

Po meni to trebalo biti tako da se račun u HAC-u veže uz vlasnika vozila. Tipa kao parking u Zagrebu, ako hoćeš povlaštenu kartu imaš račun na svoje ime, i onda upišeš registarske oznake i sustav sam provjeri gdje ti imaš boraviše odnosno prebivalište i jesi li vlasnik vozila i onda ti da autorizaciju za povlaštenu kartu. Po mome iskustvu, čak i subotom, trebalo je ravno 40 minuta nakon prijenosa vlasništva u stanici za tehnički pregled da im sustav povuče novog vlasnika. 

U tvom slučaju sustav tebi neće dati da vežeš tuđu registraciju uz svoj račun jer će vidjeti da nisi vlasnik i onda ti odbiti zahtjev. 

 

Jesi uracunao tunele? 

Švicarska - Ima dva koja se placaju dodatno

Austrija - 6 i vise tunela se placaju dodatno

Slovenija - Karavanke

-točno.. može biti 'besplatno'.. tj ne zaboraviti, uvjek se plaća, na neki način.. cijena goriva itd.

-problem.. različite države, oblik-površina-lokacija.. npr slovenija, .. zašto to njoj ne odgovara? jer prođeš bez tankanja.. tad ona ne zaradi ništa, ni 'sendvič'.. otočne države su otoci, belgija-njemačka su dovoljno velike da ne možeš bez tankanja itd..

-kako god se postavi sustav naplate, nije jedan odgovor za sve.. pa je loše uzimati takve primjere, jer su naprosto pogrešni-loši, uk-irelandija, slo, .. i već godinu+ imamo nižu cijenu goriva od ostatka eu, odnosno što da plaćamo umjesto 1,5 na 2€ litru? koliko bi tad plaćali i što?

-problem cesta, javnih usluga.. je 'zamagljenost' tko-što, vlasnik-biznis.. vs javno dobro, kad profit nije kriterij nego servis građanima.

-npr zašto ja plaćam boravišnu taxu na moru? za komunalce.. plaća li netko s obale kad dođe na kontinent? ..

-zašto država dozvoljava vozilima većih frimi DA registracije po hr, zg.. vozilima koja DA nisu nikad vidjela..? porezna ušteda ili prevara, no legitimna.. tj isti razlog zašto to te firme rade zna-vidi i država, no ne čini ništa da to ispravi-onemogući... tj kad bi svi građani i male firme mogle isto.. tek tad bi država nešto napravila, jer bi tad osjetila na džepu.. ovako ide niz dlaku tih par većih.. i nikom ništa.

-kako plaćamo npr kino-ulaznicu? .. želiš gledati neki film? platiš kartu.. postoji li logičniji-pošteniji kriterij?

-što ako plaćaš nekim porezom, neovisno kako ga nazoveš, npr kroz cijenu goriva, dok kinokarta može biti kroz cijenu kruha ili sladoleda.. i da je kino-free, jer plaćaš kruh.. a pekara će postotkom prihoda namiriti kino.. ima smisla? .. naravno, kino i ceste nisu ista stvar, no što s parkingom, komunalijama.. npr smeće.. pa plaćam boravišnu kad sam na moru, mada plaćam račune kad nisam na moru.. plaćam dva puta.. što? to da netko drugi-treći ima free?

-npr javni prijevoz kao zet.. može bez karata-naplate.. trošak grada, .. time bi pojeftinilo za taj trošak sustava, samih aparata, karata.. sve ostalo je isto, tj svejedno plaćaš li kartu ili ti grad uzme porezno.. plaćaš... no tad kad je besplatno može koristiti bilo tko, npr stranac-filipinac.. i što tako na lokalnom primjeru grada možemo zaključiti za ceste.. pa to da bi građani-lokalno plaćali porezno dok bi ostali, stranic-turisti koristili besplatno.. istina može se naplatiti na drugi način, npr cijenom goriva, boravišnim taxama, ulaznicama za kino, .. pa opet, zašto ako bi to bilo bolje, ne uzmemo strancu-turistu na ulazu u državu recimo 1000€ taxe i dajemo mu usputno besplatne sendviće, sokiće, kino i zet, parking... porez vs konkretna naplata konkretno onog što netko koristi.. dva suprotna modela, kao komunizam-kapitalizam.. i oba imaju smisla, no ne za sve a pogotovo ne kad jedan plaća, drugi zarađuje dok je treći upao u priču slavenske trilogije.. :)

-problem izbora modela, što bi bilo 'bolje'..

-svaki primjer je loš, za sebe.. neki izuzetak itd. dok je svaka država, kao hr-kifla, različita, infrastruktura, raspored stanovništva (time i količine svih prometa, novca..), sezonalnost, .. što god izaberemo za 'većinu' od recimo 80% ostaje problem da 20% neće odgovarati.. no u takvom omjeru bi i to imali smisla.. što kad u to ubacimo više grupa-nijansi-klasa.. tj osobna vozila, prosječan vozač-vozilo vs onaj tko je profesionalan i živi od vožnje svakodnevno.. post malo iznad korektno-točno navodi brokje kao 12.000km godišnji prosjek, no ipak selektivno, jedan podatak iz 'sarme'-statistike koji ne kaže ništa.. jer taj prosječni vozač nije ni do koljena onom tko vozi svaki dan po 1000km.. statistika koja tad u tim rasponima ima pogrešne temelje.. može biti slučajno-previd-neznanje ili namjerno.. itd. jer naprosto te dvije kategorije nemaju iste ni slične potrebe.. vozač busa svaki dan prođe tunel karavanke..(ako vozi tom rutom) ostali možda jednom u životu.. koliko je to razlika u naplati tunelarine i za koga.. itd.

-što s npr otocima, trajektom.. i npr naplata po vozilu i-ili po broju osoba? .. što da se cestarine počnu naplaćivati po broju osoba u vozilu? ima li smisla? odnosno jel nositelj-glavni id-index vozilo ili osoba?

-što ako se cestarine naplaćuju po masi, tonaži.. ili po količini co2.. ili mix-formula svega tog? .. pa opet, zašto ne po cijeni litre goriva? osim što tad slovenija puši, osim ako su svugdje iste cijene, tj jedna država, jedan porez .. a to nismo, nismo čak ni unutar države isti, pa imamo DA rege ili boravišne taxe.. kao što neki plaćaju a neki ne, bilo što.. sporedno kao rtv pristojbu :) ..

 što misliš kako bi prošao referendum da li je pdv 25 ili 0%? da hac ima računicu veće zarada vinjetama, sutra bi uveli vinjete. ali nema, a na pitanje tko bi pokrivao gubitak uvođenja vinjeta, laički će se odgovoriti: proračun.

iliti u prijevodu, zato jer se malo ljudi žele vinjetama skoro đabe vozikat autocestom, puno ljudi bi trebalo pokrivati gubitak. logično.

-referendum.. što bi bio rezultat i kako ga možemo tumačiti..

-npr referendum mora biti jednostavno pitanje s da-ne odgovorom.. pa bi pitanje glasilo, želite li besplatne autoceste, da-ne.. ok?

-što bi bilo koja osoba zaokružila? .. osim vlasnika ceste, 99% da.

-treba li nam tad takav referendum? što bi riješio? .. a najgori dio pitanja, jel većina kvalificirano pametnija za pametno riješenje? .. u tom je odgovor oko 99% ne.

-naprosto u svakoj struci-branši bi netko morao biti stučnjak, pošten, kao odvjetnik, liječnik, građevinac.. i neovisno o osobnim interesima i sl. donjeti prijedlog-odluku-zakon... tj tko će to raditi ako ne npr liječnik za zdravlje.. saborski zastupnik koji je samo ručica-žeton? koji ne mora imati znanje, integritet, ništa.. čemu? jednako tako za eu birokraciju, pa se i miki čudi jučerašnjim glasanjima dok hvali bosanca.. :)

-mogu li kvalitetno ljudi, masa, prosječni građani, koji uključuju i liječnike, pravnike, zidare, čobane.. znati sve potrebno, moći kvalitetno suditi o bilo kojem referendumskom pitanju kao cestarine? -odgovor je ipak ne.. statistički, ne. .. i to kad mislimo samo na poštene-dobre-dobroćudne.. ne one druge, s interesom ili naprosot zle-glupe.. pri čemu svi imaju jednak glas, demokracija.

-odnosno zato i delegiramo političare, srtuke, zato nismo manufaktura nego industrijsko društvo s podjelom posla.. uz problem 'pretpostavke' da će svaka osoba u svojoj struci raditi dobro-pametno-pošteno i da će prijedlog biti 'ok' za sve.. pa kad dođe na stol kao prijedlog, većina digne ručice i prihvati mada možda ne zna ništa o temi ili čitati, kao ja-čoban.. no eto, lijepo izgleda prezentacija ili je moj politički blok pa solidarno dignem ručicu-žeton što već.. :) i čak me ne mući savijest, jer čak vjerujem da je prijedlog ok.. ima li bolji?

-neke stvari naprosto nisu demokratične.. pitanja-odgovori.. dok se za države, gradove, eu.. i građane-prosjeke sve to smelje u sarmu i pokrije statističkim excelicama u malo zelenijem tonu ..

+ koliko se po nekim izjavama može 'isčitati'.. razne dionice imaju razne koncesije-vlasnike-interese.. i cijene... ugovori, država-netko.. na recimo 25god.. pa nije baš jednostavno usporediti cijene kilometra, kao ni stvarnu složenost troška izgradnje neke dionice.

+nisu ni uhljebi problem.. realno svi članovi društva negdje nešto moraju raditi, sjediti, beskorisno.. no moraju i primati plaću, bez tog se sustav uruši, tj 90% stanovništva nakon industrijske revolucije bi bilo višak, gladno, .. za društvo, uređeno, socijalno, .. brinemo o starima-nemoćnima, djeci, bolesni, .. uključivo i uhljebe, jer su ista stvar, dio društva.. jedino što nas znaju ljutitii kad na šalteru čekamo pečat pa bez kuverte na idući šalter po drugi papir itd.. ... uhljebi, druga-treća ruka pituranja tunela.. sve to je dio društva, kao i kriminal-šverc, tj imamo vatrogasce zbog požara, potrebe, .. da nema požara što bi bili ljudi koji su trenutno vatrogasci? što bi bili učitelji koji nemaju dovoljno djece u razredu.. nezaposleni? uhljebi? što je vatrogasac kad nema požara, što je liječnik kad nema bolesti? a što kad zatreba?

+ javni servisi građana, službe-institucije.. ne trebaju biti na ekonomsko-profitnoj osnovi, nego na korist društva, potrebe građana, promet kao ključni dio, jer sve ostalo ovisi o prometu-prijevozu roba-usluga.. tj osoba koja nikad nije vozila auto i dalje ovisi o cestama, jer jede kruh-meso, jer hitnom mora do bolnice.. svima treba cesta, vodovod, društvo-država... svi to solidarno plaćamo-snosimo i tad ne smije biti na osnovi pofita-biza, jer tad se nabija cijena, kao za monopol.. javne službe moraju biti u službi javnosti, građana, ne vlasnika-profita... tad stvar funkcionira, pa švica ima besplatan javni prijevoz, ne zato jer su škrti, nego efikasni, pametni.. i zato imaju.

Pisalo je da će raditi i sa starim, pošto već sad postoji Fast ENC koji valjda radi ok. Vidjet ćemo.

Ali da, na rampi je logično da očitava samo pred rampom u kratkom području jer inače bi očitavao i od auta iza. Vjerojatno nije do ENC uređaja u autu, nego je onaj vanjski tako podešen. Na rampi nije bitno jel montiran ili nije (osim možda kod nekih auta - kod mene na Octaviji prolazi bez problema kroz šajbu dok držim u ruci, a imam i ono grijanje šajbe pa je prepuna žičica), ali za ovaj novi sustav će vjerojatno biti bitno.

Jep, teško je i nije intuitivno staviti takve stvari "pod račun" ali se može i to. I ozbiljne države rade analize i strategije upravo zbog uštede. Jer nije bogat onaj koji puno ima nego koji malo i pametno troši. Pa ako ubereš XY milijuna od naplate autocesta, ali s druge strane imaš 10% više umrlih u prometu jer se ljudi zbog visokih cijena više voze manje sigurnim lokalnim cestama, jel si stvarno u plusu? Upravo zato svaki euro uložen u obrazovanje, zdravstvo, promet i ostale javne naizgled neprofitabilne usluge donosi puno više bogatstva nego da ubireš maksimalni profit od tih usluga. 

Lako što smo mala država, veći je problem što imamo relativno mali BDP po glavi stanovnika da bi mogli financirati sve i svašta.

Pa da nema EU fondova pola cesta i bilo čega drugoga ne bi ni bilo obnovljeno. Nitko ništa ni ne radi ako ne dobije novce iz EU za neki projekt.

Medjutim... uvodjenjem vinjeta se drasticno smanjuje HAC aparat, s cime se smanjuju troskovi, sto moze pokrivate odrzavanje.

Nadalje, mi jos uvijek placamo dio HAC-u kroz cijenu goriva. Realno - mi dva puta placamo autoceste, cak i oni koji se ne voze njima.

U konacnici, problem je neefikasnost sustava koji samo s vremenom bubri, kao drzavna uprava.

I dalje... Dosad si imao xy broj radnika koji su privređivali vrijednost kroz održavanje sustava i financirali su se iz cestarina (sustava). I kroz godinu dvije kad u potpunosti zaživi novi sustav država ima xy slobodnih radnika. Ako ih ne želi otpuštati i dalje imaš xy slobodnih radno sposobnih ljudi - dakle imaš osnovicu za novo privređivanje novca. Zaposli ih negdje drugdje da privređuju neku novu vrijednost. 

Kao da kočijaše iz 1920-te čekaš do 1960-te i držiš zaposlene u stajama jer čekaš da odu u mirovinu. Ne, ako im ne želiš dati otkaz zaposli ih negdje drugdje.